Svaka izvanbračna zajednica morat će se registrirati kod javnog bilježnika

Nova pravila idu za tim da ne želi svaki nevjenčani par nakon tri zajedničke godine života preuzeti bračna prava i obaveze. To se, posebice, odnosi na starije parove koji ne žele promjene u tome tko će naslijediti njihovu imovinu

Nama papir nije važan, najčešći je odgovor nevjenčanih parova na pitanje zašto nisu sklopili brak. Prema sadašnjem Obiteljskom zakonu, izvanbračna i bračna zajednica u potpunosti su izjednačene, pa nevjenčanim partnerima koji su zajedno proveli najmanje tri godine papir u mnogim situacijama doista nije bio važan.

Ovjerena izjava

Međutim, prema novom Obiteljskom zakonu, koji je u izradi, budu li izvanbračni partneri željeli ostvariti bilo koje pravo koje imaju bračni drugovi, morat će se registrirati kod javnog bilježnika, piše Jutarnji list.

Tek nakon takve registracije smatrat će ih se izvanbračnom zajednicom. U slučaju da to ne žele učiniti, kako sada stvari stoje, za državu će imati sličan status kakav sada imaju sustanari: neće imati pravo jedan preko drugog ostvarivati zdravstveno osiguranje ili poreznu olakšicu, neće moći jedan od drugoga nasljeđivati, stjecati državljanstvo preko izvanbračnog druga itd.

Novinu o preciziranju pretpostavki po kojima će se zajednica žene i muškarca smatrati izvanbračnom najavila je jučer u intervjuu Večernjem listu dr. Dubravka Hrabar, dekanica zagrebačkog Pravnog fakulteta i voditeljica Radne skupine za izradu novog Obiteljskog zakona.

Žele li učinke izvanbračne zajednice, rekla je, partneri će trebati pred javnim bilježnikom dati ovjerenu zajedničku izjavu o njezinu nastanku.

Ovakvo je rješenje na tragu zaključaka iz doktorske disertacije dr. Nataše Lucić s Katedre obiteljsko-pravnih znanosti osječkog Pravnog fakulteta, koja je doktorat “Izvanbračna zajednica i pravna sigurnost” obranila kod članice Radne skupine dr.Aleksandre Korać-Graovac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Kako stoji u njezinu doktoratu, a što bi moglo iznenaditi širu javnost, Hrvatska se ubraja među države s najvećom razinom izjednačenosti izvanbračnih i bračnih zajednica u Europi. Prvi su put, u području imovinskih odnosa i uzdržavanja, izvanbračne i bračne zajednice u hrvatskom zakonodavstvu izjednačene još 1978. godine. Netom prije nas to je učinila Slovenija, a u idućim godinama i druge republike bivše Jugoslavije. U ostatku Europe u to vrijeme nešto takvo nije postojalo.

Njemačka, primjerice, ni danas nema institut izvanbračne zajednice kao takav.

U pojedinim zakonima, poput zakona o sprečavanju obiteljskog nasilja, izvanbračni partneri imaju zajamčenu zaštitu, ali – bez obzira koliko dugo zajedno živjeli – njihova zajednička imovina nakon raskida nikada se ne dijeli poput one bračnih partnera.

U Nizozemskoj i Francuskoj postoji mogućnost registracije izvanbračne zajednice, vrlo slična onoj koja se sada razmatra u Hrvatskoj. Cijeli članak možete pročitati ovdje.