Božićni običaj: Božićnu svijeću gasio je domaćin komadićem kruha umočenim u vino

Neki od božićnih običaja naših predaka zadržali su se još samo u nekim manjim mjestima u Dalmatinskoj zagori, a svi su se uglavnom odnosili na prizivanje plodne godine. Badnjak, božićna svijeća i slama bili su nezaobilazni dio svakog doma u vrijeme Božića. Uz badnjak u kuću se unosila i slama, a to je običaj koji potječe još iz antičkog doba i kojim se zaziva plodnost.

Na slami se spavalo, a potom se iznosila iz kuće i posipala po poljima i vinogradima. U Biorinama kod Imotskog slama se odnosila na polja, dok se u šibenskom zaleđu ostavljala u kokošinjcima. Božićna svijeća bila je zabodena u žitarice i okićena zelenilom. U nekim je kućama bila jedna svijeća, a u nekima tri. U Šibeniku se uz nju na štapiće nabadalo onoliko jabuka koliko je bilo djece u kući, a u sredini je bio suhi kolač. Ponegdje se božićna svijeća postavljala u svijećnjak oko kojeg je bio kruh. Palila se na Badnjak, na Božić i na Sveta tri kralja, a gasio ju je domaćin komadićem pogače umočenim u vino.

Djeca su jedva čekala da se božićna svijeća ugasi pa da svatko dobije po jabuku i da podijele kolač, a vjerovalo se da kruh kojim je ugašena liječi zubobolju i druge bolesti. Slama i božićna svijeća koristile su se i za zabavu pa se uz pomoć njih gatalo. Slama se izvlačila iz snopa, a vjerovalo se da najduže živjeti oni koji izvuku najduži dio. Kada bi se ugasila božićna svijeća gledalo se prema kome od ukućana ide dim jer se vjerovalo kako će on prvi umrijeti.

 Bilo je važno i s koje strane kapi vosak. Gdje ga je bilo najviše otkrivao je položaj njive koja će najbolje roditi. U nekim kućama znalo se u kruh oko svijeće umijesiti novčić, a vjerovalo se da je pred onim koji je odlomio komad s novčićem bogata godina.Mnogi od običaja naših predaka danas su zaboravljeni, pa ne bi bilo loše neke od njih oživjeti i u svojim domovima i uz to se i dobro zabaviti.