Preporuke HZJZ za ponašanje tijekom velikih vrućina

Piše:

Visoke ljetne temperature već su u punom mahu, a još nas čeka i nekoliko toplinskih valova – navode iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Stoga je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za
zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu
ostaviti, a posebno od toplinskog udara

Što se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?

– Krvne žile se šire (vazodilatacija), zbog čega se tlak snižava
– Promjena krvnog tlaka može uzrokovati slabost i nesvjesticu
– Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta
– Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu
– Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i
elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i
iscrpljenost
– UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom)
– UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku


Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?

Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno
je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih.
Potrebno je poduzeti adekvatne mjere i to:

– Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u
razdoblju između 10 i 17 sati – ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom
riziku od toplinskog udara
– Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
– Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih
pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi
tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi
– Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala.
Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape)
– Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem
– Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge
– Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta

Također, važno je prilagoditi i temperaturu prostora u kojem boravite:

– Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću
– Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu
– Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu
– Noću rastvorite što je više moguće prozora kako bi svježiji noćni zrak ušao u prostor
– Pri ekstremnim vrućinama možete rasprostrijeti mokre ručnike, ali pripazite jer se tako povećava vlažnost zraka
– Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske
– Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka
– Birajte najhladniju prostoriju za boravak

Ostale preporuke:

– Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite
to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i
poslijepodne nakon 17 sati
– Potražite hlad
– Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu
– Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana

U posebnom riziku od posljedica viskih temperatura su kronični bolesnici. Osim svih navedenih preporuka, kronični bolesnici moraju pripaziti i na sljedeće:

– Redovito uzimajte propisanu terapiju
– Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku)
– Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate
više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka
– Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer,
odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u
klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. Ipak, ne
zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela
biti veća od 7°C
– Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obavezno prijavite svom liječniku
– Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka
– Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega
– Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili
pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini
– Pijte dovoljno tekućine
– Jedite umjereno, a neka vaša prehrana bude bazirana na sezonskom povrću i voću.

Toplinski udar (hipertermija) je najteži oblik
poremećaja organizma uslijed dugotrajnog i prekomjernog izlaganja jakim
vrućinama te nefunkcioniranja termoregulacijskih mehanizama. Očituje se
kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma.

– Razlikujemo dva oblika toplinskih udara – klasični i naporom izazvani
toplinski udar. Klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg
izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod
starijih, posebno slabo pokretnih osoba. Toplinski udar izazvan naporom
karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne
skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.

Simptomi toplinskog udara:

– Crvena i vruća koža
– Glavobolja
– Smušenost
– Grčevi u mišićima
– Mučnina
– Malaksalost
– Razdražljivost
– Ubrzani puls (rad srca)
– Ubrzano disanje
– Nesvjestica
– Tjelesna temperatura iznad 40°C

Tko je u najvećem riziku?

– Kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti
– Osobe starije od 65 godina
– Djeca
– Radnici na otvorenom, sportaši, vojnici…
«
»

Još iz kategorije:

© Sva prava pridržana 2026. Dalmacija News

Impressum | Pravila privatnosti