Marijana Puljak: Zašto Dalmacija ne bi imala svoj ured u Bruxellesu?

Marijana Puljak, jedna od vodećih ljudi „Pametno“ nam je kroz priču rekla što očekuje od nadolazećih parlamentarnih izbora, govorila je o izbornom programu, mogućim koaliranjima, smanjivanju broja općina, gradova i o regionalizaciji. Isto tako, dotakla se dvije najveće stranke u Hrvatskoj kao i o društveno-političkoj situaciji grada Splita.

Dok su ih mnogi povezivali i pozivali u koaliciju s metkovskim „Mostom“, prevladale su, za sada, neke sitne razlike koje su kočnica koaliranja, a možemo zamisliti koliko bi „pomrsili“ račune i najvećima.

Promjena imena i prelazak s lokalnog na nacionalni nivo, koliko je zapravo „Pametno“ samostalno izaći na parlamentarne izbore bez koaliranja s drugim listama ili strankama?

Naša stranka „Pametno“ izrasla je iz građanske inicijative Za pametne ljude i pametan grad i službeno postojimo od 20. kolovoza ove godine. Intezivnije smo se predstvaili tek kad smo napravili Program iza kojeg stojimo i koji evo nailazi na izvrsne kritike stručne javnosti. Oni kažu da je ovo jedini sveobuhvatan program, što znači da se trud vise od 40 stručnjaka, koji su radili na programu, isplatio. Shvatili smo kako su promjene nužne u cijelom društvu, a ne samo na lokalnoj razini. Zadnjih 20 godina stanje u društvu je isto, imamo monopol uvijek istih stranaka, a istovremeno se izgubio pojam poltike kao javnog dobra. Koliko je zapravo pametno izaći na parlamentarne sam ili u nekoj koaliciji će odlučiti Skupština koju ćemo održati uskoro. Ne bojimo se ni samostalnog izlaska niti koaliranja jer je ovo dugoročna priča i jako težak put koji zahtjeva dosta vremena, ulaganja i resursa. Nismo započeli s ovim izborima niti ćemo trajati samo do idućih izbora. Nadamo se će nas birači prepoznati i da će procijeniti tko im nudi samo populističke fraze, a tko prave I istinske reforme za promjene u Hrvatskoj.

Mnogi su očekivali koaliciju s „Mostom“ Bože Petrova, koja su to različita stajališta koja su postale prepreke u dogovoru?

Skupština će odlučiti hoćemo li izaći samostalno ili u koaliciji za ove parlamentarne izbore. Ono što smo htjeli prije ikakvih razgovora o tome, bilo je napraviti kvalitetan Program koji će odražavati modernu i otvorenu Hrvatsku, onakvu kakvu je mi vidimo i priželjkujemo. Cijelo ljeto smo intezivno radili na tome i sada možemo razmišljati o potencijalnoj suradnji s drugima, isključivo na programskim načelima. Ne vodi na bitka za glasove niti ćemo populistički nastupati prema narodu zbog glasa više ili mjesta u Saboru.

Znači, postoji prilika da se dogodi koaliranje s Mostom?

Vidjet ćemo skoro hoće li biti koaliranja s Mostom, ne želim špekulirati dok skupština ne donese zaključak.

Kolike su vam realne šanse da osvojite mandat u Saboru? U Splitu ste poznati i prepoznati, no Hrvatska je mnogo veća i šira slika od Splita.

Osjećamo se spremni za ove izbore, za preuzimanje odgovornosti. Idemo korak po korak i ne trčimo pred rudo jer uspjeh i rezultati ne dolaze preko noći. Mogli smo i mi prije pričati, populistički obećavati razne naknade, projekte i reforme, no to nije naš princip rada. Naš princip je politika temeljena na dokazima što znači da želimo sve svoje odluke i rješenja temeljiti na analizama i stručnim podlogama. Kad to kvalitetno napravimo, onda smo se i predstavili svijetu. Sručna javnosti kaže kako je ovo najbolji program u posljednjih 25 godina, što nam je iznimno drago i nadamo kako će ga i građani prepoznati te nam dati povjerenje.

