Article
Učenici ribarsko-nautičkog smjera „ambasadori“ su ribarske tradicije Komiže!
Kroz brojne aktivnosti iz projekta „Tradicijom komiških ribara“, ovih dana učenici su učili o specifičnoj komiškoj ribarskoj tradiciji, životu njenih ribara, povijesti riboprerađivačke industrije i to od renomiranih „čuvara“ maritimne baštine otoka te svojih vršnjaka.
Uz razgled Ribarskog muzeja i edukaciju o komiškoj falkuši, Roti Palagruzoni, tvornici Mardešić i Neptun, učenici su i slikovito spoznali tradicionalne načine ribarenja komiških ribara kao i tradiciju prerade ribe i ribljih specijaliteta. Razgledali su plivaričara i koćaricu, njihove ribolovne alate i palubno-ribolovnu opremu, izradili udičarske alate, krpali su mreže te s broda pripremili i položili komiške sklopive vrše u more. Kroz čišćenje ribe, soljenje ribe u barilcima…uspješno su odradili terenski rad iz ribarske struke.
Iz nautičke struke imali su edukaciju na zapovjednom mostu „Petar Hektorović“, upoznali su se sa komiškom sandulom, pripremili i opremili sandulu za jedrenje, upoznali su se sa jedriljem i uzlovima koji se koriste na sanduli te su imali i malu školu jedrenja na regatnom brodu za vrijeme trajanja Komiške regate. Nakon upoznavanja komiške gundule, naši mali kalafati uspješno su crtali i rezali njezina rebra, sastavljali su kostur i u gunduli s ponosom zaveslali po komiškoj vali.
Tijekom boravka razgledali su Modru špilju i Centar za posjetitelje na Biševu. U povratku s edukativnog izleta, kraj otočića Mali Barjak, podvodnim dronom „zaronili“ su do olupine „Teti“ bilježeći putem drona i živi svijet oko nje. A kako bi i sami ubuduće mogli istraživati podmorje, omogućeni su im probni zaroni s bocama. Inspirirani doživljenim svakako će se razvijati i u ovom smjeru.
Kako priliči iskazanom gostoprimstvu, učenici eko grupe „Zdravo more“ i njihova mentorica Komižanima su željeli zahvaliti putem provedbe školske eko akcije „Za komiško more“. Akcija se simbolično odvila na plažama pod tvornicom Neptun, a učenicima Pomorske škole u čišćenju su se priključili učenici Osnovne škole Komiža. Paralelno sa školskom odvijala se podvodna eko akcija „Kopnenim putevima do mora“ u organizaciji Geoparka Viški Arhipelag u kojoj su sudjelovale roniteljice udruge „Sunce“. Premda je na prvi pogled izgledalo da neće biti otpada, radom kroz paralelne akcije učesnicu su pokupili i izvadili veliku količinu istog.
Mentorica eko grupe „Zdravo more“ i projekta „Tradicijom komiških ribara“ je profesorica ribarsko-nautičke skupine predmeta Marijana De Marchi. Upravo zbog povijesne važnosti komiškog ribarstva, mogućnosti realizacije praktičnog dijela nastave po metodskim jedinicama svojih predmeta (Morski ribolov, Ribarstvena biologija s ekologijom, Ribarske i mornarske vještine…), a za potrebe gostovanja učenika i u Europskom parlamentu, osmislila je program projekta koji cjelovito i suvremeno pristupa obrazovanju učenika ribarsko-nautičkog smjera. Ovaj smjer jedino se može pohađati u Pomorskoj školi Split.Za realizaciju projekta „Tradicijom komiških ribara“ financijska sredstva nisu zatražena po natječaju, već se provedba projekta ostvarila isključivo na temelju novih suradnji i angažmana od strane prijatelja škole (prijevoz na moru i kopnu, smještaj, prehrana, majice, tečajevi, radionice, predavanja, izleti i stručne ture po Komiži i Biševu, razgledi Modre špilje, Ribarskog muzeja i Centra za posjetitelje). Uz stručno vodstvo, svakako se izdvaja i velika pomoć bivših učenika škole Ivana Linčira, Vladimira Murića, Jakova Smolića, Dina Tadića, Dina Kosa i Josipa Fiamenga i to učenika ribarsko-nautičkog i nautičkog smjera koji su kroz projekt prenosili praktična znanja i vlastita iskustva te davali savjete mlađim generacijama. Pomorska škola Split jako je ponosna na njih.
