Županijska skupština: “Već šest mjeseci HZZO-u dokazujemo da su Hvar i Brač otoci!”
Na zadnjoj sjednici Županijske skupštine u ovoj godini vijećnici su
u aktualnom satu pitali o problemima ne cijepljenja djece, zdravstvenoj
zaštiti, studentskoj ginekološkoj ambulanti, izgradnji škola i dvorana,
Prometu i monopolu Jadrolinije te izgradnji cesta.
Dragomir
Petric, ravnatelj županijskog Doma zdravlja, na pitanje Nikše Jajca
odgovorio je da će nastaviti pružati zdravstvene usluge svim
osiguranicima i nakon 1. siječnja bez obzira na to hoće li potpisati
ugovor s HZZO-om.
– Kako će to biti plaćeno – o
tom po tom. Nećemo zatvoriti ambulante ako HZZO ne ponudi novi ugovor.
Nastavit ćemo s radom kao što radimo i druge stvari iako s njima nismo
raščistili stvari do kraja. Na primjer, mi već šest mjeseci dokazujemo
da su Brač i Hvar otoci, pa unatoč tome ambulante na tim otocima nismo
zatvorili – rekao je Petric.
Njegove je riječi
potvrdio i župan Zlatko Ževrnja koji je ukazao i na probleme s
limitiranim sredstvima koje je HZZO odredio Nastavnom zavodu za javno
zdravstvo.
– U ovoj godini Nastavni zavod za
javno zdravstvo ima 2 milijuna kuna odrađenog,a ne naplaćenog posla –
upozorio je Ževrnja, a o čemu se radi pojasnila je Jasna Ninčević,
ravnateljica Zavoda.
– Za ovu godinu smo dobili
10,8 milijuna kuna, a do tada smo imali 13 milijuna. Imamo ugovoreni
limit kojeg možemo potrošiti za određene usluge, ali mi ne možemo
utjecati na to koliki će broj osiguranika zatražiti naše usluge.
Sredstva su nam smanjena bez obrazloženja. Limit smo dostigli 1.
studenog, pisali smo HZZO-u da nam odobre aneks ugovora, ali nam se još
nitko nije očitovao. Ne znamo kako se postaviti, a jedino je sigurno da
nećemo našim osiguranicima uskratiti njihova prava. Nastojali smo
racionalizirati poslovanje tako da se umjesto 3 urinokulture šalje samo
jedna, pa da se rade druge tek ako prvi nalaz ne bude dobar. Ukinuli smo
HPV za muškarce, ukinuli smo bris nosa kod djece, a ostavili samo bris
ždrijela. Ostavili smo sve što je bilo u našoj moći da ne zakinemo naše
pacijente – istaknula je Ninčević.
Roberta
Vulića zanimalo je što Županija radi po pitanju edukacije roditelja o
potrebi cijepljenja djece, a pitao je i ima li šanse da se otvori
studentska ginekološka ambulanta.
– Statistike
pokazuju da 28 posto studentica nije nikad vidjelo ginekologa. Lako šta
nisu one mene vidjele, ali problem je što ja nisam vidio njih – kazao je
Vulić, a Helena Bandalović mu je odgovorila da Županija financira
preventivne programe koje provodi Zavod za javno zdravstvo te istaknula
kako je problem nedostatka studentske ambulante prepoznat još 2012.
godine, ali da ministar zdravlja nije odobrio njihov zahtjev.
Veljan
Radojković je apelirao na Županiju da povede računa o koncesijama koje
dodjeljuje privatnim prijevoznicima koji otimaju putnike Prometu i tako
mu nanose izravnu financijsku štetu, a upozorio je i na monopol koji ima
Jadrolinija što dovodi do propadanja drugih brodara.
–
Dozvole izdajemo po zahtjevima prijevoznika. Ako netko zatraži dozvolu
za liniju Omiš – Split, on nema dozvolu da krene u zaštićeno vrijeme,
odnosno mora krenuti najmanje 20 minuta nakon Prometa. Međutim, na
terenu se dogodi da prijevoznik krene 20 minuta nakon, ali da u isto ili
slično vrijeme dođu na postaju kao i Promet. U tom dijelu je nadležnost
inspekcije u Prometu, a Jadrolinija je u nadležnosti državne brodarske
agencije. Mi sudjelujemo u sufinanciranju brzobrodskih linija za Šoltu,
jer je ona jedina iskazala interes. Jedino što možemo napraviti je
uputiti nekakvu sugestiju agenciji – odgovorio je pročelnik Anđelko
Katavić.
Ante Bačić pitao je može li Županija
nešto napraviti po pitanju sufinanciranja izgradnje škola i školskih
dvorana? Upozorio je da su neke općine i gradovi izdvojili znatna
sredstva za financiranje dokumentacije, ali da su nakon toga skinuti s
indikativne liste ministarstva.
– Županija nema
mogućnosti sufinancirati ili financirati projekte. Problem je
predstavljen u ministarstvu, oni su ponudili obećanja da će pokušati
kroz neke druge fondove to riješiti, a samo se možemo nadati da ćemo
uspjeti izbjeći te situacije kako veliki projekti ne bi ostali
nedovršeni – odgovorio mu je dožupan Luka Brčić.
Na kraju je Ante Čaleta pitao Petra Škorića u kojoj je fazi izgradnja ceste koja bi Marinu povezala s autocestom?
–
Ta se cesta nalazi u fazi da razmišljamo o tome, pripremamo podloge i
dokumentaciju, sa Županijskom upravom za ceste Šibensko-kninske županije
ušli smo u program da će oni do granice s našom županijom neke stvari
financirati – odgovorio mu je Škorić.


