Otvorena „Nonina škrinja“ kao zalog za očuvanje baštine otoka Hvara

Brojalicom „Igra, šeta“ mlađe skupine Folklornog
društva „Šaltin“, postavljenom prema zapisu osnivačice i dugogodišnje
voditeljice društva prof. Mirjane Kolumbić Šćepanović, otvorena je sinoć  na Hvaru njena „Nonina škrinja“.

Emotivna večer bila je mnogo više od promocije knjige,
bila je to posveta životnom djelu autorice koja je preminula početkom ove
godine, ne dočekavši knjigu, tada upravo izašlu iz tiska. Sinoćnja prezentacija
bila je istovremeno i komemoracija i stručni osvrt na izdano djelo, hrabar
pogled u budućnost i nostalgičan žal za prošlošću.

O autorici, povjesničarki umjetnosti i višoj kustosici
Muzeja hvarske baštine, čiji je čitav radni vijek bio obilježen hvarskim
kazalištem i folklornom baštinom otoka, vrlo emotivno su govorili njeni bliski
suradnici, kolege i prijatelji: prof. Vidoslav Bagur, koreograf i plesni
pedagog te voditelj KUD-a “Metković”, umirovljeni kustos Muzeja hvarske baštine
prof. Marinko Petrić i predsjednica FD „Šaltin“ Magda Mladina.

Knjiga “Nonina škrinja – iz folklorne baštine otoka
Hvara” objavljena je u izdanju Instituta za etnografiju i folkloristiku i
Etnografskog muzeja Split, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada
Hvara. Na predstavljanju su pročitana pisma stručnih suradnika na knjizi koji,
na žalost, nisu mogli jučer prisustvovati promociji. Predstavnici suizdavača –
urednik dr. sc. Tvrtko Zebec  s Instituta
za etnologiju i folkloristiku, ravnatelj Etnografskog muzeja u Splitu dr. sc.
Silvio Braica te recenzenti s Instituta, dr. sc. Marina Blagaić Bergman i dr.
sc. Joško Ćaleta, dali su svoj stručni pregled ovoga djela, ocijenivši ga
izuzetno važnim ne samo za lokalnu, već i za širu znanstvenu zajednicu.

Večer je završila nastupom FD „Šaltin“, kojima su se
pridružili  članovi FD Starogrojčica iz
Staroga Grada (čija je Mirjana bila voditeljica posljednjih godina) i KUD-a
Metković, i njihovom zajedničkom izvedbom Forskih toncih, koje je upravo autorica
“Nonine škrinje” obnovila i spasila od zaborava. Ovaj građanski ples njenom se
zaslugom već desetljećima pleše na hrvatskim i međunarodnim pozornicama,
pokazujući svu raskoš i slojevitost hvarske folklorne baštine koja za nove
generacije ostaje trajno sačuvana u vrijednom djelu naše sugrađanke.

Riječima prof. Mirjane Kolumbić: „Nameće se potreba
pisati o folklornoj baštini otoka Hvara, i to ne samo stoga što je bitno
različita od svoje uže ili šire kulturne i etnološke okolice i profila građanske
kulture (jer je ona upravo to – građanska). Ne zato što je bogatija ili
siromašnija od drugih, možda zanimljivijih i originalnijih sredina, već
jednostavno stoga što je postojala. Ali najviše stoga što je hvarska folklorna
baština jedan cvijet u vijencu, jedna perla u ogrlici, jedna nota u pjesmi,
jedan zvuk u svirci, što sve zajedno čini ukupnost hrvatske kulturne baštine,
koja je jedan od najznačajnijih uporišta kulturnog i nacionalnog identiteta
hrvatskog naroda.”