Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5d1c6b8d29111c83ef8b4586/80
Foto: Pixabay

Nezadovoljni iznajmljivači: Gosti masovno otkazuju rezervacije

Koliko god brojke i statistika prvog polugodišta ove turističke godine (koje se još obrađuju) pokazuju da smo u tom "predmetu" prošli na kraju lipnja s ukupno dobrim uspjehom i pozitivnim rezultatom, ovih dana će se malo tko iz turističkog sektora baš pohvaliti poslovanjem i razdragano pričati o uspjesima.

Štoviše, naći na početku srpnja zadovoljnog hotelijera, iznajmljivača ili ugostitelja u zemlji ravno je čudu. A to i nije neobično kada se zna da je trenutna iskorištenost naših turističkih postelja dosegla tek nešto više od 33 posto, što znači da je na početku srpnja popunjen tek svaki treći od 1,662.841 ponuđenog turističkog kreveta u Hrvatskoj.

To je čak 110 tisuća više postelja i mjesta hotelima, sobama, apartmanima, OPG-ovima, kampovima, vikendicama nego je bilo lani u ovo vrijeme. A takav rast ponude od 8 do 10 posto godišnje ni najizdašnije inozemno tržište potražnje više ne može pratiti. Otud sve više nezadovoljnih i onih koji se boje poduzetničkog kraha svojih (neracionalnih) projekata u turizmu, piše Novac.hr.

Peglanje minusa

No, inventura prve polovice godine pokazuje kako smo ugostili 6,6 milijuna gostiju koji su imali 25,5 milijuna noćenja, pa je tako statistika registrirala rast od 6 posto u dolascima i 2 posto u noćenjima, što je vrlo solidan rezultat u problematičnoj poslovnoj godini.

S obzirom na enorman rast kapaciteta od kojih je samo u domaćinstvima 42 tisuće postelja više nego lani (sada je ukupno 617 tisuća postelja u obiteljskom smještaju), samo naivni i neupućeni su mogli očekivati da će biti drukčije.

Nakon svibanjskog posrtanja turizma zbog lošeg vremena, izdašni lipanj je popeglao sve "minuse" i turistički promet doveo u pozitivan rezultat, zahvaljujući prije svega Nijemcima kojih je samo u lipnju bilo oko pola milijuna na Jadranu i koji su bili najjača karika prvog polugodišta turističke 2019. godine.

Uz Nijemce, u lipnju su na odmoru najbrojniji bili Hrvati i Austrijanci, pa je lipanj donio povećanje prometa od 11 posto u dolascima i 8 posto u noćenjima, prema podacima eVisitora na jučerašnji dan.

Sve priobalne županije zabilježile su u lipnju značajan rast turističkih dolazaka u odnosu na lani, pri čemu Istra ima 15 posto više gostiju (najviše u kampovima), Kvarner ima 10 posto više, dok su dalmatinske županije imale od 2 do 5 posto više gostiju.

Unatoč svemu tome, podatak koji zabrinjava jest onaj o popunjenosti naših kapaciteta koji su na početku srpnja daleko od iskoristivosti koja im garantira dobru zaradu. Najbolje u popunjenosti stoje hoteli i kampovi koji su na oko 80 posto punih soba i parcela, dok iskorištenost objekata u obiteljskim domaćinstvima nije dosegla još ni 40 posto.

Teško je planirati

– Jednostavno je nemoguće očekivati da će svake godine dolaziti toliko gostiju više koliko rastu naši kapaciteti. Mi smo u jednoj od najzahtjevnijih turističkih sezona u posljednjih deset godina i sve ukazuje na to da treba biti zadovoljan ponovi li se lanjski promet.

Domaćini koji su u zadnji trenutak krenuli raditi, bez pripreme i analize tržišta te kvalitetnog poslovnog plana, ove će godine doživjeti najveće razočaranje i svi će im biti krivi. Uložili su puno i zadužili se, a radit će samo špicu sezone. Jer, ako gost dođe susjedu, neće doći k njima zato što je gostiju manje nego kreveta i netko tu mora izgubiti.

