Okrugli stol: Roboti i novi oblici pismenosti

Uvaženi
skup pozdravit će Zlatko Ževrnja, Župan Splitsko-dalmatinske županije, a
uvodnu riječ na temu „Roboti i novi oblici pismenosti“ dati će Tomislav Đonlić,
pročelnik UO za društvene djelatnosti SDŽ.

 U
raspravi će sudjelovati:

 Prof.dr.sc.
Gojko Nikolić,

Prof
dr.sc. Bojan Jerbić, Fakultet
strojarstva i brodogradnje, Zagreb

Dr.sc.
Duško Petričević,

Ivan
Vavra, prof., predsjednik Hrvatskog
andragoškog društva

Ivan
Šutalo, dipl.ing., ravnatelj Pučkog
otvorenog učilišta Zagreb

Sonja
Vrban, prof., voditelj odjela
obrazovanja, Pučko otvoreno učilište 
Zagreb

Prof.dr.sc.
Mirjana Bonković, FESB Split

Doc.dr.
sc. Vladimir Pleština, PMF Split

Tomislav
Đonlić, prof., pročelnik UO za društvene djelatnosti SDŽ

Vicencije
Biuk, dipl.ing., voditelj IRI
programa u SDŽ

Marin
Tvrdić, dipl.ing., ravnatelj TŠSM
Split

Toni
Jagnjić, ing., voditelj centra teh.
kulture Kman

Maja Novaković, tajnik ZTK Splitsko-dalmatinske županije

Martin
Olujić, prof., ravnatelj osnovne
škole Kman

Stipe
Radović, dipl.ing., MANAS d.o.o.,
direktor

 Rasprava
je otvorena za sudjelovanje zainteresiranih stručnjaka koji se bave uvođenjem
robota u nastavu.

 Raspravu
će moderirati prof. Zvonko Pešić.

 Organizacija
drugog Okruglog stola na temu „Roboti i novi oblici pismenosti“ održati će se u
Splitu, a raspravljat će se o korištenju robota u obrazovanju. Osnovna tema je
redefiniranje pojma pismenosti i kompetencija koje bi se trebale steći kako bi
se uspješno odgovorilo izazovima sve šireg uvođenja robota u sve segmente
ljudskih života. Ovim skupom bi se otvorila rasprava o izazovima budućeg
korištenja robota u nastavi, na svim razinama školskog obrazovanja. Dosadašnja
izuzetna postignuća u pojedinim obrazovnim segmentima nastojalo bi se staviti u
kontekst cjelovitog obrazovnog sustava i potrebnih kompetencija budućih
generacija. Što bi današnja generacija učenika trebala znati o robotima? Kako
se oni mogu učinkovito koristiti u nastavi i što je potrebno da se to ostvari?
Koje kompetencije moraju imati nastavnici da bi pomogli učenicima na tom putu?
Brojni radovi koji su objavljeni u međunarodnim časopisima o obrazovnoj
robotici još uvijek nisu popraćeni domaćom produkcijom. Ovo bi bila prilika da
se ta pitanja otvore u okruženju koje bi okupilo stručnjake iz različitih
znanstvenih područja.

 Biti će riječi o redefiniranju pojma pismenosti i kompetencija koje bi
se trebale steći kako bi se uspješno odgovorilo izazovima sve šireg uvođenja
robota u sve segmente ljudskog života. Kad
se govori o robotskoj pismenosti, nju se ne smije shvaćati samo kao vještinu,
već kao dio ljudske kulture. 

Na skupu se želi otvoriti rasprava o izazovima budućeg korištenja robota u nastavi, na
svim razinama školskog obrazovanja. Dosadašnja
izuzetna postignuća u pojedinim obrazovnim segmentima nastojalo bi se staviti u
kontekst cjelovitog obrazovnog sustava i potrebnih kompetencija budućih
generacija.

Postavlja se pitanje što bi današnja generacija učenika trebala znati o
robotima? Isto tako mogu li roboti u nastavi u bilo kojoj funkciji pomoći u
proširenju znanja te aktiviranju mašte i kreativnosti kod učenika? Koliko
pomažu u brzini usvajanja tog znanja kroz neposredni rad s robotima. Postavlja
se i pitanje koje kompetencije bi trebali imati nastavnici
da omuguće učenicima taj novi oblik nastave.

O tome postoje bojni radovi u međunarodnim publikacijama, a neke
su zemlje i uvele u svoj obrazovni program edukaciju s robotima i o robotima.

Sigurno je da suvremeno obrazovanje bez robotike kao svoje sastavnice isključuje ne
samo suvremena znanja neophodna za budućnost novih generacija već iz svoga
obzora isključuje i suvremeni dio ljudske kulture. A upravo taj dio kulture
trebao bi biti uvršten u Prijedlog kurikuluma Informatike u sklopu Cjelovite
kurikularne reforme.