Jeste li za jednu pravu domaću tursku mandarinu?: Jedemo puretinu iz Italije, oslića iz Ugande, rumunjsku svinjetinu,…

Jasno je da se leskovački i sarajevski ćevapčići uvoze. Receptura, a posebno začini, su tajna. No u jednoj zagrebačkoj prodavaonici trgovačkog lanca, kolege iz 24sata pronašli su i jedne i druge proizvedene u Sloveniji. Piše da je receptura tradicionalna, a proizvođač je Panvita MIR iz Gornje Radgone. Slovenci su toliko poznati po ćevapčićima da ova priča podsjeća na uvoz francuskih vina iz Islanda ili Etiopije. To je smiješno, ali hrane uvezene u Hrvatsku je toliko da je cijela priča žalosna, piše portal 24sata.

Obišli su zagrebačke prodavaonice šest najvećih trgovačkih lanaca koji posluju u Hrvatskoj i vidjeli da nam prodaju krumpir iz Poljske, poriluk iz Nizozemske, jabuke iz Italije i Austrije, mandarine iz Turske, oslića iz Ugande, Tanzanije i Namibije, škampe iz Švedske, a kozice iz Kine. Čak i mlijeko i dalje uvoze iz Slovenije, BiH, Austrije, Češke…

Meso nam također stiže iz desetak zemalja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u devet mjeseci prošle godine uvezli smo gotovo 2,5 milijuna tona poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a izvezli desetak puta manje. U odnosu na godinu prije, uvoz je porastao pet posto, a izvoz je isti. I to u vrijeme kad Hrvati odlaze čak i iz Slavonije, regije za koju volimo govoriti da može hraniti pola Europe. One koji su htjeli nešto raditi, uništili su uvoznici loše hrane.

Bez obzira na to jesu li domaći, uneseni iz članica EU ili uvezeni iz trećih zemalja, sve prehrambene proizvode u Hrvatskoj kontroliraju veterinarska i sanitarna inspekcija, rekli su u Ministarstvu poljoprivrede.

Svinjetina iz 10 zemalja

Osim domaće, u mesnicama trgovačkih lanaca pronašli smo svinjetinu iz Njemačke, Španjolske, Danske, Poljske, Slovenije, Nizozemske, Francuske, Mađarske, Rumunjske, pišu 24sata.

Domaću svinjsku lopaticu i uvezenu iz Mađarske u mesnici trgovačkog centra prodavali su jednu pokraj druge i cijena im je bila ista.

Ako je niža cijena u drugim zemljama razlog za veliki uvoz, onda na nama fino zarađuju.

Trgovci su svjesni da naši kupci vole kupovati hrvatsko, pa u Billi, primjerice, na pakiranja domaćeg mesa stavljaju velike oznake “100 posto hrvatsko”.

Oznaku “Meso hrvatskih farmi” nosi i PIK-ova svinjetina. Da bi je dobila, svinja se mora oprasiti u Hrvatskoj te kod nas mora biti i uzgojena i zaklana. U Billi smo našli juneće kosti i teleća prsa na kojima je pisalo kako je tele oteljeno u Rumunjskoj, a uzgojeno i zaklano u Hrvatskoj.

Iz Rumunjske, a domaće

– Ako je tele oteljeno u Rumunjskoj imalo 200 kilograma, a potom se godinu i pol uzgajalo u Hrvatskoj i hranilo domaćom hranom, možemo reći da je to domaće meso – rekao je Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, gospodarske udruge proizvođača u mesnoj i mliječnoj industriji.

U mesnicama nekih trgovačkih lanaca na pakiranom mesu jasno je označeno gdje je životinja došla na svijet, gdje je odrasla te gdje je zaklana. Iako su podaci sitni i teško čitljivi, ipak su dostupni kupcima. U Plodinama, međutim, na pakiranjima mesa nema oznaka podrijetla. Ti podaci vidljivi su na deklaracijama postavljenim na police, pa treba dobro gledati na koje se od mesa na polici koja deklaracija odnosi.

U mesnicama trgovačkih lanaca pronašli smo svinjetinu iz Njemačke, Španjolske, Danske, Poljske, Slovenije, Nizozemske, Francuske, Mađarske, Rumunjske, Slovenije te Hrvatske.

– Njemačka ima višak carskog mesa, pa ga naši tamo jako jeftino kupuju i zato je uvoz svinjetine iz Njemačke najveći – rekao je Bobetić i dodao da smo lani uvezli 87.000 tona svinjetine, a to je dva posto manje nego godinu prije. Iz Njemačke je stiglo 30.000 tona, a slijede Nizozemska s 13.000, Španjolska (9000) i Poljska sa 7000 tona. U Hrvatskoj je prošle godine proizvedeno 80.000 tona domaće svinjetine, što znači da je uvoz bio veći za 7000 tona.

– Prije deset godina imali smo 200.000 krmača, a sad ih je manje od 100.000. Zbog gubitka krmača i nedostatka odojaka pala je proizvodnja i kod malih i srednjih proizvođača – napominje direktor Croatiastočara.

I dok je uvoz svinjetine ipak manji nego godinu prije, uvoz govedine lani je porastao za 16 posto. Uvezli smo 20.000 tona, ali i proizveli više nego dvostruko više, 45.000 tona.

Cijelu priču pročitajte OVDJE.