Kad smo kod programa, koje su najvažnije točke koje bi trebale privući ljude?

Ono na čemu inzistiramo su znanost i obrazovanje kao temelj društva. Kroz te temelje uključujući i zdravstvo nudimo i reforme, primjerice, mislimo na Hrvatsku u 2031. godini. Time gledamo dugoročno i mislimo na budućnost, gledamo kako kroz reforme pravosuđa, javne i lokalne samouprave, a također kroz pametne specijalizacije doprinijeti razvoju. Pametne specijalizacije su novi ekonomski model na kojem se temelji jedan strateški dokument na nivou države, a koji govori o energiji, okolišu, IT industriji kao temelju održivog razvoja cijele države. Sve se to temelji na teškom i dugom radu i nema jednostavnih rješenja koje ćemo pronaći iza ugla.

Spominjali ste pet regija i smanjivanje broja općina, kako komparirati ovlasti i na koje ste regije?

Sad kad sve zbrojimo, imamo oko 11 tisuća političara, 8.750 ih je zaposleno ili imaju prihode od mandata, 556 od tog zbroja su gradonačelnici i načelnici koji imaju jednog ili dva zamjenika, a preostalih 7.500 tisuća su predstavnici u općinskim vijećima. Zatim, imamo 21 župana, dožupana, 800 vijećnika u županijskim skupštinama, a to vam je preko 11 tisuća karijernih političara, ne uključujući administraciju. Dakle, zalažemo se za potrebno reduciranje broja lokalnih jedinica u pet regija, oko 150 gradova i općina. Te regije su one prirodne: Dalmacija, Istra i Kvarner, Središnja Hrvatska, Slavonija i Baranja te grad Zagreb kao zasebna regija. Uvođenjem ovih regija i 150 gradova i općina, smanjio bi se broj karijernih političara za tri puta, na oko četiri tisuće. Pored uvođenja regija i smanjivanja broja političara ističemo i decentralizaciju.

Mislite li da bi Hrvatska imala veću korist od regionalizacije i po pitanju povlačenja sredstava iz EU fondova?

Ne treba se toga bojati. Zašto Dalmacija ne bi imala svoj ured u Bruxellesu? Bojimo se tog pojma regionalizacije, a jedan od argumenata Zorana Milanovića zašto je od toga odustao je raspad ili odvajanje. Regionalizacija je prednost koju trebamo iskoristiti, razvijajući sve svoje potencijale. Grad Split je nažalost rekorder po neiskorištenosti europskih fondova . Nedavno smo imali izvješće gradonačelnika o iskorištavanju niza europskih projekata, a to su projekti koje su zapravo radile razne udruge, a grad je samo participirao kao partner. Sam grad iskorištava fondove u promilima.

Kako zapravo Split stoji s europskim fondovima?

Grad namjerava ići u obnovu prostorija iznad kazališta lutaka i tamo napraviti koncertnu dvoranu u suradnji s ministarstvom, a mi smo pitali zašto ne iskoriste EU fondove. Npr. Grad Šibneik, oni su svoju tvrđavu obnovili za nula kuna iz gradskog proračuna jer su uspješno aplicirali na EU fondove. Danas su to ljetne pozornice koje bi i mi mogli imati po svojim bedemima da se više potrudimo. Odgovor Aide Batarelo je bio: „Znate li vi koliko je to teško i kako je to lakše Šibeniku nego Splitu, nije to baš tako dobiti sredstva iz EU fondova?“. Naravno da nije lako, ali se sjedne i napiše kvalitetan projekt. Izgleda kako im nije baš jasno da bi dobili novac iz EU fondova, trebaš napisati mnoštvo kvalitetnih projekata i naravno za to imati određena znanja i vještine.

