Article

//www.dalmacijanews.hr/files/61199a156f52df66058b45c2/80
Foto: DalmacijaNews

Iz prostorija FESB-a uskoro u cijeli svijet: Radio Kampus od listopada kreće s "prašenjem" na radio valovima

Kako ništa ne ide ekspresno preko noći, trebalo je dana i mjeseci da Radio Kampus dobije zaslužen prostor među ljudima i da mladići i djevojke rado u internet tražilice upisuju ime ovog sjajnog projekta.
Jedna od šest mladih osoba, do 34 godine života, ne školuje se niti je zaposlena. Vojska od oko 134 tisuće mladih u najboljoj životnoj dobi, slikovito rečeno je, kao da uzmete čak pet puta brojku stanovnika u Sinju. Ili - što je za tog čovjeka definicija uspjeha? Trenutak zadovoljstva u svim aspektima života ili čas kada, nakon godina i godina napornog rada, dođe na direktorsku poziciju? 

Definicija uspjeha za ove mlade i inspirativne ljude okupljene u "gradu pod Marjanom" stigla je kao grom iz vedra neba, jedne srijede, kada je Vijeće za elektroničke medije donijelo odluku o radijskoj koncesiji splitskom Sveučilištu što je značilo kako će Radio Kampus, pojednostavimo, nakon godina internet plovidbe, zaploviti i među radio frekvencijama. Od listopada na 104,1 megaherca.

I bio je to dug put koji ne bi stao u tri tisuće znakova, koliko ima potpisnik ovih redaka, pa potpuno opravdano treba podvući kako je plod gigantskog uspjeha još veća priprema, rad i trud.

- Samo ću reći da je trebalo raspisati svaku minutu našeg programa - od govora do glazbe kako frekvencija nikada ne bi imala samo šum - govori Matea Zanić, glavna urednica, ali prva od jednakih, njih čak deset koliko nas je dočekalo u poprilično skučenom prostoru na splitskog FESB-u. Riblja kost nagovještava kako smo na pravoj adresi. 
- Sve je počelo prije sedam godina, a sve se rodilo na jednoj studentskoj srijedi kada su Tea i Frane zapravo došli do ove fantastične ideje. Prati nas ta srijeda - smije se Matea. Trebale su se prikupiti donacije za opremu, krenuti punom parom ka pokretanju radio stanice, a onda i stići do te stepenice pa osmisliti što sve ponuditi slušateljima, pretežno mladim ljudima.



Bez Thompsona, Rozge i Lille

- Radio oprema je bilo jako skupa. Opremiti cijeli studio s mikrofonima, monitorom, miksetom i drugim bilo je jako zahtjevno. Emisije su se većinom snimile, a izmjenjivali smo se kako je tko bio slobodan. Nismo se željeli dirati u vjeru i politiku jer smo mi tu da razbijemo moguće tenzije i donesemo pozitivu - govori Duje Brljević, glazbeni urednik.
Kako ništa ne ide ekspresno preko noći, trebalo je dana i mjeseci da Radio Kampus dobije zaslužen prostor među ljudima i da mladići i djevojke rado u internet tražilice upisuju ime ovog sjajnog projekta.

- Organizirali smo i nekoliko događanja van radija što nam je dodatno dalo na prepoznatljivosti - kaže Duje.

A što se sve može čuti na Radio Kampusu? Ima svega, ali nema Thompsona, Jelene Rozge, Lidije Bačić, Vuce i sličnih. Svaka čast svima, vele ovi radijski pustolovci, ali u fokusu je alternativa i klasika

- Mnogo tog radijskog prostora dajemo i mladim bendovima koji su tek krenuli u glazbene vode - govore složno. I ne treba onda strahovati za budućnost jer, zbilja, "na mladima svit ostaje". Ovi mladi ljudi najveća su vrijednost društva, dokaz kako bez elana i sati rada nema ni uspjeha.

