Štoviše, naći na početku srpnja zadovoljnog hotelijera, iznajmljivača ili ugostitelja u zemlji ravno je čudu. A to i nije neobično kada se zna da je trenutna iskorištenost naših turističkih postelja dosegla tek nešto više od 33 posto, što znači da je na početku srpnja popunjen tek svaki treći od 1,662.841 ponuđenog turističkog kreveta u Hrvatskoj.

To je čak 110 tisuća više postelja i mjesta hotelima, sobama, apartmanima, OPG-ovima, kampovima, vikendicama nego je bilo lani u ovo vrijeme. A takav rast ponude od 8 do 10 posto godišnje ni najizdašnije inozemno tržište potražnje više ne može pratiti. Otud sve više nezadovoljnih i onih koji se boje poduzetničkog kraha svojih (neracionalnih) projekata u turizmu, piše Novac.hr.

No, inventura prve polovice godine pokazuje kako smo ugostili 6,6 milijuna gostiju koji su imali 25,5 milijuna noćenja, pa je tako statistika registrirala rast od 6 posto u dolascima i 2 posto u noćenjima, što je vrlo solidan rezultat u problematičnoj poslovnoj godini.

S obzirom na enorman rast kapaciteta od kojih je samo u domaćinstvima 42 tisuće postelja više nego lani (sada je ukupno 617 tisuća postelja u obiteljskom smještaju), samo naivni i neupućeni su mogli očekivati da će biti drukčije.

Nakon svibanjskog posrtanja turizma zbog lošeg vremena, izdašni lipanj je popeglao sve "minuse" i turistički promet doveo u pozitivan rezultat, zahvaljujući prije svega Nijemcima kojih je samo u lipnju bilo oko pola milijuna na Jadranu i koji su bili najjača karika prvog polugodišta turističke 2019. godine.

Uz Nijemce, u lipnju su na odmoru najbrojniji bili Hrvati i Austrijanci, pa je lipanj donio povećanje prometa od 11 posto u dolascima i 8 posto u noćenjima, prema podacima eVisitora na jučerašnji dan.

Sve priobalne županije zabilježile su u lipnju značajan rast turističkih dolazaka u odnosu na lani, pri čemu Istra ima 15 posto više gostiju (najviše u kampovima), Kvarner ima 10 posto više, dok su dalmatinske županije imale od 2 do 5 posto više gostiju.

Unatoč svemu tome, podatak koji zabrinjava jest onaj o popunjenosti naših kapaciteta koji su na početku srpnja daleko od iskoristivosti koja im garantira dobru zaradu. Najbolje u popunjenosti stoje hoteli i kampovi koji su na oko 80 posto punih soba i parcela, dok iskorištenost objekata u obiteljskim domaćinstvima nije dosegla još ni 40 posto.

– Jednostavno je nemoguće očekivati da će svake godine dolaziti toliko gostiju više koliko rastu naši kapaciteti. Mi smo u jednoj od najzahtjevnijih turističkih sezona u posljednjih deset godina i sve ukazuje na to da treba biti zadovoljan ponovi li se lanjski promet.

Domaćini koji su u zadnji trenutak krenuli raditi, bez pripreme i analize tržišta te kvalitetnog poslovnog plana, ove će godine doživjeti najveće razočaranje i svi će im biti krivi. Uložili su puno i zadužili se, a radit će samo špicu sezone. Jer, ako gost dođe susjedu, neće doći k njima zato što je gostiju manje nego kreveta i netko tu mora izgubiti.

Ponuda je u tom smještaju nadmašila potražnju i to je najgore što nam se moglo dogoditi. Gosti to znaju i do zadnjeg trenutka biraju i otkazuju već rezervirano da bi otišli kod drugoga, ako im je tamo ponuđeno jeftinije.

Nikada kao ove godine nije bilo toliko otkazivanja dolazaka u roku u kojemu nema penalizacije za goste.

Teško je planirati posao u takvim okolnostima – govori nam iskusni vlasnik turističke agencije sa šibenskog područja, naglašavajući kako nedostaje hotela koji se odlično pune i produžavaju sezonu, dok raste broj vikendaša koji u "nekomercijalnom" smještaju rade na crno, zaključuje Novac.hr.

Prihode od turizma tijekom cijele godine žele i svi koji se njime bave u Hrvatskoj. Posljednjih godina u tome im pomažu takozvani digitalni nomadi, kojih je sve više. Radi se o, u pravilu, mlađim ljudima koji poslove obavljaju virtualno, pa putuju po cijelom svijetu, a Hrvatska im je vrlo primamljiva. Naša je zemlja prva uvela vize za digitalne nomade, što će im još više olakšati boravak, a Dubrovnik je išao i korak dalje - odabrani su ambasadori koji će privlačiti digitalne nomade iz cijelog svijeta, prenosi HRT. 

Nova dubrovačka ambasadorica za digitalne nomade, Hal, svijetom putuje već godinu i pol, a Dubrovnik joj odgovara, i za posao i za život.

- Hrvatska je jedno od mojih omiljenih mjesta, životni ritam je drukčiji - ljudi imaju dovoljno vremena da se posvete jedni drugima. Svugdje možete pronaći wifi, malo je teže dobiti vizu, ali, sve u svemu, digitalnim nomadima vrlo je privlačna, rekla je Hal Talbot, digitalna nomadkinja.

Slično razmišlja i Helena, za koju je Dubrovnik samo jedna od postaja na upoznavanju svijeta.

- Živjela sam u Australiji, Irskoj, mnogo sam putovala Europom, sada sam u Hrvatskoj, nakon čega odlazim u jugoistočnu Aziju. Svugdje boravim od 2/3 mjeseca do jedne godine, kaže Helena Bradbury, digitalna nomadkinja.

Digitalni nomadi preferiraju boravke izvan glavne sezone, a pri izboru lokacije najvažnije su - dobre internetske veze.

- Iako nemamo točan broj, procjenuje se da u Hrvatskoj prosječno boravi 10 tisuća nomada, rekla je Tanja Polegubić, vlasnica tvrtke koja osigurava usluge digitalnim nomadima.

Stoga su digitalni nomadi itekako poželjni za domaći turizam. Gradovi sve više osmišljavaju ponude koje bi trebale privući nove digitalne nomade. 

- Grad Dubrovnik je napravio digitalni Dubrovnik pass, koji njima svima koji borave barem četiri tjedna u Gradu daje velike mogućnosti. Između ostalog je uključen i autobus za ta 4 tjedna, a košta 85 eura, tako da je samo to benefit, plus svi muzeji, rekao je Miro Drašković, direktor TZ Dubrovnik.

Premda sami priznaju da prosječno rade više nego njihovi kolege u uredima, digitalni nomadi stalno planiraju nova putovanja. Hrvatska je na njihovoj karti upisana velikim slovima, piše HRT.