Ukoliko osvojite mandat i odete u Zagreb, tko preuzima inicijativu stranke u Splitu?

To je na stranci da odluči tko će biti nositelj na listama u Zagrebu i Splitu. nakon ovih parlamentarnih izbora nas čekaju unutarstranački izbori tako da ova stranka nije Marijana Puljak, ima nas dovoljno i radimo na organizaciji strukture da ne ovisi o jednom čovjeku.

Realno gledajući, neminovna je pobjeda jedne od dviju stranaka s najvećim članstvima u Hrvatskoj, no račune bi mogle pomrsiti nezavisne liste. Ako budete u prilici, čiji bi program prije prihvatili?

Moram reći da osim kvalitete programa, potrebno je sagledati i vjerodostojnost i povjerenje ljudi hoće li taj program zaista i provesti. U ove dvije stranke apsolutno više nemamo povjerenja jer jednostavno nisu u ovih 20 godina pokazale vjerodostojnost i provele najavljene programe. Što su obećali, nisu proveli i evo dokaz u Planu 21 od SDP­a koji nije proveden. Jako je teško napisati dobar program, još ga je teže provesti, ali zato treba imati hrabrosti kao i odgovornosti za neuspjeh.

Izborne kampanje se uvijek pretvore u cirkus. Zbog čega?

Lakše je igrati na emocije ljudi i privlačiti ih na populizam, blaćenje jedni drugih i jako je teško pričati o onome što vi želite napraviti i zbog toga se izbjegava pričati o ozbiljnim temama. Ljude se još uvijek lako zapali na neku od tema iz prošlosti, a najteže je pričati o dugoročnim rješenjima.

Predsjednik najveće oporbene stranke poziva na sučeljavanje stranačkih timova kako bi debatirali o svojim programima, dok predsjednik Vlade poziva na sučeljavanje samo predsjednika oporbene stranke. Kako bi to komentirali?

To je isto dio izbornog folklora, ni s jedne strane zapravo ne postoji ozbiljna želja da se o programima ozbiljno razgovara. Oboje znaju da se ne žele suočiti pa se igraju preko medija, ja ih ne bi više komentirala jer su izgubili vjerodostojnost i povjerenje građana. Vrijeme je za nove ljude u politici, za ozbiljnu opciju koja neće lagati građane obećavajući im koješta i utopiju već ih suočiti s realnim stanjem i pričati o budućnosti kao i dugoročnim rješenjima.

Komentar na ministra Grčića u emisiji na HRT-u?

Još jedan dio folklora, a kad ga analizirate bilo je tu izvlačenja iz konteksta i ne zna se više o kojem se postotku pričalo, PDV-a ili BDP-a i ne bi se više njima bavila. Iste priče pričaju zadnjih 20 godina.

S kim bi ste vi voljeli koalirati od postojećih kandidata na parlamentarnim izborima?

Kako sam već rekla, program je ono na čemu inzistiramo. Netko će kazati kako program nitko ne čita, da se trebaju ispisati tri parole, staviti ih na letak i s tim izaći van, no mi nismo takva opcija. Ne trčimo za pozicijama u Saboru. Prije svega želimo ići korak po korak, razmišljati dugoročno, o budućnosti svoje djece. Program je ono o čemu ćemo razgovarati s bilo kojom opcijom i vidimo li u dovoljno ozbiljnosti i stvarne želje za rješavanjem problema umjesto utrke za saborska mjesta, Skupština će odlučiti o partnerima.

Kakva je društveno-politička situacija u Splitu po vama?