Ponuda je u tom smještaju nadmašila potražnju i to je najgore što nam se moglo dogoditi. Gosti to znaju i do zadnjeg trenutka biraju i otkazuju već rezervirano da bi otišli kod drugoga, ako im je tamo ponuđeno jeftinije.

Nikada kao ove godine nije bilo toliko otkazivanja dolazaka u roku u kojemu nema penalizacije za goste.

Teško je planirati posao u takvim okolnostima – govori nam iskusni vlasnik turističke agencije sa šibenskog područja, naglašavajući kako nedostaje hotela koji se odlično pune i produžavaju sezonu, dok raste broj vikendaša koji u "nekomercijalnom" smještaju rade na crno, zaključuje Novac.hr.

hr Wed Jul 03 2019 10:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
//www.dalmacijanews.hr/files/64f8c9f25d796579f68b45a0/80

Društveno poduzetništvo ili kako ostvariti dobrobit za sebe i zajednicu koristeći tržišne mehanizme

Lajtmotiv koji se provlačio kroz ovu raspravu bio: preduvjet bilo kojeg društvenog angažmana su informirani, aktivni i odgovorni građani
U organizaciji Centra za održivi razvoj (COR) 31. kolovoza 2023. godine, u Pučkom otvorenom učilištu u Imotskom, održana su dva događaja u okviru projekta „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo“: radionica o zagovaranju i konferencija o rezultatima provedenih analiza društvenog utjecaja intervencija, odnosno smjernica za razvoj društvenog poduzetništva, koje su izrađene u okviru projekta.

Podsjetimo što je društveno poduzetništvo? Poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice.* Praksa društvenog poduzetništva može se prepoznati kroz povijest u različitim oblicima djelovanja, kroz koja se pokušavalo pronaći odgovarajuća rješenja za socijalne i ekonomske probleme u lokalnim zajednicama i društvu. 

U Europskoj uniji društvena ekonomija broji oko 2,8 milijuna organizacija, više od 13,6 milijuna radnih mjesta, odnosno 6,3% radne snage. Udio u ekonomiji društvenog sektora varira od zemlje do zemlje, kreće se od 0,3 do gotovo 10 posto ukupnog gospodarstva.

Radionica koja je okupila petnaestak sudionika bila je usmjerena jačanju kapaciteta organizacija civilnoga društva za proces (javnog) zagovaranja. Na početku radionice Snježana Petrušić iz Centra za održivi razvoj upoznala je sudionike sa smjernicama za razvoj javnih politika koje su izrađene u okviru projekta, a obuhvaćaju osam područja od važnosti za razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj: zakonodavni okvir; mladi; poljoprivreda; obrazovni sustav; državna imovina; porezna politika; komunikacijski kanali svih dionika te instituti potpore; ranjive skupine i socijalne usluge.

Uz pojam i kontekst zagovaranja istaknula je važnost procesa zagovaranja kojim se skreće pažnja zajednice na bitna pitanja i vodi donositelje odluka do rješenja, a kroz suradnju sa zainteresiranim građanima i organizacijama dovodi do promjene, poboljšanja. Zagovaranjem se pokušava utjecati na donositelje odluka, kako bi se ostvarila određena prava i poboljšala kvaliteta života društva u cjelini ili grupa čija su prava i potrebe predmet zagovaranja. 

U završnom dijelu radionice predstavljen je zagovarački model i glavni koraci u planiranju zagovaračke strategije. Tijekom radionice razvila se zanimljiva rasprava u kojoj su sudjelovali različiti dionici govoreći o svojim iskustvima, o različitim izazovima s kojima se susreću u radu. Lajtmotiv koji se provlačio kroz ovu raspravu bio: preduvjet bilo kojeg društvenog angažmana su informirani, aktivni i odgovorni građani. 

