Epidemiologinja HZJZ-a: Važno nam je smanjiti broj hospitalizacija

U optimističnoj varijanti Hrvatska bi do kraja lipnja trebala dobiti 2,5 milijuna doza cjepiva no što se tiče nabave cjepiva preko EU-a i dalje teškoće. Američko cjepivo ipak neće tako brzo na naš kontinent, a sve je manje povjerenja u britansku AstraZenecu. 

– Iz dana u dan pratimo situaciju, apeliramo na građane da se pridržavaju epidemioloških mjera. Ponavljanja nikad dosta s obzirom da su brojke iz dana u dan sve veće, rekla je Mayer.

Odgovarajući na pitanje jesmo li na vrhuncu 3. vala, Mayer je rekla da je bitno da nemamo eksponencijalni rast. Istaknula je da su najveći problem broj hospitalizacija i broj bolesnika koji završi na respiratoru.

– S obzirom na praznike i okupljanja, brojke raste. Zove li se to vrhunac 3. vala, početak 3. vala, bitno da je situacija pod kontrolom i da nemamo eksponencijalni rast, da nam se brojke preko noći ne poduplaju. Kako nam raste broj novooboljelih, oni pune zdravstveni sustav. Što je veći broj hospitaliziranih, nažalost jedan dio završio na respiratoru i završi letalno, rekla je Mayer.

Ključan je problem s cjepivom. Za sada u EU dakle, niti u Hrvatsku, još ne dolazi Američko cjepivo.

– Nama je jučer stiglo 7150 doza Johnson&Johnson cjepiva. Cijepivo je u skladištu u karanteni. Zasad se neće distribuirati, čekamo odluku EMA-e da vidimo hoćemo li početi s cijepljenjem, rekla je Mayer.

Građani zbog brojnih informacija koje dolaze izvan Hrvatske vezane za nuspojave sve manje vjeruju u AstraZenecu.

– Hrvatska ima svoj sustav praćenja nuspojava koji je jako dobar, svaka nuspojava se detaljno analizira i do sada s obzirom na količinu primjene AstraZenece ne možemo reći da se drastično razlikuju od ostalih. Zabrinjava nas sindrom tromboze koji se pojavio u mlađim dobnim skupinama, zaista treba biti oprezan. Mi razgovaramo s pacijentima, da vidimo jesu li imali bilo kakav poremećaj zgrušavanja krvi, poručila je epidemiologinja HZJZ-a. 

Nakon 10. veljače, danas se ponovno sastaje Znanstveni savjet stručnjaka na temu epidemioloških mjera u Hrvatskoj i borba protiv COVID-a.

– Znanstveni sastanak će sigurno biti važan i zaključci će utjecati na daljnje provođenje cijepljenja, možda ćemo nešto ograničiti na dobne skupine, vidjet ćemo. Svi čekamo zaključke i preporuke sa sastanka, rekla je Mayer.

Spominje se kako neće biti zatvaranja terasa, ali moguća je zabrana krizmi i sličnih velikih okupljanja.

– Od početa epidemije ponavljamo da su okupljanja ključ širenja zaraze. Ako nosite maske, ako se pridržavate distance, virus se ne može širiti. To je dokazano. Mi apeliramo uvijek nemojte se okupljati, rekla je epidemiologinja.

Mlađe, ali pretile osobe imaju velik rizik za teške simptome zaraze novim varijantama COVID-a.

– Od početka upozoravamo da pretile osobe imaju poveći rizik za težu kliničku sliku. Jedan od razloga je i mehanizam disanja, pomicanja ošita. Debljina nije samo rizični čimbenik za covid, nego i za druge kronične bolesti, upozorila.

Navodno svaka treća osoba koja ima COVID tijekom i nakon oporavka ima problema sa opadanjem kose. Mayer je rekla kako je to samo jedan od postcovid simptoma koje stručnjaci redovito prate.

– I dalje su pod pojačanom prismotrom i analizama da vidimo zašto do toga dolazi, rekla je za HRT.