Dio tog kotačića mladih ljudi čine Frane, Igor, Ana, Anđela, Ana, Andrea, Antonela, Bruna, Ive, Duje, Josip, Luka, Marija, Nediljka, Matea, Nikola, Matea, Nikolina, Petra, Sandra, Veronika, Vincent te Duje i Matea. Njihova riba Kampus, zaključuju, uskoro će zaplivati eterom.





hr Mon Aug 16 2021 00:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/5bd5f4c40e4938de168b46d6/80
Foto: Pixabay

Donosimo koje sve namirnice potiču probavu i metabolizam

Poticanje metabolizma također može pomoći pri mršavljenju, često je dovoljno u prehranu uključiti sljedeće namirnice…
Maline pokreću crijeva

Maline su bogate vitaminom C. Ovaj vitamin ne samo da jača imunološki sustav, nego i potiče probavu. Maline su također pune vlakana. Ona potiču crijevnu aktivnost i na taj način ubrzavaju crijevni tranzit. Još jedna prednost je što hrana bogata vlaknima brže daje osjećaj sitosti i istovremeno služi kao plodno tlo za pozitivne crijevne bakterije.

Naranče za dobru probavu

Naranče sadrže naringenin, gorku tvar koja stimulira jetru i uklanja energiju (iz masti!) iz tijela. Tome se dodaje koncentrirano opterećenje vitaminom C koji, poput malina, potiče probavu. Samo jedna naranča dnevno dovoljna je za poboljšanje probave.

Čaj od metvice kao svestrani lijek za želudac i crijeva

Voda ubrzava rad crijeva i tako pomaže probavi. Ako ti bistra tekućina nije dovoljna, možeš alternativno dodati sok od limuna ili koristiti čaj od metvice. Eterična ulja u metvici aktiviraju mišiće u želucu i probava se ubrza.


Kefir čini stolicu mekšom

Kefir sadrži oko deset puta više dobrih bakterija od jogurta. Tako kefir omekšava stolicu i potiče probavu. Ako ne voliš čisti kefir, možeš ga pomiješati u smoothie s voćem i povrćem.


Bademi za fit organe

Sada znamo da su bademi zdravi: sadrže zdrave masne kiseline, puno bjelančevina (oko 20 posto) i vlakana. Glavni razlog zašto su bademi toliko blagotvorni za našu probavu jest njihov visok sadržaj magnezija. Magnezij optimizira rad organa - uključujući želudac i crijeva! 


S crnim grahom protiv zatvora

Šalica crnog graha sadrži 15 grama vlakana! Osim magnezija, grah je također bogat kalijem. Budući da gotovo dvije trećine svih žena pati od nedostatka kalija, mogu sretno i često jesti hranu bogatu kalijem. Kalij je sastavni dio probavnih sokova. Ako nedostaje, to može dovesti do zatvora. Ostali izvori kalija: banane, avokado, krumpir, gljive i mliječni proizvodi.

Šljive kao iskušani kućni lijek za poticanje probave

Šljive sadrže sorbitol, zamjenu za šećer. Njegov učinak: laksativ. Zato su sve namirnice koje sadrže sorbitol označene dodatkom „Može imati laksativni učinak, ako se konzumira u većim količinama“. U malim količinama sorbitol potiče probavu. Mala šalica soka od suhih šljiva ujutro može postići željeni učinak. Optimalni učinak postiže se dodavanjem komadića đumbira.

Lisnato povrće također pomaže probavi

Bio to špinat, blitva ili kelj, zeleno lisnato povrće sadrži optimalnu mješavinu hranjivih tvari za poticanje probave. Mikronutrijenti, poput vitamina, minerala, elemenata u tragovima i sekundarnih biljnih tvari, značajno su uključeni u sve metaboličke procese. Mješavina hranjivih tvari regulira ravnotežu vode u tijelu i potiče kretanje mišića.

Pšenične mekinje, vlakna za zdrava crijeva

Pšenične mekinje bogate su vlaknima. Ako za doručak umjesto salame i sira odabereš doručak od pšeničnih mekinja (npr. s malinama i jogurtom), ne da samo činiš dobro za svoju probavu, nego i za svoju figuru. Ova kombinacija dugo te drži sitom te smanjuje apetit za slatkim.

Potakni probavu kavom

Kiselina sadržana u kavi i toplina napitka igraju veću ulogu u poticanju probave od kofeina. Drugim riječima, ako ne voliš kavu, možeš upotrijebiti i čaj ili toplu vodu (iako kiselost ovdje, naravno, nedostaje i stoga nije toliko učinkovita kao kava ili čaj). Prenosi missZDRAVA






hr Fri Sep 24 2021 22:16:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/61461c6b6f52df3c318b45cf/80

U subotu kreće druga ovogodišnja akcija pošumljavanja požarišta u kampanji Boranka

Izviđači, srednjoškolci i drugi volonteri pošumljavat će požarište u splitskom naselju Donje Sitno
Savez izviđača Hrvatske, Hrvatske šume, Hrvatska gorska služba spašavanja i Splitski skautski zbor, kao glavni organizatori kampanje Boranka, organiziraju ove subote novu akciju
pošumljavanja požarišta Dalmacije.