Nakon radionice, u širem krugu održana je konferencija, čiji je cilj bio upoznati sudionike s rezultatima provedenih analiza društvenog utjecaja smjernica za razvoj društvenog poduzetništva, koje su izrađene u okviru projekta, a sve kako bi se na temelju znanosti ponudila rješenja za razvoj društvenog poduzetništva u demokratskom dijalogu svih dionika. Istaknuto je da je potrebno unaprijed analizirati društveni učinak bilo koje intervencije kako bi provedba bila kvalitetna i uspješna.

Na konferenciji je predstavljena i metodologija za analizu društvenog utjecaja intervencija izrađena kroz projekt, te rezultati provedenog anketnog istraživanja o utjecaju predloženih intervencija na društvo, kao i izrađeni dokumenti vezani za analizu društvenog učinka predloženih intervencija.

Stipe Efendić, predsjednik Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo, osnovane u sklopu projekta, koja trenutno broji 128 članova, predstavio je ovu udrugu i pozvao prisutne da se podrobnije informiraju o njoj i u nju učlane.

Konferencija i radionica organizirani su u okviru projekta 'Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo' (kodni broj UP.04.2.1.06.0054), koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 3.597.840,76 kuna / 477.515,53 eura. Europska unija iz Europskog socijalnog fonda sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 3.058.164,65 kuna / 405.888,20 eura (85%), dok Republika Hrvatska iz državnog proračuna sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 539.676,11 kuna/ 71.627,33 eura (15%). Razdoblje provedbe projekta je od 31.10.2020. do 31.10.2023. godine. 

Nositelj projekta je Centar za ruralni razvoj CERURA HR, a Centar za održivi razvoj (COR) iz Imotskog je jedan od partnera na projektu. 

Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Centra za ruralni razvoj CERURA HR.

hr Wed Sep 06 2023 20:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
//www.dalmacijanews.hr/files/592579ffb9e03e97178b4655/80
Foto: Pixabay

U špici sezone porastao broj nezaposlenih, ekonomisti objasnili zašto

Najviše nezaposlenih osoba u srpnju zabilježeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Prema posljednjim podacima HZZ-a, u srpnju je zabilježen pad registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na isto razdoblje prošle godine i solidan rast broj nezaposlenih u odnosu na lipanj.

Pad na godišnjoj razini, započet u travnju 2021., nastavlja se i dvadeset osmi mjesec zaredom. U odnosu na srpanj 2022. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 5797 osoba ili 5,3 posto. - prenosi tportal.

Na mjesečnoj razini zabilježen je drugi zaredom rast registriranih nezaposlenih, a u odnosu na lipanj povećanje je iznosilo 5,1 posto ili 5065 osoba. U skladu s navedenim, broj registriranih nezaposlenih porastao je na 103.774 osoba, što je i dalje među rekordno niskim zabilježenim razinama unatoč solidnom mjesečnom rastu, pišu analitičari Raiffeisen banke.

- U skladu s navedenim, očekujemo da će i registrirana stopa nezaposlenosti blago porasti, s 5,6 posto u lipnju na 5,8 posto u srpnju. U odnosu na srpanj 2021. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 22.232 osobe ili 17,6 posto, dok je i u odnosu na isto razdoblje 2019. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za 10.615 ili 9,3 posto - dodaje se.

Najviše nezaposlenih osoba u srpnju zabilježeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (16.736 ili 16,1 posto od ukupnog broja registriranih nezaposlenih), a slijedi Osječko-baranjska županija (13.380 ili 12,9 posto) i Grad Zagreb (12.819 ili 12,4 posto).

Na godišnjoj razini evidentirana nezaposlenost smanjena je u šesnaest županija, a najveći pad broja nezaposlenih zabilježen je ponovno u Ličko-senjskoj (za 16,5 posto). U ukupnome broju registriranih nezaposlenih u srpnju, 16.046 osoba ili 15,5 posto bilo je bez radnoga iskustva.