Hvala bivšim učenicima, gradonačelnici Tonki Ivčević i Gradu Komiži, zapovjedniku Mili Mardešiću i djelatnicima DVD-a Komiža, direktorici Lani Schmidt i geologu Filipu Prelecu iz Geoparka Viški Arhipelag, članicama udruge „Sunce“, Naciju Božaniću i ostalim djelatnicima Nautičkog centra Komiža, ravnatelju Domagoju Pšeničnjaku, profesorima Darki Bučak Marić, Stipi Vetmi i učenicima srednje škole Antun Matijašević Karamaneo u Visu, ravnateljici Meliti Mardešić, profesorima i učenicima Osnovne škole Komiža, predsjedniku Miru Cvitkoviću i članu predsjedništva Nikoli Božaniću iz udruge Palagruza, vlasniku i instruktoru Veljanu Zankiju iz ronilačkog centra B-24, Marinu Matavšeku i djelatnicima Centra za posjetitelja Modra špilja, Žarku i Nikoli Deškoviću, posadi broda Polet Furirioso, Toniu Mlikoti i učeniku Pomorske škole u Splitu Marinu Plećašu koji su bili u organizaciji Komiške regate, Jeleni Ivulić i djelatnicima Jadrolinije, posadi broda „Petar Hektorović“, Sanji Kukoč i ribarnici Davor, Jošku Božaniću i djelatnicima firme TEXTOR, ekipi HRT-a Željku Valčiću, Teu Frani, Borisu Pleštini na terenskom praćenju rada učenika u projektu „Tradicijom komiških ribara“ te uredniku Domagoju Strizi i ostalim djelatnicima HRT-a na medijskoj podršci poručuju iz škole.
Kroz učeničku izložbu „Zdravo more i mladi čuvari Jadrana“ javnosti će biti prezentiran učenički foto i video materijal i iz ovog projekta. Izložba će se moći posjetiti od sredine rujna u Prirodoslovnom muzeju u Splitu, a dio materijala već sad možete pogledati na učeničkoj Instagram stranici zdravomore.eko.
Božo Vrećo ovog ljeta nastupa na Korčuli i u Trogiru
Božo Vrećo lirski je tenor koji svojim anđeoskim glasom ispjevava najdublje emocije. Pristup koji je zaista katarzičan, transverzalan i unikatan, kako pišu svjetski mediji poput francuskog ARTE-a, američkog New York Timesa i španjolskog El Periodica.
Spomenuti mediji nazivaju ga i „ikonom slobode, anđeoskim glasom koji miluje duše i otvara srca“. O njegovoj popularnosti i kvaliteti najbolje govori činjenica da su ulaznice za koncert krajem prošle godine u Sarajevu rasprodane u samo sedam sati.
Vrećo pjeva o ljubavi, čežnji i razdvojenosti, o tuzi, melankoliji i samoći. Svaki Božin stih je poput ispovijedi i priznanja ljubavi, otud i magija na njegovim koncertima. Surađuje s osebujnim umjetnicima svjetskoga glasa uz koje je napisao i nove sevdah tekstove koje njegova sve šira i brojnija publika naprosto obožava, od Lejlije pa sve do Sabe.
Božu Vreću zaista krasi nesvakidašnji opus jer marljivo radi na glazbi i istraživanju baleta i opere te na dokumentarnim filmovima o sevdalinci, kojoj ujedno daje svoj avangardni doprinos. Dakako, proučava i mističnosti balkanske autohtone monofone i polifone glazbe.
Njegovi su koncerti potpuno sufi trans koji sevdah izvorno potpuno oslobođen nosi u sebi. U ljudima oslobađa sve potisnute emocije te time izaziva suze na koncertima, kao i neke nadnaravne energije koje se pretaču od osobe do osobe i zajedno čine val ushićenosti, ljubavi i katarze.
Dualnost kojom ovaj nesvakidašnji umjetnik zrači čini ga jednim od najznačajnijih interpretatora modernog karasevdaha koji žanrovski zalazi i u sfere jazza, bluesa, spiritualnog i polifonog.
Film
“Maldita – Ljubavna pjesma Sarajevu” u čijem je fokusu bh. umjetnik
Božo Vrećo, ove je godine osvojio najprestižniju španjolsku filmsku
nagradu Goya.
Projekt “Hrvatska prirodno tvoja – u Jelsi posađeno 16 stabala lipe, murve, jasena i rujevine!
U okviru projekta poticanja razvoja održivog turizma “Hrvatska prirodno tvoja – Croatia naturally yours” čiji su pokrovitelji HTZ i Ministarstvo turizma i sporta RH, u Jelsi, sredstvima dodijeljenima Turističkoj zajednici općine Jelsa, posađeno 16 stabala lipe, murve i jasena.
Riječ je o nešto više od 1,2 milijuna kuna koji su raspoređeni na ukupno 116 turističkih zajednica sukladno njihovim prijavama za nabavku sadnica stabala koje su namijenjene turističkim destinacijama u cilju smanjenja ugljikova otiska. Na ovaj će način Hrvatska doprinijeti ispunjenju ciljeva iz Glasgowske deklaracije o šumama i korištenju zemljišta – Glasgow Declaration on Forests and Land Use, kao i daljnjem održivom razvoju turizma.
U Jelsi stabla su zasađena kraj Doma Zdravlja, u Parku i na centralnom parkingu, te označena oznakama projekta.
Sve su sadnice unesene i u aplikaciju za praćenje sadnje Europske agencije za okoliš (European Environment Agency) pod nazivom MapMy Tree.Premijera predstave "U sudnici": Dvije priče o ucviljenoj udovici, pivcu i njegovu vlasniku
Jedna o ucviljenoj udovici optuženoj za smrt svog muža, a druga o jednom ukradenom pivcu i njegovu vlasniku, pametnom i preprdenom, kako bi se po splisku reklo, furbastom vlaju Martinu iz Prugova, koji tražći pravdu izluđuje suca.