195 € kazne za divljanje Ferrarijem u Hrvatskoj. U svojoj zemlji prošli bi puno gore

Nakon što je policija kaznila trojicu belgijskih državljana koji su luksuznim automobilima, uključujući milijunski vrijedan i vrlo rijedak primjerak Ferrari F40, divljali na Jadranskoj magistrali, otvara se pitanje razmjera prometnih kazni u Hrvatskoj i inozemstvu.

Zbog nepropisnog pretjecanja kolone preko pune crte i vožnje od 123 km/h na dionici s ograničenjem od 90 km/h, vozači su na licu mjesta iskoristili zakonsku mogućnost plaćanja polovice kazne. To je rezultiralo plaćanjem iznosa od svega 195 eura po osobi, iako puni iznos kazni za ove prekršaje iznosi ukupno 390 eura.

Policija je na Indexov upit potvrdila da puna kazna za spomenuto prekoračenje brzine iznosi 260 eura (naplaćeno pola, odnosno 130 eura), dok puna kazna za nepropisno pretjecanje iznosi 130 eura (naplaćeno 65 eura), što predstavlja polovicu zakonom propisanih iznosa.

– Prema Prekršajnom zakonu Republike Hrvatske, državljani Hrvatske i drugih država članica Europske unije za određene prometne prekršaje mogu na mjestu događaja platiti polovicu propisane novčane kazne, odnosno za one za koje je propisana samo novčana kazna do 265.45 eura.

Tek kod težih prekršaja za koje je predviđena kazna zatvora ili novčana kazna veća od 1327.23 eura policija može vozača uhititi i uz optužni prijedlog dovesti pred nadležni sud – kazali su iz PU dubrovačko-neretvanske.

Prema tumačenju policije, za utvrđene prekršaje nije bilo zakonske osnove za privođenje vozača sudu.

Da su iste prekršaje počinili u matičnoj Belgiji, sankcije bi vrlo vjerojatno bile znatno strože te bi, ovisno o procjeni policije i tužiteljstva, mogle uključivati sudski postupak, zabranu vožnje i višestruko veće financijske izdatke.

Kako bi prošli u Belgiji?

Belgijski prometni propisi dijele prekršaje u četiri stupnja prema razini ugrožavanja sigurnosti prometa.

Nepropisno pretjecanje preko pune crte svrstava se u prekršaje trećeg stupnja, za koje je predviđena standardna administrativna novčana kazna od 174 eura, uz mogućnost upućivanja predmeta sudu ako postoje otegotne okolnosti.

Kada je riječ o prekoračenju brzine, belgijski sustav razlikuje prekršaje koji se rješavaju administrativno od onih koji automatski ulaze u sudski postupak.

Ključni pragovi su jasno definirani: prekoračenja veća od 30 km/h u naselju i veća od 40 km/h izvan naselja u pravilu se upućuju tužiteljstvu.

U konkretnom slučaju prekoračenja od 33 km/h izvan naselja, takav prekršaj u pravilu još uvijek spada u administrativni režim, odnosno ne ide automatski na sud. Visina kazne u tim slučajevima određuje se prema tarifnom sustavu koji ovisi o vrsti ceste i visini prekoračenja, a iznosi se periodično usklađuju, zbog čega nije moguće pouzdano primijeniti jedinstvenu formulu za izračun.

Važno je naglasiti da kombinacija više prekršaja – poput prekoračenja brzine i opasnog pretjecanja – može utjecati na odluku tužiteljstva hoće li predmet zadržati u administrativnom postupku ili ga uputiti sudu. Međutim, belgijski propisi ne predviđaju automatizam prema kojem bi zbroj novčanih kazni iznad određenog iznosa sam po sebi značio obvezno pokretanje sudskog postupka.

Ako bi predmet završio na sudu, moguće sankcije uključuju znatno veće novčane kazne te zabranu upravljanja vozilom u trajanju od osam dana do pet godina, ovisno o težini i okolnostima prekršaja.

Gdje je najstrože u Europi?

Problem fiksnih novčanih kazni koje nemaju jednak odvraćajući učinak na sve ekonomske slojeve često je pitanje kojim se bavi javnost, ali i stručnjaci, pa za vozače višemilijunskih automobila iznos od 195 eura predstavlja tek zanemariv trošak.

Za razliku od Hrvatske i Belgije, najrigoroznije europske zemlje poput Finske i Švicarske koriste sustav “dnevnih dohodaka” (engl. day-fine), gdje visina kazne izravno ovisi o primanjima i imovinskom stanju počinitelja kako bi se postigao stvarni preventivni učinak.

U Finskoj se fiksni iznosi naplaćuju samo za manja prekoračenja, dok se za ozbiljnije prometne prekršaje kazna izračunava na temelju prihoda počinitelja. Budući da sustav nema praktičnu gornju granicu, zabilježeni su slučajevi u kojima su imućni vozači i poduzetnici za prometne prekršaje plaćali kazne od više desetaka tisuća eura, a pojedine su premašivale i 100.000 eura.

Švicarska je još stroža u težim slučajevima opasne vožnje. Ondje se visina novčane sankcije može vezati uz prihode počinitelja, a ozbiljnija prekoračenja brzine mogu dovesti do kaznenog postupka i zabrane upravljanja vozilom.

U ekstremnijim slučajevima obijesne vožnje švicarski zakon predviđa i zatvorsku kaznu te mogućnost zapljene i prodaje vozila u korist države. – piše Index.

Video pogledajte ovdje.