S druge strane, 87.728 osoba (84,5 posto) imalo je prethodno radno iskustvo, a najveći broj radio je u prerađivačkoj industriji (14,5 posto), trgovini na veliko i malo (13,0 posto), obrazovanju (10,2 posto), pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (9,4 posto) te javnoj upravi i obrani (9,0 posto).

Unutar prerađivačke industrije najveći broj nezaposlenih zabilježen je u proizvodnji prehrambenih proizvoda, proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, preradi drva i proizvodnji proizvoda od drva i pluta te proizvodnji odjeće. Na kraju lipnja slobodnih radnih mjesta bilo je 18.600 tisuća, što je za 6,8 posto manje na mjesečnoj razini. Od toga se 4,4 posto odnosilo na sezonske poslove.

Prema podacima HZZ-a broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u prvih sedam mjeseci 2023. iznosio je gotovo 120.000. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 435 zanimanja, a najtraženija za koja je izdano pozitivno mišljenje bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti.

Pozitivno mišljenje dobilo je 100.754 zahtjeva. Najviše zaprimljenih zahtjeva pristiglo je iz Grada Zagreba, a slijedi Istarska i Splitsko-dalmatinska županija.

- Zadržavanje broja registriranih nezaposlenosti na rekordno niskim razinama rezultat je otpornosti tržišta rada zbog nedostatka radnika u pojedinim djelatnostima uz još uvijek solidnu potražnju za radom. Rast broja nezaposlenih na mjesečnoj razini odražava, između ostalog, ranije započeto sezonsko zapošljavanje zbog kojeg je učinak sezonalnosti tijekom lipnja i srpnja bio skromniji. Navedeno se zrcali i u skromnijem broju izlazaka iz evidencije u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Iako u nastavku godine očekujemo pozitivne trendove na tržištu rada (zadržavanje rekordno niske stope nezaposlenosti te skroman, ali kontinuiran rast zaposlenosti), kretanja na tržištu rada ovisit će djelomično i o intenzitetu prisutnog usporavanja gospodarskih aktivnosti u europodručju i ostalim tržištima - pišu analitičari RBA.

hr Wed Aug 16 2023 20:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
//www.dalmacijanews.hr/files/61753cda6f52dff55e8b45ea/80
Foto: Pixabay

Kupuje se i troši diljem Lijepe naše iako cijene hrane, pića i usluga ruše rekorde

U eurozoni Hrvatska nakon Slovačke ima najbrži rast cijena i to zabrinjava građane kojima na stanovanje i hranu odlazi većina budžeta
Inflacija u Hrvatskoj u srpnju je iznosila 7,4%, prva je procjena Državnog zavoda za statistiku. To je već osmi mjesec zaredom da inflacija popušta nakon što je u studenom prošle godine dosegnula rekordnih 13 i pol posto. To je i najniža stopa inflacije u nas od prošlogodišnjeg ožujka. No, u posljednja tri mjeseca pad inflacije u Hrvatskoj usporava, a, uz Slovačku, u srpnju imamo najveću inflaciju u zemljama Eurozone. - piše HRT.

Kupuje se i troši diljem Lijepe naše iako cijene hrane, pića i usluga ruše rekorde.

- Kava je bila sedam osam kuna sada je preko 20 kuna, znači tri eura. Plaće su porasle za deset, petnaest posto ali cijene su otišle previše gore, kaže građanin.

- Ono što mene nervira je razlika cijena u unutrašnjosti i ovdje u Zadru ili na otocima. Cijene su izmanipulirane, navodi drugi.

- Što je najaviše poskupilo? Hrana definitivno, kažu građani.

- Koncentracija ljudi postoji ali je potrošnja lošija, smatraju građani.

Inflacija blago usporava već osmi mjesec, u srpnju tek za malih 0,2 posto.

