Hrvati iseljavaju radi boljeg standarda i svjetonazora, a vraćaju se radi obitelji i prijatelja

U
istraživanju je sudjelovalo 43% ispitanika koji imaju iskustvo rada
u inozemstvu (dalje u tekstu: ispitanici izvan Hrvatske), te njih 57%
koji to iskustvo nemaju (u tekstu: ispitanici iz Hrvatske).

Njemačka
uvjerljivo ‘obećana zemlja’ za Hrvate

Među
ispitanicima s iskustvom rada izvan Hrvatske gotovo polovica (45%)
još uvijek boravi u inozemstvu.

Gotovo
polovica ispitanika s radnim iskustvo izvan Hrvatske boravila je u
Njemačkoj (48%),
koju bi odabralo i 63% ispitanika iz Hrvatske kada bi se odlučili na
odlazak.

Tek
13% ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske radilo je u Austriji,
a njih 9% u Irskoj, dok su ispitanicima iz Hrvatske upravo te dvije
zemlje poželjna odredišta (53% odabralo bi rad u Austriji, a njih
50% u Irskoj).

Polovica
ispitanika izvan Hrvatske (48%)
boravi ili su boravili u inozemstvu od 1 do 5 godina. Njih
37% u inozemstvu boravi ili su boravili do godinu dana, a 13%
ispitanih je trajno preselilo.

Čak
50% ispitanika iz Hrvatske trajno bi preselili u inozemstvo,
njih 39% u inozemstvu žele boraviti od 1 do 5 godina, a njih 4% do
godinu dana.

Zanimljivo
je da su ispitanici
iz Hrvatske koji imaju obitelj s djecom
u najvećoj mjeri spremni na trajno preseljenje (52%) ili na
preseljenje od 2 do 5 godina (33%) te da u inozemstvo ne želi svega
7% ispitanika iz Hrvatske.

Bolji
standard i svjetonazor glavni razlozi odlaska u inozemstvo

Ispitanici
s iskustvom rada izvan Hrvatske, kao i oni iz Hrvatske, navode iste
razloge za odlazak iz zemlje. To su bolji
standard,
svjetonazor
i moralne vrijednosti
te, na trećem mjestu, bolje
plaćen posao u struci.

Ispitanici
u komentarima kao razloge odlaska navode još: nemogućnost
pronalaska posla u Hrvatskoj, veliku birokraciju, korupciju te
nepoštivanje zakona.

Kao
najveći
izazov
prilikom odlaska u inozemstvo ispitanici iz obje skupine navode
odvojenost od obitelji i prijatelja, rješavanje stambenog pitanja te
prilagodbu novom mentalitetu. Pod ‘nešto drugo’ ispitanici kao
razlog navode savladavanje stranog jezika.

Prihvaćaju
li iseljenici poslove koje se srame raditi u Hrvatskoj?

Većina
ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske (73%)
posao su pronašli prije odlaska u inozemstvo. Isto
bi učinilo i 81% ispitanika koji borave u Hrvatskoj.

Trećina
ispitanika (32%) s iskustvom rada izvan Hrvatske pristala je raditi
posao koji ne bi radili u Hrvatskoj. Njih 68% tu su mogućnost
odbili. Kao glavne razloge za prihvaćanje takvog posla ispitanici
navode visinu
plaće (46%)
te osjećaj
cijenjenosti od strane poslodavca u inozemstvu (41%).

Ispitanici
iz Hrvatske u većoj bi mjeri pristali raditi posao koji ne žele
raditi u Hrvatskoj (48%), dok na to ne bi pristalo njih 47%. Smatraju
da iseljenici rade poslove koje ne bi radili u Hrvatskoj zbog visine
plaće (86%) te osjećaja cijenjenosti od strane poslodavca (70%).
Zanimljivo, njih 15% smatra da je razlog i sram
obavljanja posla te vrste u Hrvatskoj,
dok to
potvrđuje
tek
1% ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske.

Ispitanici
koji su u inozemstvu prihvatili posao koji nisu željeli raditi u
Hrvatskoj, učinili su to radi plaće od 1000 do 2000 eura (29%) te
radi plaće veće od 2000 eura (21%). Pritom su žene (83%) spremnije
raditi slabije plaćene poslove od muškaraca (62%).

Iako
ispitanici iz Hrvatske u većoj mjeri izražavaju spremnost
prihvatiti posao koji ne bi radili u Hrvatskoj, u većoj mjeri za to
priželjkuju i plaću višu od 2000 eura (35%).

Obitelj
i prijatelji glavni razlog povratka iz inozemstva ili ostanka u
Hrvatskoj

Među
ispitanicima s iskustvom rada izvan Hrvatske gotovo polovica (45%)
još uvijek boravi u inozemstvu. Ispitanici koji su se vratili iz
inozemstva kao glavni razlog povratka navode obitelj
i prijatelje
(27%) te da su planirali
povratak i prije odlaska
u inozemstvo (25%).

Najmanje
ispitanika kao razlog povratka navodi da ne žele više raditi posao
koji su radili u inozemstvu (3%) te previsoku cijenu stanovanja u
inozemstvu (2%).

Razmatrajući
prednosti
ostanka u Hrvatskoj,
ispitanici iz obje skupine na prvo mjesto stavljaju obitelj
i prijatelje (59%
s iskustvom rada izvan Hrvatske te 70% iz Hrvatske).

Zanimljivo
je da ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske kao drugi razlog
navode da ‘nema
benefita’
(34%), dok se ispitanicima iz Hrvatske na drugom mjestu nalazi
sređena imovinska situacija/stambeno pitanje (31%).

I
jednima i drugima na dnu popisa prednosti ostanka u Hrvatskoj nalaze
se patriotizam, svjetonazor te obrazovni sustav.

Demografija

U
istraživanju je sudjelovalo najviše ispitanika u dobi između 26 i
35 godina, kako iseljenika (40%) tako i onih iz Hrvatske (45%).
Slijede ispitanici od 36 do 45 godina (34%, odnosno 28%), stariji od
46 godina (21% izvan Hrvatske, 17% iz Hrvatske) te mlađi od 25
godina (5%, odnosno 10%).

Gotovo
polovica ispitanika ima završenu visoku stručnu spremu (46% izvan
Hrvatske, 48% iz Hrvatske) Slijede ispitanici sa srednjom stručnom
spremom (36% ispitanika u obje skupine) te višom stručnom spremom
(16% izvan Hrvatske, 14% iz Hrvatske).

Najviše
ispitanih iseljenika u inozemstvo je otišlo iz Zagreba i okolice
(39%) te Istočne Hrvatske (20% ispitanika), dok su u najmanjoj mjeri
u inozemstvo otišli ispitanici iz Sjeverne Hrvatske (8%).

Ispitanici
s iskustvom rada u inozemstvu u najvećoj su mjeri zaposleni (85%),
njih 14% je nezaposleno, a 1% čine umirovljenici. Među ispitanicima
iz Hrvatske zaposlenih je 85%, nezaposlenih 16%, a 2% ispitanika još
se školuje.

Ispitanici
iz obje skupine u najvećoj mjeri imaju obitelj (s djecom).