Article
Predsjednik Milanović na akademiji HOK-a: "Inflacija i nedostatak radne snage glavni su izazovi za obrtnike"
- Govorim o politikama cijena naftnih derivata u Hrvatskoj. Ciljam na energetsku tranziciju i cijenu električne energije kao energenta koji je obrtništvu, ali i kompletnoj poslovnoj zajednici puno važniji. Riječ je o energentu koji je budućnost energetske tranzicije. Naftni derivati, bez obzira na trenutak u kojem živimo, to nisu. - dodao je.
- Dok je energetska i digitalna tranzicija preduvjet opstanka obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva u konkurentskom okruženju, aktivna uloga države u tom procesu je njezina dužnost. U tom procesu strategija kašnjenja ne može biti optimalan izbor kao što je to bio slučaju u proteklom razdoblju. - dodao je.
- Kako bi se pozitivni trendovi očuvali potrebno je uz inflaciju, obratiti pažnju i na nedostatak radne snage i strukovno obrazovanje. Sve to treba uskladiti s ciljem provođenja energetske i digitalne tranzicije hrvatske ekonomije. - rekao je predsjednik Milanović. Dodao je kako u tom procesu vidi prostor za pametnu imigracijsku politiku koja će pomoći popuniti deficitarna radna mjesta, ubrzati obnovu Zagreba i Banije, te s dužnom pažnjom i aktivnom ulogom svih razina vlasti doprinijeti integraciji novih građana Republike Hrvatske u hrvatsko društvo.
- Ono što nam preostaje jest zajednički i konstruktivno donijeti javne politike usmjerene tome da izgradimo sustav koji će podržavati rješenja za ova tri problema. Sve ostalo je loša ekonomija. Sve ostalo neće od Hrvatske stvoriti dom za sve njezine ljude. Oni će i dalje glasati nogama, a nama će ostati isti problemi, ali s manje dobrih ljudi spremni da se uhvate u koštac s njima. - rekao je.
Novac iz Europskih fondova
- Naša odgovornost za svaki euro iz europskih fondova u hrvatsku ekonomiju i društvo je ogroman, i cilj i fokus mora biti na tome da se ostvari 100 posto. U svakom poslu, naporu, nacionalnom zanosu, energiji jako je bitno da si jasno definiramo stvari i onda da motiviramo ljude, da znaju kamo idu. Naše nastojanje, naš napor tek počinje davati neke rezultate i zato europski fondovi su i naši i vaši. To nije novac koji je Hrvatskoj uzet, ona ga je dala u dogovornom aranžmanu i sada ga uzima natrag. Prošlo je skoro deset godina i tek sada možemo govoriti o nekakvom plusu, a vi obrtnici jako dobro znate što to znači. - zaključio je svoje obraćanje predsjednik Milanović.
Sjajni rezultati: U Imotskoj krajini u prvoj polovici godine 121 posto više turističkih noćenja
Prema podatcima iz sustava e-visitor, u prvih šest mjeseci ove godine u smještajnim objektima Imotske krajine boravilo je 3.030 gostiju koji su ostvarili 19.177 noćenja. Povećanje je to od 92% u dolascima te 121% u noćenjima u odnosu na rekordnu 2021. godinu kada su imali 8.611 noćenja u prvih šest mjeseci.
Kao i proteklih godina najbrojniji su gosti iz Njemačke koji su ostvarili 8.608 noćenja, zatim slijede gosti iz Poljske sa 2.517 noćenja i Hrvatske s 1512 noćenja.
Sudeći prema rezervacijama, iz Turističke zajednice Imota očekuju jako dobre rezultate i u tri najizdašnija turistička mjeseca koja slijede.
U Banovini izložba "Operacija Miljevci – 30. obljetnica"
Operacija „Miljevci“ je jedna od prvih i najznačajnijih napadnih operacija Hrvatske vojske na prostoru šibensko-drniške bojišnice, a i na prostoru cijele Dalmacije. Započela je u noći s 20./21. lipnja i trajala je praktički jedan dan, do 22. lipnja, s tim da je 23. lipnja 1992. godine odbijen pokušaj srpskog protunapada. Snage Hrvatske vojske sastavljene od 113. brigade, 142. brigade, 72. bojne Vojne policije satnija Šibenik, uspjele su u jedan dan osloboditi svih sedam naselja koja čine područje Miljevačkog platoa te odbiti neprijateljski protunapad u čemu im se priključilo i topništvo 141. brigade Hrvatske vojske. Operacija je imala velik utjecaj na podizanje morala Hrvatske vojske i stanovništva Hrvatske.
Izložba je multimedijska te je zamišljena kao kombinacija edukativnih panoa, fotografija, video materijala i predmeta vezanih za operaciju „Miljevci“.
Autor izložbe je Matej Gabrilo, a pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija i Grad Split.
Ulaz na izložbu se ne naplaćuje.
Zatražena bespovratna sredstva iz NPOO-a za izgradnju novih vrtića na Kili i Pujankama
Iz sredstava NPOO-a prema pravilima Poziva može se sufinancirati maksimalnih 1.440.000,00 kn po dnevnom boravku ovisno o kategoriji ulaganja, pa je sukladno tome za izgradnju i opremanje Dječjeg vrtića Kila zatraženo 11.520.000,00 kn bespovratnih sredstava, a za Dječji vrtić Pujanke 10.944.000,00 kn.
DV Kila u gradskom kotaru Mejaši adresirat će potrebe istočnog dijela grada koji je posljednjih godina doživio značajan porast broja kućanstava, a kojeg ne prati odgovarajući broj javnih sadržaja poput objekata namijenjenih odgoju i obrazovanju. Izgradnjom novog vrtića na Kili omogućit će se rasterećenje kapaciteta postojećih gradskih vrtićkih ustanova.
S druge strane, DV Pujanke adresira potrebu za izgradnjom gradskog vrtića unutar obuhvata gradskog kotara Pujanke u kojem trenutno ne postoji nijedan vrtić u vlasništvu grada Splita, već tri privatna vrtića. DV Pujanke je planiran kao novi područni vrtić s kuhinjom koji bi se pripojio gradskoj vrtićkoj ustanovi.
Novi dječji vrtići na Kili i Pujankama predstavljaju nastavak kontinuiranog ulaganja Grada Splita u predškolski odgoj i obrazovanje te osiguravanje dostatnih infrastrukturnih i materijalnih kapaciteta u splitskim dječjim vrtićima. Grad Split prepoznao je potrebu za većim brojem kapaciteta dječjih vrtića te su u suradnji s Društvom arhitekata Splita provedeni javni natječaji za izradu idejnih arhitektonsko-urbanističkih rješenja za dječje vrtiće Kila i Pujanke. Na taj se način osiguralo da vrtići budu projektirani po najvišim strukovnim standardima, kao i da djeca i budući djelatnici imaju najbolje moguće uvjete boravka i rada.