Žalosno je što Split ne iskorištava svoje potencijale i što dvije godine ove vlasti možemo ocijeniti jako lošim razdobljem za grad. Splitu se turizam događa stihijski bez plana i programa, pa se aktualna vlast time hvali. S druge se strane pitamo što takva stihija i neplaniranje dugoročno znači za grad. Jesmo li sebe odredili kao turističku sredinu ili ne? Nemamo strategiju koja bi bila odrednica u kojem smjeru Split ide, a na tome u protekle dvije godine inzistiramo. Ne razmišlja se dugoročno, a gradonačelnik Ivo Baldasar jedino razmišlja o zaposlenju svojih ljudi u gradsku administraciju. Došli smo do apsurdnog rekorda u broju zaposlenih u Banovini. Pet stotina ljudi može voditi državu, a ne grad od 200 tisuća stanovnika. Tu su i nezakonita postavljanja ljudi u kulturu koji nemaju veze s kulturom, u čemu gradonačelnik čak ima i podršku od sadašnjeg ministra Berislava Šipuša. Naime, on je na našu prijave nezakonitosti rekao kako nema veze jer nema ni predviđenih sankcija za tu nezakonitost.

Koliko je to loše za grad?

Što će biti kad se zimi zatvore svi ovi restorani koji su se otvorili zbog ljetne sezone? Ljudi se iz centra iseljavaju, apartmaniziramo se, a to se Dubrovniku događa već neko vrijeme. Kad šetate po gradu zimi nije ugodno vidjeti pust grad.

Svi se okreću centru grada, a malo tko gleda na istok. Škola na Pazdigradu i POS-ovi stanovi su rijetki primjeri ulaganja u taj dio grada. Zašto se zanemaruje istočni dio?

Klasična situacija ukrašavanja fasade, a što se krije iza, nije nas briga. Važnije je bilo izgraditi Zapadnu obalu nego sanirati Karepovac zbog kojeg svi patimo. Moramo shvatiti kako je grad Split mnogo više od centra, to su njegovi ljudi, građani, kao i čitavo metropolitansko područje od Trogira do Omiša. Upravo je to ono na što ukazujemo, nema strateškog planiranja, nema povezivanja navedenog u jednu cjelinu, nema razmišljanja o tome da smo jednu osnovnu školu čekali 20 godina. I stanovi na Kili su rezultat neplaniranja, imamo li infrastrukturu oko tih stanova, vrtiće, škole, ambulante, ljekarne i druge društvene sadržaje koje treba imati jedan normalni kvart u drugom po veličini gradu u Hrvatskoj? Nažalost nemamo. Ovom gradu se i dalje događa urbocid, stihijsko neplaniranje, odgovaranje na parcijalne zahtjeve investitora. Ako se svidi aktualnoj vladajućoj garnituri, sve se radi da mu se omogući realizacija njegovih želja. Pogledajte samo Žnjan kakav je, to je očiti primjer navedenog.

Samo ovog ljeta je otvoreno oko pet kafića uz samu plažu na najvećoj gradskoj plaži Žnjan, kako to komentirate?

Prošle, ali i ove godine smo postavili pitanje na Gradskom vijeću prošeta li itko od njih po ovoj plaži, jer izgleda kako ne vide koliko objekata dolje niče. Stvara se dojam da kad netko želi otvoriti kafić, pojavi se u Banovini i kaže kako hoće otvoriti kafić, a ovi kažu da se treba uplatiti novac i da može otvoriti kafić. Nisam protiv toga, na plaži treba postojati ugostiteljski objekt i lijepo je kavu uz more popiti, ali treba planski odraditi neke stvari i da izgleda uredno.

Koliko je dobra, odnosna sadašnja vladajuća gradska garnitura i što treba napraviti ubuduće?

Gradska vlast je jednom riječju loša, nemam dobrih riječi, možda mogu navesti poneki dobar projekt, a to su škola na Pazdigradu i jedna biciklistička staza koja nije prava isprojektirana staza ali se računa dobra volja pa Split ima biciklističku stazu. Split definitivno nazaduje i trebali bi se maknuti s vlasti i pustiti da grad vode oni kojima to neće biti teško, tko će biti dostupan 24/7, onome koji živi ovaj grad i koji želi svim građanima pružiti bolje mjesto za život.