Upozorenje koje je Rusija uputila nekim državama članicama Europske unije u vezi s opskrbom plinom preko Ukrajine zahtijeva zajednički odgovor EU-a, ističe predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u pismu poslanom svim europskim čelnicima.
– Pismo koje je nekima od nas poslao ruski predsjednik (…) ozbiljan je problem za energetsku sigurnost Europe – ističe Barroso u tom pismu s nadnevkom 11. travnja kojega je agencija France Presse dobila presliku.
– Predlažem da se u ponedjeljak o tome razgovara na susretu ministara vanjskih poslova i na telefonskoj konferenciji povjerenika (za energetiku) Gunthera Oettingera i ministara energetike – dodao je predsjednik bruxelleskog izvršnog tijela.
– Europska komisija će na temlju rezultata tih razgovora zauzeti zajedničko stajalište kako bi odgovorila Rusiji – dodao je.
Rusija kani ispuniti svoje obveze u vezi s dopremom plina europskim zemljama, ali ne može jamčiti tranzit preko ukrajinskog teritorija koji ovisi o Kijevu, rekao je u petak predsjednik Vladimir Putin.
– To pitanje nije za nas. Pitanje je jamstvo tranzita kroz Ukrajinu – istaknuo je na sjednici ruskog Vijeća sigurnosti.
U pismu upućenom 18 europskih čelnika, među kojima 13 članova EU-a, Putin je zaprijetio da će prekinuti dopremu plina Ukrajini ako ta zemlja ne plati dug, ugrožavajući tako opskrbu Europljana, kao što se dogodilo 2009.
Oettinger je izjavio u petak da radi na rješenju kako bi se Ukrajini pomoglo da plati račune za ruski plin. “Nema mjesta panici. Rusi žele isporučiti plin jer ga žele prodavati i zaraditi novac”, istaknuo je.
Trinaest zemalja EU-a na koje se odnosi ruska prijetnja jesu Njemačka, Austrija, Bugarska, Hrvatska, Italija, Francuska, Madžarska, Grčka, Poljska, Češka, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.
Pet zemalja koje nisu članice EU-a jesu Bosna i Hercegovina, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Moldavija, Srbija i Turska.