Druga ovogodišnja akcija pošumljavanja održat će u subotu, 25. rujna na području splitskog naselja Donje Sitno (požarište iznad crkve Presvetog Trojstva). Lokacija požarišta nalazi se na mapi na linku.

Akcija počinje u 10:00 sati, a za volontere su organizirani besplatni autobusi Prometa koji kreću sa splitskog terminala u Sukoišanskoj u 9:00 sati.

Na akciji će sudjelovati splitski srednjoškolci, izviđači te brojni drugi građani. Svi ostali zainteresirani za sudjelovanje mogu se prijaviti na mobitel organizatora 091 3639 942, a prijava za besplatan prijevoz autobusom je obavezna obzirom da je broj mjesta ograničen.

Svim volonterima osiguran je besplatan prijevoz do i s lokacije pošumljavanja, sadnice, zaštitna oprema, alat za sadnju, stručni nadzor radnika Hrvatskih šuma, voda za piće, sendviči i voće.

Boranka je najveća europska volonterska akcija pošumljavanja požarišta koja je potekla upravo iz Splita, a u međuvremenu se proširila i na ostale dalmatinske gradove. U organizaciji Boranke sudjeluju brojne institucije koje pružaju podršku izviđačima i drugim volonterima. Hrvatske šume osiguravaju sadnice i drugi sadni materijal, a njihovi stručnjaci educiraju volontere i rade stručni nadzor same sadnje. HGSS-ovi volonteri glavna su logistička podrška u organizaciji pošumljavanja. Ravnateljstvo civilne zaštite osigurava alat i opremu za sadnju te ostalu logistiku, Grad Split osigurava besplatan prijevoz volontera autobusima, volonteri Crvenog križa na raspolaganju su volonterima u slučaju nesretnog slučaja ili nezgode.

Boranku kao pokrovitelji podržavaju Europski parlament, Ministarstvo poljoprivrede, Američka gospodarska komora, Veleposlanstvo Kanade, UHDDR, agencija IMAGO te Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora. Glavni sponzori, simbolično nazvani Glavni PoBORitelji ovogodišnje Boranke su Raiffeisen banka, Radenska Adriatic i Henkel.
hr Fri Sep 24 2021 12:22:50 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/614c38a76f52dfb1378b4599/80
Foto: Maja Prgomet

INTERVJU s Marinom Kaporelom: Ove godine očekuje nas bogata koncertna sezona u Splitu

Hrvatski dom Split najaktivnija je dvorana u Hrvatskoj.

Nova splitska koncertna dvorana u prvoj sezoni djelovanja ostvarila je 55 koncerata s 3000 posjetitelja uživo i 16 000 posjetitelja online, s obzirom na to da su se koncerti prenosili putem YouTube kanala i društvenih stranica. Prije nekoliko dana objavljen je  program za novu koncertnu sezonu 2021./2022. Našim sugrađanima omogućen je upis pretplate za različite tematske cikluse, te brojne druge pogodnosti. Tim povodom razgovaramo s Marinom Kaporelom, ravnateljem Koncertne dvorane – Hrvatski dom Split.

 

1. Kako ocjenjujete proteklu, prvu koncertnu sezonu, osobito zbog činjenice da je Split više od 30 godina čekao koncertnu dvoranu i koncertni ured zadužen za organizaciju glazbenog

života Grada ?

 

Iznimno smo zadovoljni rezultatima protekle koncertne sezone: 55 koncerata s 3000 posjetitelja uživo, te 16 000 online posjetitelja u prijenosima uživo putem kanala YouTube i naših društvenih stranica. Osobito me veseli što su polovinu koncertnih događanja realizirali splitski glazbenici, čime se Hrvatski dom potvrdio i kao dom splitskih glazbenika. Napomenut ću da smo potpisali ugovore o programskoj suradnji s brojnim splitskim udrugama koje djeluju na području glazbene umjetnosti, kako bi se svi kvalitetni sadržaji, koji su se do sada odvijali po raznim neadekvatnim prostorima u gradu, sada mogli odvijati u Hrvatskom domu u Splitu. Grad Split je 30 godina čekao koncertnu dvoranu i sada nakon prve sezone, usprkos tomu što smo kao javna ustanova u kulturi doslovno krenuli od nule, usprkos brojnim pandemijskim ograničenjima, Hrvatski dom Split najaktivnija je dvorana u Hrvatskoj.