- Usporavanju su pridonijele cijene hrane i usluga obzirom da je poskupljenje bilo manje izraženo u odnosu na isti mjesec lani nasuprot tome cijene energije su se blago povećale povećao što odražava rast cijene naftnih derivata na domaćem tržištu što je odraz poskupljenja na svjetskom tržištu, rekao je Marko Luketina, savjetnik u Direkciji za ekonomsku analizu HNB-a.

U eurozoni Hrvatska nakon Slovačke ima najbrži rast cijena i to zabrinjava građane kojima na stanovanje i hranu odlazi većina budžeta.

- U zadnjih osam godina hrana je otišla gore preko 40 posto a plaće tonisu pratile. i I sada vidimo da je hrana išla nekih 150 posto u odnosu na inflaciju i to je taj udar, jer mi mjesečno na hranu najviše trošimo, oko 26 posto mjesečnog troška otpada na hranu, ističe Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Prekomjeran uvoz robe također utječe na inflaciju.

- Cijene hrane padaju ali problem je što mi puno hrane uvozimo, tako je isto i kod energije gdje mi plin i naftu uvozimo pa dosta ovisimo o cijenama na svjetskom tržištu, sve skupa je prilično neizvjesno, navodi Boris Podobnik, član ekonomskog savjeta udruge Glas poduzetnika.

S inflacijom od 7 do 9 posto bori se većina članica eurozone. I dok u mnogim zemljama inflacija usporava, u Grčkoj i Španjolskoj raste pa je prosječna inflacija u eurozoni oko 5,3 posto, što bi Hrvatska mogla dosegnuti tek potkraj godine.

hr Mon Jul 31 2023 21:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
//www.dalmacijanews.hr/files/57590dbc1e353e91278b4588/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Prosječne plaće u Hrvatskoj po zanimanjima, evo koje su...

Najveće plaće ostvaruju zaposleni u djelatnosti informacija i komunikacija, rudarstva i vađenja, opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
U 2022. godini za 996.213 zaposlenih (prema satima rada) kod 150.846 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez financijskih institucija, koji su obveznici sastavljanja GFI-a prema Zakonu o računovodstvu, obračunata je prosječna mjesečna neto plaća od 6.973 kune, što je povećanje od 9,7% u odnosu na prethodnu godinu (6.356 kuna). - analaza je FINA-e.

Analiza prosječnih mjesečnih neto obračunatih plaća po područjima djelatnosti pokazala je da su poduzetnici u tri područja djelatnosti (prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo), imali 54,5% ukupno zaposlenih, s time da u dvije (građevinarstvo i trgovina na veliko i malo) od tri navedene djelatnosti zaposleni za svoj rad dobivaju prosječne mjesečne neto plaće manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske. U odnosu na prethodnu godinu, u tim djelatnostima ostvaren je rast plaće, koji je u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu veći, a u trgovini manji od prosjeka svih poduzetnika u Hrvatskoj. U prerađivačkoj industriji ostvaren je rast plaća od 10,7% u 2022. godini,  trgovini na veliko i malo od 9,3%, dok su plaće u građevinarstvu porasle za 11,1% u odnosu na prethodnu godinu.

Najveće plaće ostvaruju zaposleni u djelatnosti informacija i komunikacija (J), rudarstva i vađenja (B), opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (D), financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (K) te u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (M). Najvišu prosječnu mjesečnu neto plaću obračunatu u 2022. godini imali su zaposleni u području djelatnosti informacija i komunikacija u iznosu od 10.956 kuna, što je 57,1% više od prosječne mjesečne neto plaće obračunate zaposlenima kod svih poduzetnika RH. Zaposleni u djelatnosti rudarstva i vađenja imali su 28,2% veće plaće, a zaposleni u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije za 26,4%, u odnosu na prosječnu mjesečnu neto obračunatu plaću svih zaposlenih kod poduzetnika RH.






hr Thu Jul 27 2023 16:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .