Gradske vlasti naumile su u Spinutu napraviti pretovarnu stanicu.

I očito da ne žele odstupiti barem djelomično od ideje koja je u Spinutu izazvala pravu pobunu. Nekoga je bilo strah smrada škovaca iz gradskih restorana, restorana iz uže gradske jezgre, netko je bio i šokiran manjkom obostrane komunikacije, bilo je onih i koji su iz privatnih interesa od te pozicije pokušavali iznjedriti kakav novi plan od "običnog" kontejnera za smeće, a oni pak posljednjih jer se u kotaru nešto događalo pa bolje biti nego ne biti, bolje hukati nego postati druker.

- Na predmetnoj lokaciji se planiraju postaviti četiri press kontejnera. Po jedan za miješani komunalni otpad, plastiku, papir i biootpad. Ukoliko u budućnosti bude potrebe omogućeno je postavljanje dva dodatna press kontejnera. Svi postavljeni kontejneri se odvoze i prazne na dnevnoj bazi i kad sa odveze puni kontejner na njegovo mjesto se postavlja prazni. Na ovom prostoru će se tijekom noći parkirati i mala piaggio vozila (zapremine koša 2 metra kubna) koja se sada parkiraju u Spaladium areni, ali to u budućnosti na toj lokaciji neće biti moguće - stoji u pisanom odgovoru tvrtke "Čistoća d.o.o Split", odgovoru koji je identičan kolao danima kao objašnjenje na niz pitanja upućenih tvrtki koja je u medijsku pozornost dovedena nakon nespretnih izjava njezinog čelnika Ivice Karoglana.

Gradska tvrtka Čistoća, inače je, zatražila da grad ustupi tri katastarske čestice zemljišta kako bi "bolje organizirali svoje poslovne aktivnosti", ali je prvotni plan promijenjen pa je odlukom većine Gradskog vijeća (činilo ju je 15 vijećnika Centra jer je u vijećnici bilo 29 od 31 prisutnih kako dvojac Zoran Đogaš i Marijan Čelan nisu bili prisutni na glasovanju - op.a.) na korištenje dano zemljište na jednoj katastarskoj čestici, i to broja 5179. Čestica je to u vlasništvu grada Splita.

Ipak, asfaltirani pristupni put za istu od ukupno 1.511 kvadratnih metara je preko dviju čestica koje nisu parcelirane, a prva od njih, tik uz ulicu Sedam Kaštela, tek je dijelom u vlasništvu grada Splita. Grad ima, precizno, 42 posto suvlasničkog udjela, a sedam suvlasnika još dijelove manje od 17 postotnog udjela.

Iako su među materijalima za sjednicu, uz podneseni zahtjev, postavljen i izvadak iz zemljišne knjige kojim se potvrđuje vlasništvo grada Splita, očito nisu vodili računa o pristupnom putu toliko da druga, ranije nespomenuta čestica, nema izvadak iz zemljišne knjige niti se zemljišnik kao institucija bavila upisivanjem te čestice usporedno s katastrom.


Operativno to izgleda tako da se mala piaggio vozila kad se napune u centru dovezu do lokacije i prikupljeni otpad prebace u press kontejner (njihova konstrukcija to tehnički omogućava). Ovakav način rada nam je brži, isplativiji i operativniji te omogućava veliku uštedu radnog vremena vozila u čekanju u prometu, koje se može iskoristiti za rad na ulicama - slikovito je opisala službe iz Čistoće.

Naglasili su da je "lokacija odmaknuta od ceste i zaklonjena od pogleda", a kako "pozicija osigurava da stanari iz okolnih zgrada neće osjetiti nikakve neugodnosti zbog svakodnevnog rada".

Inače, ta zemljišna čestica je prema GUP-u grada Splita itekako starom upisana pod zonom R1, dakle kao športski centar na kojem se "mogu graditi športske dvorane i stadioni, bazeni i druge zatvorene i otvorene športske građevine, sa ili bez gledališta, te drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama, uključujući i poslovne, ugostiteljsko turističke i javne i društvene sadržaje ukoliko je to omogućeno urbanim pravilima".

Nije ovdje trebala dozvola kotarske vlasti premda većina smatra da se reakcija ne bi potaknula da je grad odlučio napraviti ono što je u predizbornoj kampanji najavljivao baš Ivica Puljak, tada pretendent za Banovinu koji je kao desnu ruku imao čovjeka koji je javnosti bio najprepoznatljivi kao glasnogovornik tada popularne Dnevne doze splitskog nereda. Onda kad se uzbuna dizala za svaku rupu na gradskoj ulici, a sada se zahvat oko otpada naziva banalnošću.
- Jedna od velikih novosti koju ćemo uvesti u razvoju ovoga grada je pitanje građana što oni žele. Mi imamo puno stvari oko kojih smo se posvađali u gradu Splitu, puno tema oko kojih se nismo složili, ali najgore od svega - to nas je zakočilo i ništa nismo napravili.