 

2. Koji biste koncert izdvojili kao najbolji, najzanimljiviji?

Teško mi je izdvojiti neki od tih 55 koncerata, bilo je tu zaista izvrsnih ostvarenja! Ustanovili smo nagradu Ivo Tijardović za najbolje umjetničko ostvarenje, a nominirani su svi koncerti koji su se odvijali u organizaciji Hrvatskog doma. Tijekom ljeta naše Umjetničko vijeće poslušalo je još jednom sve koncerte te je donijelo odluku da se Godišnja nagrada Ivo Tijardović  za najbolje umjetničko ostvarenje u programu Koncertne dvorane Hrvatskog doma Split u sezoni 2020./2021. dodijeli Katarini Livljanić za program Judita - Biblijska pripovijest iz renesansne Hrvatske prema tekstu Marka Marulića. Program je izveden 20. travnja 2021. u sklopu proslave 500. obljetnice prvotiska Marulićeve Judite.

 

3. Na koncertima je sve manje ljudi, mislite li da je uzrok tomu pandemija ili nezainteresiranost za klasičnu glazbu?

Općenito se u Hrvatskoj i u svijetu danas puno govori o razvoju publike. Moramo biti svjesni da nakon 30 godina čekanja koncertne dvorane nismo na nuli nego smo u svojevrsnom minusu kada govorimo o pitanju razvoja koncertne publike u Splitu. To se osobito odnosi na komornu glazbu tako da smo prvu sezonu i sve što pripremamo u drugoj sezoni shvatili kao alat za razvoj publike. Radi se o različitim ciklusima, s raznim glazbenim sadržajima pod zajedničkim nazivnikom: kvaliteta. Moramo krenuti od najranije dobi, tako smo u novoj sezoni pripremili glazbeni pokaz kojim će po vrlo povoljnoj cijeni učenici i studenti moći kupiti pretplatu i nazočiti koncertima. Također planiramo u suradnji sa splitskim osnovnim i srednjim školama pokrenuti i matineje za djecu i mlade. Ideja je da umjetnik na dan svog koncerta u Hrvatskom domu može održati i manje koncertne forme tijekom jutra na kojima mogu sudjelovati djeca. Mi smo spremni, a vidjet ćemo kako će se stvari razvijati sukladno epidemiološkoj situaciji.



4. U organizaciji Udruge MAG i suorganizaciji Hrvatskog doma Split nedavno je održan 12.

MAGfestival. Koje smo sve izvođače slušali?

Da, od 25. kolovoza do 5. rujna održan je MAGfestival udruge MAG (Mladi akademski glazbenici Split). Svi izvođači su akademski glazbenici rodom ili školovanjem iz Splita, koji su već poznati splitskoj publici. MAG je jedna od udruga s kojima surađujemo, a napomenut ću da smo potpisali i ugovor o nastavnoj bazi, tako da je Hrvatski dom u Splitu kao koncertna dvorana postao nastavna baza splitskog Sveučilišta, posebno Umjetničke akademije u Splitu, odnosno njezina glazbenog odjela. Ovogodišnji MAGfestival bio je posvećen Borisu Papandopulu, u povodu tridesete obljetnice njegove smrti. U sklopu Festivala održano je pet koncerata. Prethodno smo kao programski partneri ugostili poseban pijanistički događaj, Piano Loop festival, također s pet koncertnih večeri. Pozivam sugrađane da posjete i sadržaje naših programskih partnera tijekom nove koncertne sezone.

 

5. Što nas očekuje u novoj koncertnoj sezoni?

U novoj koncertnoj sezoni očekuje nas 36 koncerata. Koncerti su podijeljeni u pet ciklusa s po sedam koncerata: Zlatni ciklus, Baštinski ciklus, Ciklus suvremene glazbe i jazza, Splitski ciklus i Ciklus +.

