Poznati su svi programi u kulturi koje će financirati gradska uprava, izabrani od strane vijeća u kulturi. Grad je u potpunosti prepustio izbor vijećima, bez interveniranja, što je jedino prije toga napravila Tamara Visković.
– Podigli smo standard u transparentnosti i javno predstavljanje, kao i predstavljanje kriterija je put kojim ćemo nastaviti ići – kazao je uvodno dogradonačelnik Goran Kovačević.
Za 133 programa odobreno je tri milijuna kuna, a od najvećih novosti možemo izdvojiti da je Mediteran Film Festival dobio 140 tisuća kuna, značajno više nego prethodnih godina, što je Veljko Popović, predsjednik Vijeća za filmsku i medijsku djelatnost obrazložio rastom i integracijom u društvo. Porast festivala i kvaliteta je uočljiva i prosječnom gledatelju. Split Film Festival je dobio 60 tisuća kuna, a izdvojimo i da je film “Oproštaj” Dan Okija dobio 70 tisuća kuna. Značajno priznanje za rad iz domene glazbeno-scenske djelatnosti dobilo je kazalište PlayDrama, 140 tisuća kuna ukupno za programe, što je također skok u odnosu na prethodne godine.
– Prezadovoljni smo evaluacijom programa, ovo je najjasnija poruka kako funkcioniramo. Svjesni smo koliko su vijeća trpjela pritiske u odabiru, jednako kao i gradska uprava prije. Mi kao Grad smo se izmaknuli iz procesa odlučivanja, nismo se miješali, nego podržali izbor – kazao je savjetnik za kulturu i znanost Igor Baković.
Predsjednica Vijeća za glazbeno-scensku djelatnost Maja Vrančić je na upit medija odgovorila da očekuje da će biti nezadovoljnih. Ujedno, Baković je kratko prezentirao glavne odrednice za izradu kulturne strategije Splita. Vitalni dokument je presudan i za utrku za Europsku prijestolnicu kulture. Kako uopće nema podloge za izradu strategije, Baković je s timom suradnika napravio prvo tzv. mapiranje.
– Sustavni smjer je sinergija nevladinih organizacija i javnih institucija – naveo je.
Kazao je i da je prethodni teritorijalni koncept bio preširok, te da se nakon razgovora sa stručnjacima odlučio za promjenu. Odnosno, baziranje na Splitsko-dalmatinsku županiju.
– Trebalo je i izbjeći opasnost ulaska u kandidaturu s gradovima koji ne mogu financirati svoj dio obveza. Izabrali smo partnere koji mogu dati financijske garancije – pojasnio je.
Ponovio je i da postojeći kandidacijski odbor treba rekonstruirati od glomaznog do učinkovitog. Natječaj za izbor gradova Ministarstvo kulture će raspisati u svibnju. Potom će deset mjeseci trajati selekcija kandidata, da bi se izabrala dva koji idu u finalnu utrku. Nakon još otprilike šest mjeseci, negdje u 2016. godini, izabrat će se grad za Europsku prijestolnicu kulture 2020.godine.