Mi ćemo uvesti savjetodavne referendume u kojima ćemo građane pitati što oni zaista žele. Naročito oko problema o kojima jedan dio grada misli jedno, a drugi dio grada misli drugo, mi ćemo napraviti ono što većina građana želi - govorio je onomad Puljak.


- Grad je donio odluku na Gradsko vijeće gdje se prethodno nije kontaktirao kotar Spinut i njegovi građani. Dovedeni smo pred zid jer je prvotno bilo riječ o jednom press kontejneru, a sad je riječ o četiri do šest press kontejnera i još pretovarnoj stanici. Razgovori s gradonačelnikom nisu urodili plodom, izvršna vlast ne misli odustati ideje i stoje uz odluku usprkos protivljenju građana. Kotar Spinut je donio odluku da smo protiv odluke Gradskog vijeća, poduzet ćemo sve mjere - prvo javnu peticiju za opoziv građana, a onda i ostalo. Nadam se samo da će gradonačelnik poslušati glas sugrađana, kako je najavio u svojoj kampanji, i stajati iza svojih obećanja.

Na lokaciji oko koje se vrti spinutska priča dio tamošnjih mještana ostavlja svoja osobna vozila i teretnjake, a makadski put vodi do šest objekata s devet obitelji. Šest objekata koji nisu svi legalizirani, a za dva je postupak izdavanja akta za uporabu građevine - obustavljen.

Zoran i Ranka Nakić, bračni par koji više desetljeća živi u jednom od objekata vele kako ih je zamjenik gradonačelnika Bojan Ivošević iznevjerio.

- Znate kako škamp smrdi nakon dva dana? Onda je jasno što ćemo mi dobiti s ovim naumima Čistoće - govori Zoran pa povezuje s novonastalom situacijom i već prisutan problem.


- Jako mi je sumnjivo sve ovo, nastoji se ovaj prostor obezvrijediti i da bi neki veći igrač mogao to kupiti za veći novac - stava je Ranka.

Baš kako je stava i stanovništvo na Spinutu da jedino zajednički mogu stati protiv odluke Gradskog vijeća pa pozivaju na potpisivanje peticije protiv press kontejnera. Za petak se na lokaciji koja je izazvala buru očekuje i prosvjedna šetnja.

Na temelju članka 39. Statuta Grada Solina (Službeni vjesnik Grada Solina, br. 7/09, 4/13, 7/13, 3/18, 4/18 – pročišćeni tekst i 2/20 i 3/21), Gradonačelnik Grada Solina dana 07. ožujka 2023. godine, donosi Zaključak o dodjeli uskrsnice umirovljenicima, socijalno ugroženim obiteljima i nezaposlenim osobama s područja grada Solina.

Uskrsnica (bonovi) će se dijeliti u periodu od 27. ožujka 2023. do 07. travnja 2023. godine svakim radnim danom od 8 do 14 sati, utorkom od 12 do 18 sati . Dodjela uskrsnice umirovljenicima, socijalno ugroženim obiteljima s područja grada Solina će se održati u prostorijama Gradske uprave Grada Solina, a za nezaposlene osobe, osobe starije od 60 godina koje ne ostvaruju i nikad nisu ostvarivale dohodak s područja grada Solina u prostorima Doma kulture Zvonimir Solin.

U ponedjeljak, 27. ožujka s radom započinje Športski centar Bazen Zvončac.

Bazen će biti namijenjen za trenažne procese sportskih klubova, priopćili su iz Javne ustanove Športski objekti Split

Zračne luke u Hrvatskoj spremne su za ulazak u šengenski režim. Dogodit će se to točno u ponoć, s ljetnim redom letenja. Putnici unutar EU više neće morati čekati na graničnu kontrolu, sve će ići brže i protočnije, piše Morski.hr

Osim porasta prometa, zajedničko svim zračnim lukama jest da ne očekuju probleme u primjeni šengenskih pravila u zračnom prometu te da zbog ulaska u Schengen ne planiraju dodatno zapošljavanje jer ono ovisi o planiranom prometu i broju operacija zrakoplova.

- Time smo u situaciji da su praktički svi letovi u Hrvatsku iz zemalja šengenskog prostora, odnosno iz Hrvatske u zemlje šengenskog prostora -  tretirani kao domaći letovi, bez ikakvih kontrola. Kada je riječ o dokumentima, očekujemo da će i Schengen i europodručje u kontekstu priprema za novu turističku sezonu biti dodana vrijednost, izjavio je premijer Andrej Plenković.

Što se mijenja u zračnim lukama?

Zračna luka Split - S obzirom na to da je projekt rekonstrukcije i dogradnje putničkog terminala, dovršen 2019., sadržavao i sve kriterije i uvjete potrebne za ulazak u schengenski prostor, iz te zračne luke kažu da nisu potrebne nikakve bitne izmjene u prostoru, a jedina aktivnost je premještanje pultova/kućica za graničnu kontrolu na drugu lokaciju u prostoru odlazaka u putničkom terminalu.

Zračna luka Dubrovnik provodi infrastrukturne radove u zoni dolazaka putničkog terminala za putnike iz destinacija izvan Schengena i trećih zemalja, te pripreme za uvođenje tzv. EES (entry/exit system) sustava, koji bi se trebao primjenjivati od ove godine.