Glavna odrednica programa je kvaliteta, ali i raznolikost sadržaja: od uglednih solista, programa komorne glazbe, jazza, pa do baštinskih sadržaja i stare glazbe. Prisjetit ćemo se i važnih obljetnica brojnih skladatelja. Izdvojit ću neka od imena: The King’s Singers, Gudački sekstet Berlinske filharmonije, Núria Rial i Edin Karamazov, Zbor Hrvatske radiotelevizije, Ricercar Consort, Papandopulo kvartet, Klasična hrvatska četvorka, Matija Dedić, Simon Trpčeski, Ante Jerkunica i Martina Filjak, Lovre Marušić, Međunarodni orkestar harmonikaša, Zoran Velić itd. Pripremili smo brojne pogodnosti za naše sugrađane, posebno za umirovljenike, studente i đake. Već sam rekao da će studenti i đaci moći kupiti glazbeni pokaz kojim će moći prisustvovati svim događanjima u sezoni. Od 6. rujna  na samoj lokaciji Hrvatskog doma Split, Tončićeva 1 u prizemlju otvorena je blagajna i info pult gdje se mogu dobiti sve informacije i obaviti upis pretplate. Radno vrijeme je od 9 do 12 sati i od 16 do 20 sati radnim danom a subotom od 9 do 12 sati. Također, sve ove pretplate, kombinacije ili ulaznice za pojedine koncerte mogu se kupiti online ili u sustavu Adria ticketa. Aktivni smo i na našoj web stranici i društvenim mrežama gdje su također dostupne sve informacije. Na kraju pozivam sve naše sugrađane da nam se pridruže na ovom glazbenom putovanju - jer glazba povezuje!

 






hr Thu Sep 23 2021 10:21:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/614c2f976f52df77338b4750/80

Druga večer Pričigina: od orjunaša do (anti)koruptivnih priča

Nakon vlaških priča, pred publiku Ljetnog kina Bačvice u 21:15 izlazi neponovljivi Gibonni kojeg u autorskoj večeri Svi moji punti moderira Ivo Anić.
U Ljetnom kinu Bačvice nastavio se sinoć program 14. Pričigina. S početkom u 19.30 svoje su priče na temu Književna pera u službi stranih i domaćih režima pričali Saša Ljubičić, Zlatko Gall, Andrea Topić, Silvana Uzinić i Dragan Bursać, uz moderaciju umjetničkog direktora festivala, Nebojše Lujanovića. Apsolutno oduševljene publike izazvala je Silvana Uzinić s izvanrednom pričom na temu sveprisutnih i svepopularnih influencera.

Ništa manje ovacija nije dobila ni Andrea Topić, pričajući o Sorosu, plaćenicima, Clintu Eastwoodu i kako je postala skojevka i orjunašica, a nije zaostajao ni muški dio, pogotovo je zapaženo prošlo prvo gostovanje (i vatreno pričiginsko krštenje) banjalučkog kolumnista i novinara Dragana Bursaća.

Večer je nastavljena gostovanjem prijatelja i kolega iz Slovenije na temu "Dežela priča" (u organizaciji Založbe GOGA iz Novoga Mesta) u kojem su o (anti)korupciji pričali Ivana Djilas, Jedrt Maležić i Vlado Kreslin, uz moderaciju Jedrt Jež Furlan. Usprkos sitnim jezičnim barijerima, publika se od srca smijala sjajnim pričama i velikim aplauzom ispratila goste iz susjedstva.

Program u Ljetnom kinu Bačvice nastavlja se i danas kada nas očekuje tradicionalno najpopularnija i najomiljenija pričiginska tema – Vlaške priče: U nas je tako običaj, o čemu pričaju Jure Divić (fotograf i književnik, Vrgorac), Marijan Grbavac (glumac amater, Proložac), Ljubomir Gudelj (arheolog i glazbenik, Imotska poljica), Nikola Kujundžić (umirovljeni dekan farmacije u Zagrebu), Vedran Kukavica (novinar, Vinjani Gornji) i Joško Marušić (umirovljeni karikaturist, Katuni). 

Temu moderira Mladen Vuković. Nakon vlaških priča, pred publiku Ljetnog kina Bačvice u 21:15 izlazi neponovljivi Gibonni kojeg u autorskoj večeri Svi moji punti moderira Ivo Anić.

Za sve one koji nisu uspjeli kupiti karte za Ljetno kino Bačvice, Pričigin možete pratiti uživo preko linka


hr Thu Sep 23 2021 09:41:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .