Tijekom ljeta, točnije od 14. srpnja do 14. kolovoza, trajao je javni poziv za pružanje univerzalne poštanske usluge na području Hrvatske.

Raspisala ga je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Njime se pozvalo tvrtke da daju mišljenje i iskažu interes za obavljanjem te usluge. Nitko se nije odazvao, piše Poslovni dnevnik.

Naime, o tome da svi građani Hrvatske dobiju poštu, pa i u onim najudaljenijim i nepristupačnim krajevima koji su komercijalno neisplativi, pobrinula se država. Tako je Zakonom o poštanskim uslugama propisano kako je obavljanje univerzalne usluge od interesa za Republiku Hrvatsku te se korisnicima poštanskih usluga na cijelom području RH mora osigurati univerzalna usluga pod jednakim uvjetima.

Ujedno je propisano kako je HP-Hrvatska pošta davatelj univerzalne usluge i na temelju Zakona ima pravo i obvezu obavljati tu uslugu u trajanju od 15 godina od stupanja na snagu, pojasnili su iz HAKOM-a. Zbog čega je onda uopće raspisan javni poziv, pojašnjavaju iz HAKOM-a.

-Prema Zakonu, HAKOM, ima obvezu provoditi analizu tržišta poštanskih usluga svakih pet godina od kada je ZPU stupio na snagu. Cilj analize je utvrditi postojanje drugih davatelja poštanskih usluga koji su sposobni osigurati univerzalnu uslugu.

HAKOM ima obvezu provoditi analizu tržišta poštanskih usluga svakih pet godina, a cilj analize je utvrditi postojanje drugih davatelja koji su sposobni osigurati univerzalnu uslugu.

A potom temeljem provedene analize HAKOM određuje davatelja univerzalne usluge, pojasnili su iz regulatorne agencije te istaknuli kako je, s obzirom na tu obvezu, HAKOM u 2023. pristupio izradi Analize te je, između ostalog, u postupku analize objavio i Javni poziv. A na javni poziv, u zadanom roku nije došlo niti jedno mišljenje, odnosno nitko nije iskazao interes za obavljanje univerzalne usluge.

Inače, HAKOM će, kazali su nam:

-Uz rezultate javnog poziva, napraviti i analizu svih prijavljenih davatelja poštanskih usluga koja podrazumijeva analizu njihovih financijskih pokazatelja, mreže, broja zaposlenih, materijalnih i drugih sredstava te drugih pokazatelja.

Prema tome, rezultati javnog poziva su samo dio u postupku provođenja i izrade analize tako da će se postojanje davatelja poštanskih usluga koji mogu osigurati obavljanje univerzalne usluge utvrditi uzimajući u obzir i sve druge rezultate u postupku.

HAKOM je navedeni postupak analize već proveo i 2018. i tada je bilo utvrđeno da ne postoji drugi davatelj, osim HP-Hrvatske pošte, koji može osigurati obavljanje univerzalne usluge.

-Prepreke koje se pojavljuju za druge davatelje poštanskih usluga prvenstveno je potrebno sagledati u uvjetima (obvezama) prema ZPU-u i Pravilniku koje su postavljene pred davatelja univerzalne usluge, a koje između ostalog podrazumijevaju: osiguranje petodnevnog prijama i uručenje poštanskih pošiljaka na adresi primatelja, osiguranje propisane kakvoće obavljanja univerzalne usluge, omogućavanje pristupa svojoj poštanskoj mreži, uspostavljanje poštanske mreže tako da se osigura obavljanje univerzalne usluge na cijelom području RH (jedan poštanski ured posluje u prosjeku na površini najviše do 80 četvornih kilometara ili da jedan poštanski ured posluje u prosjeku za najviše 6000 stanovnika, pri čemu mora biti najmanje 700 redovitih poštanskih ureda), pojasnili su iz HAKOM-a.

Iz regulatora su dodatno naglasili:

-Važno je spomenuti da, osim univerzalne usluge, ZPU propisuje obavljanje i zamjenskih poštanskih usluga koje su dostatno zamjenjive univerzalnoj usluzi, čime se također pridonosi konkurenciji i raznolikosti na tržištu, a koje mogu obavljati i drugi davatelji poštanskih usluga.

Tako trenutačno na tržištu poštanskih usluga zamjenske poštanske usluge, osim HP-Hrvatske pošte, pruža još sedam davatelja, dodali su iz HAKOM-a, koji će, uskoro, završiti i objaviti Analizu tržišta poštanskih usluga.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv za iskaz interesa za provedbu Akcija uklanjanja otpadnih vozila na otocima (ZO-12/2023). Predmet Javnog poziva odnosi se na odbačena otpadna vozila kategorije M1 i N1 sukladno članku 3. Pravilnika o gospodarenju otpadnim vozilima.

Pozivaju se zainteresirani građani koji žele predati svoje otpadno vozilo ovlaštenom sakupljaču i za to ostvariti naknadu da se jave u Grad Zadar, Odsjek za zaštitu okoliša na e-mail adresu: [email protected] ili tel. 023/208-145 ili 023/208-120 u svrhu prijave podataka o vozilu. Prijave na Javni poziv je moguće podnijeti do 22. listopada 2023. godine.

Cilj ovog Javnog poziva je čišćenje lokacija na otocima u kojima su nepropisno odbačena otpadna vozila i predaja ovlaštenim sakupljačima radi daljnje obrade te očuvanje prirodnih ljepota kojima je Republika Hrvatska bogata. Ovim akcijama jačamo svijesti o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom s ciljem očuvanja okoliša, prirode i planete Zemlje, javlja 057 Info.

