Hrvatskim roditeljima bi trebao priručnik: Kako skinuti djecu s grbače
Podaci Eurostata za 2013. Hrvatskoj su pokazali ipak poraznu činjenicu da mladi stanovnici naše zemlje roditeljski dom napuštaju tek u 32. godini života. U toj priči samostalnost u smislu života odvojenog od roditelja nešto ranije postižu žene (oko 30 godina), dok muškarci u prosjeku već navrše 34. ljeto kada se pozdrave s roditeljima.
– O ekonomskim razlozima ne moramo puno filozofirati. Ekonomska je nestabilnost izražena. Posla nema, a radna mjesta su kod nas uglavnom zauzeta od starijih koji na istom mjestu rade uglavnom domirovin – ispričao je psiholog Ivan Modrušan za Tportal.
Ne tako davno u kasnom napuštanju roditelja prednjačila je Italija, i to zbog poznate priče o razmaženim sinovima koji bi se rijetko odlučili ostati bez svega što ima roditelji serviraju u zajedničkom domu.
Talijane smo pretekli, a osim ekonomskog utjecaja, u Hrvatskoj je prisutan još jedan, koji psiholog Modrušan naziva kulturološkim, u Hrvatskoj još uvijek vrlo prepoznatljivim.
– Jaka je naša tradicija, da se malo našalim, plemenstvo. Tako je još niz primjera gdje otac sagradi kuću, pa sinu kad odraste i pronađe djevojku, izgradi dodatni kat, kći odlazi primjerice u potkrovlje i svi se zajedno dogovore da nema smisla trošiti na samostalan život, režije i sve ono što bi uslijedilo – tvrdi Modrušan.
Na ljestvici unije koju je prikazao Eurostat, blizu hrvatskoj priči nalaze se Slovaci koji od roditelja odlaze u prosjeku s 31 godinom, Talijani su pali na ispod 30 godina kada se osamostaljuju, Španjolci i Grci odlaze u prosjeku s 29, također i Slovenci. Impresivan je podatak iz Švedske gdje mladi roditelje napuštaju s nepunih 20 godina.
– Poodmakla dob u kojoj se u Hrvatskoj odlazi od roditelja uzrokuje i pad nataliteta. S druge strane, možemo istaknuti mali pozitivan moment, a to je što se, ako dugo imamo roditeljsku zaštitu, kao mladi manje nerviramo. Život s roditeljima ipak je jedan antistresan način života. Mladi odlaze samo ako dobiju pravu priliku ili kad zbog prinove, primjerice, kuća postane tijesna – zaključio je psihologIvan Modrušan.


