Poduzetnici koji državi duguju novac za javna davanja, poput
poreza ili doprinosa, ali i oni koji radnicima ne isplaćuju plaće ubuduće neće
moći osnivati nove tvrtke – velike su to novosti koje donose izmjene dva
zakona, o trgovačkim društvima i sudskom registru, što ih je Vlada jučer
poslala u Sabor. Time bi se konačno trebalo stati na kraj praksi u kojoj netko
može osnovati i više desetaka tvrtki, ostavljati iza njih dugove državi ili
radnicima te osnovati nove tvrtke. I dosad je država nastojala spriječiti takvu
praksu pa su građani kod registracije tvrtki morali davati izjave da nemaju
porezne dugove, ali te su se izjave nikako ili slabo provjeravale, a u
stvarnosti to nikoga nije spriječilo da osnuje novu tvrtku, a staru ostavi u
dugovima, piše Novi list.
Brzo po stupanju na dužnost ministra financija Marko
Primorac je najavio da će se promjenom zakonodavstva stati na kraj
megadirektorima među kojima je bilo i onih koji su osnovali po nekoliko stotina
tvrtki, unatoč tome što su im u postojećima bili blokirani računi i imali su
ovršne postupke.
Njegovo ministarstvo i Ministarstvo pravosuđa, koje je i
formalni predlagatelj oba zakona, uspjeli su očito dogovoriti verzije zakona s
kojima Vlada ide u parlament, a Zakon o trgovačkim društvima dobiva potpuno
novi set odredbi s naslovom »Zabrana osnivanja društva te zabrana imenovanja za
članove uprave i izvršne direktore u društvima za osobe s nepodmirenim
dugovanjima«. Tako novo društvo ne može osnovati ni tvrtka ni fizička osoba
koja ako je osnivač, vlasnik 25 posto udjela ili jedini dioničar u tvrtki koja
ima nepodmirenih dugovanja po osnovi javnih davanja ili je objavljena na popisu
poreznih obveznika/poslodavaca koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju
plaće. Lista tih poduzetnika objavljuje se na mrežnim stranicama Porezne uprave
temeljem propisa o porezu na dohodak.
Sve to znači da novu tvrtku ne može osnovati nitko tko ima
najmanje 25 posto vlasništva u poduzeću koje ima dugove državi na ime poreza i
doprinosa ili dugove radnicima za plaće, ali ni onaj tko se dugova riješio tako
što je tvrtka koju je osnovao li u kojoj vlasnik najmanje 25 posto udjela, u
posljednjih godinu dana završila u stečaju koji je zatvoren brisanjem. Ljudi
koji su osnivači ili suvlasnici 25 posto poduzeća koje ima dugove državi neće
moći postati direktori, članovi uprave ni izvršni direktori u nekom drugom
društvu.
Kako bi se sve ovo doista i primjenjivalo u praksi, u
povijest odlaze izjave o podmirenim poreznim dugovima, jer one zapravo i nisu
imale nikakvu težinu iako su se davale pod moralnom i materijalnom
odgovornošću, a je li netko u postojećim tvrtkama podmirio sve dugove,
provjeravat će se sudski registar te podatke tražiti od Porezne uprave. Uz to
će Ministarstvu uprave i pravosuđa Porezna uprava dostavljati podatke o
poslodavcima koji nisu uredni u isplati plaća. Kad se uspostavi informatičko
rješenje, sudski registri će te podatke sami povlačiti iz sustava Porezne
uprave.
Iako je takvih poslodavaca u Hrvatskoj sve manje, lista koju
je krajem svibnja objavila Porezna uprava pokazuje da se tom sramotnom praksom,
koja se smatra i kaznenim djelom, u Hrvatskoj služe 1.354 poslodavca, a da svoju
plaću nisu dobila 1.874 radnika.
Uz to Vlada će, najavio je to jučer ministar uprave i
pravosuđa Ivan Malenica, tijekom ove godine predložiti zakonodavni okvir kojim
će se u potpunosti regulirati djelatnost agencija za naplatu potraživanja.
Vlada je Saboru predložila da odbije prijedlog 18 saborskih zastupnika da se
osnuje Istražno povjerenstvo za utvrđivanje odgovornosti za otkrivanje osobnih
podataka građana koji su iscurili iz agencije za naplatu potraživanja, a
Malenica je objasnio da je »Vlada svjesna važnosti i osjetljivosti ove teme i
da će radi toga ove godine predložiti zakonodavni okvir kojim bi se u
potpunosti regulirala djelatnost agencija za naplatu potraživanja, sukladno
zajedničkom pristupu odnosno zakonodavstvu na razini EU-a«. Ministar kaže i da
će se revidirati odredbe Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju i Zakona o
potrošačkom kreditiranju »kako bi se na adekvatan način adresirala potreba
primjene učinkovitih mjera restrukturiranja prije pokretanja ovršnih postupaka,
odnosno prije kupoprodaje potraživanja«. To bi značilo da će banke pokušati
dogovoriti naplatu kredita s dužnicima prije nego pokrenu ovrhu ili prodaju
dug, piše Novi list.