U pitanju je slučaj splitskog dilera koji je podnio ustavnu tužbu jer je Visoki kazneni sud RH, ključni sud u Hrvatskoj, gotovo dva mjeseca odlučivao o njegovoj žalbi na produljenje istražnog zatvora. Na taj mu je način, utvrdio je Ustavni sud RH, prekršeno jamstvo nepovredivosti osobne slobode zajamčeno Ustavom RH, prenosi N1. 

Drugim riječima, sud koji postoji tek nešto više od dvije godine, a osnovan je kako bi ujednačavao sudsku praksu, već je uhvaćen u kršenju Ustava.

Pravo na slobodu zajamčeno je Člankom 24. Ustava koji kaže: “Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu, koji će bez odgode odlučiti o zakonitosti lišenja slobode”. No, u ovom slučaju prošlo je gotovo dva mjeseca od žalbe što ju je uložio optuženik, do trenutka kada mu je odluka Visokog kaznenog suda uručena.

Okrivljeni diler podnosi ustavnu tužbu u kojoj podsjeća da se u istražnom zatvoru nalazi već tri godine. Naime, nakon što je uhićen sredinom 2020. protiv njega i još četvorice okrivljenika provedena je istraga.

Zatim im je suđeno na Županijskom sudu u Splitu, te su svi proglašeni krivima zbog preprodaje ukupno 7,7 kilograma razne droge vrijedne milijun kuna. Skrivali su ju, utvrđeno je, u bačvama koje su se nalazile u suhozidima u okolici Klisa.

No, Visoki kazneni sud presudu ukida, pa ovaj diler traži da ga se pusti iz istražnog zatvora. Županijski sud u Splitu ga odbija i slučaj nakon njegova žalbe završava ponovno na Visokom kaznenom sudu.

Tamo žalbu razmatraju gotovo dva mjeseca. Pravdaju se da je riječ o velikom spisu, s oko tisuću stranica. Svi okrivljenici su se žalili na produljenje istražnog zatvora, pa je odlučivanje potrajalo.

“Nakon sjednice vijeća drugostupanjskog suda potrebno je sačiniti nacrt odluke koji se potom dostavlja predsjedniku i članovima vijeća. Zatim se rade potrebne korekcije i dopune nacrta, a potom se odluka, radi kontrole zakonitosti te eventualnih manjkavosti, dostavlja sudskoj evidenciji. Nakon što konačna odluka drugostupanjskog vijeća prođe sve te instance, dostavlja se službi prijepisa. Ova odluka je u službi prijepisa zaprimljena 5. lipnja 2023., kada je počeo i štrajk državnih službenika i namještenika u pravosuđu. I ta činjenica donekle je utjecala na sveukupan rad i žurnost u ovom predmetu. Međutim, unatoč tome postupanje Visokog kaznenog suda RH po žalbi optuženika kronološki se ne može objektivno okvalificirati kao ‘dugotrajno'”, pokušao se opravdati Visoki kazneni sud.

Ustavni sud prihvaćajući ustavnu tužbu optuženog dilera pozvao se na više presuda Europskog suda za ljudska prava među kojima su i dva u kojima je utvrđena povreda prava na slobodu, a postupci su trajali 17 i 23 dana.

Zato je mjesec i 28 dana u slučaju splitskog dilera doista predugo, pa je zaključeno da je Visoki kazneni sud napravio propust i prekršio Ustav.

Uvođenjem eura povećao se i broj lažnih novčanica. Direkcija nacionalnih centara za borbu protiv krivotvorenja ovih dana organizira edukacije o dizajnu i zaštitnim obilježjima euronovčanica i kovanica i o postupanju s oštećenim i sumnjivim novcem.

Obično je lako provjeriti jesu li novčanice autentične. Dovoljno je novčanicu dignuti prema izvoru svjetla i pogledati vodeni znak, zaštitnu nit ili prozirni registar. Kod novijih tu je i smaragdna brojka (brojka apoena). Ipak, građani to rijetko rade pravdajući se nedostatkom vremena.

-Ako vam je novčanica sumnjiva, trebate je predati nama u Hrvatsku narodnu banku ili odnijeti u policiju. Nakon vještačenja, ako se ispostavi da je novčanica oprana ili nešto slično, dobit ćete natrag originalnu novčanicu. Međutim, ako je krivotvorena, ona nema vrijednost i za nju ne dobivate ništa, objašnjava Mirjana Zurak, vještakinja iz Hrvatske narodne banke.

Lani je iz optjecaja povučeno 376 tisuća krivotvorenih euronovčanica, što je osam posto više nego godinu prije. Oko dvije trećine povučenih krivotvorina čine novčanice od 20 i 50 eura. Iako je broj krivotvorina i dalje malen u odnosu na ukupan broj novčanica u optjecaju, oprez je nužan jer krivotvoritelji su sve napredniji, piše Večernji.hr.

U subotu je na splitskom Peristilu u povodu blagdana svetoga Jeronima i dana Splitsko-dalmatinske županije  održan koncert iznenađenja kojega su organizirali Splitsko-dalmatinska županija i Glazbena škola Josipa Hatzea iz Splita.

-Dragim sugrađankama i sugrađanima naše županije želim sretan blagdan svetoga Jeronima, našeg zaštitnika. 

U organizaciji županije i naše najbolje glazbene škole Josip Hatze građanima smo poklonili koncert iznenađenja na Peristilu, rekao je župan Blaženko Boban.