Zagrebačka zračna luka dr. Franjo Tuđman, kao najveća u Hrvatskoj, za ulazak u Schengen povećala je čekaonice putnika u domaćem odlasku, što su budući šengenski odlasci. Šaltere za kontrolu putovnica u odlasku s trećeg kata terminala premjestit će na drugi kat. U međunarodnom dolasku postavit će više kioska za predregistraciju putnika iz zemalja izvan Schengena, a zbog preraspodjele izlaza za zrakoplove prilagodit će i sustav za upućivanje putnika i oznaka unutar terminala.

Zračna luka Rijeka za nužna infrastrukturna ulaganja uložila je 15 do 20 tisuća eura, napominjući da punktovi graničnih kontrola za putnike u dolasku ostaju na svojim pozicijama, a koristit će se samo za putnike koji dolaze iz zemalja izvan schengenskog prostora. Tokovi putnika iz Europske unije i onih izvan nje koji su odlasku razdvojit će se ugradnjom pregrada.

Mladi Bračani okušali su se u subotu pripremi gregade, brudeta i ribe u škartocu s profesionalcima udruge Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER) na supetarskoj rivi u sklopu projekta "S ribom mogu sve", a i kako bi se najavio predstojeći 18. Biser mora. Riječ je o događanju u sklopu navedenog projekta kojeg provode Srednja škola Brač iz Supetra i OŠ Vladimira Nazora iz Postira s ciljem poticanja konzumacije ribe i ribljih proizvoda kod djece i mladih. Bili su izloženi i razni proizvodi bračkih srednjoškolaca s autohtonim namirnicama koji nastaju pod okriljem zadruge Lumbrela; od nagrađivane šalše "Ka nonina", marmelade i sokova do prirodne kozmetike, a u skuhanim morskim delicijama guštali su i mještani i supetarski gosti. Sanja Nejašmić, ravnateljica OŠ Vladimir Nazor iz Postira, istaknula je da je projekt njezine škole i jedan od značajnih koraka kako bi se mladi zadržali na otoku promoviranjem struke i autohtonih proizvoda.

-Ovim smo uspjeli, ono što smo željeli, da se Biser mora vrati i na supetarsku rivu, a važno je svima poručiti da ovaj festival koji se održava u Svpetrvs hotelima, ima slobodan ulaz za sve – bilo da su natjecanja kuhara i konobara, brojne radionice i cooking showovi. Ponosni smo da su s nama danas učenici srednjih škola Supetra i Bola, te osmoškolci iz Postira, koji su uz profesionalne kuhare pokazali važnost projekta "S ribom mogu sve", kazala je Martina Rendić, direktorica Turističke zajednice grada Supetra.

Biser mora, najveći je kulinarski festival i natjecanje u ovom dijelu Europe, a svečano će se otvoriti u utorak u 20.30 sati u Svpetrvs hotelima. Od srijede do petka, 29. - 31. ožujka, održat će se do sada najveći broj radionica i popratnih događanja u povijesti festivala kao što su razni cooking showovi, degustacije i stručne radionice za zaposlene u HoReCa sektoru, ali i za znatiželjnike koji žele kušati specijalitete Mauricijusa, Ukrajine, Italije, Slovenije, Austrije, zemalja regije ili, pak, kuhati domaći makedonski ajvar, kušati a la carte slastice, vrhunska hrvatska vina, koktele od travarice i craft džinove.

U središtu svega su natjecanja kuhara, konobara, učenika i nastavnika srednjih i visokih škola u nizu kategorija. Master classove i edukacije vode domaća  i svjetska kuharska imena, a sudionici dolaze iz 20-ak zemalja te će manifestacija, uz veliki broj noćenja, poslovično označiti i početak turističke sezone na Braču.

-Biser mora objedinjuje trodnevna natjecanja, eno-gastro radionice, cooking showove, izložbe, degustacije, prezentacija strane i domaće kuhinje te zabavni programi uz dobre zalogaje i kapljice s velikim kuharskim svjetskim imenima. Ove godine na natjecanju imamo čak 41 međunarodnu školu, a tu je i veliki broj profesionalnih kuhara koji žele odmjeriti svoja znaja i vještine s kolegama te osvojiti nagrade i titule. Imat ćemo oko 200 ulaza u kuharske boksove u različitim kategorijama koje će bodovati međunarodni kulinarski suci, a to su renomirani i iskusni kuhari sa svih strana svijeta koji promiči struku i zajedništvo,  poručila je Nives Delić, voditeljica natjecanja Bisera mora.

Suorganizatori XVIII. Bisera mora su Grad Supetar, Turistička zajednica grada Supetra, Splitsko-dalmatinska županija, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Svpetrvs hoteli. Manifestacija se organizira se u sklopu provedbe EU projekta "Uspostava regionalnog centra kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva Split" kojem je nositelj Turističko - ugostiteljska škola Split, pa će na Braču biti predstavljeni novi obrazovni programi usklađeni sa stvarnim potrebama poslodavaca.