Đikić: Mjere su djelovale.Vjerujem da su građani sretni, a vjerujem da je i Stožer ponosan

Tim znanstvenika Ivana Đikića od Ministarstva znanosti njemačke savezne države Hessen dobio je osam milijuna eura za projekt kojem je cilj: pronalazak lijeka protiv koronavirusa.

Što to znači, koji su rokovi, što kaže o prijetnji novog soja i mjerama u Hrvatskoj objasnio je u intervju za RTL Danas. 

Dobili ste osam milijuna eura za projekt, cilj je istraživanja novih lijekova protiv koronavirusa?

To je bila jučer jedna od velikih vijesti u Frankfurtu. Država Hessen je htjela uložiti ogromne novce, oko 40 milijuna, u najkompetitivnije projekte koji imaju veliki učinak i na društvo. Među njima je izabran i naš projekt koji se zove Nabel, enable znači da želimo omogućiti puno bolji prijenos znanja od bazičnog otkrića pa do kliničke primjene. Fokusirani smo na zarazne bolesti, posebno bakterijske bolesti koje su otporne na antibiotike i na viruse te njihovu kombinaciju. Kako možemo prepoznavati imunološki odgovor kod bolesnika koji su u isto vrijeme inficirani koronavirusom i različitim bakterijama.

U Hrvatskoj smo jučer imali prvi put nakon dugo vremena ispod 100 zaraženih i ispod 100 na respiratoru, što to govori?

To nam govori da su mjere djelovale i da ovo što je doneseno krajem studenog, a posebno početkom prosinca, s uvođenjem i kazni za one koji se ne pridržavaju, a u isto vrijeme promjena je bila i u komunikaciji Stožera – sve je to uozbiljilo građane, građani su se pridržavali distance i mjera sprječavanja širenja virusa i imamo, uistinu, jako jako dobre, pozitivne i optimistične rezultate. Brojevi od 300 do 100 su zadnji puta bili krajem rujna, prije četiri mjeseca, kada smo imali ogromni rast i sada kontinuirani pad. To je vrlo pozitivno. Vjerujem da su građani sretni, a vjerujem da je i Stožer ponosan da smo zajednički uspjeli to postići. Želim apelirati na Stožer da u komunikaciji budu malo jasniji i korektniji, a da one odluke koja donose vrijede za sve građane pravedno i podjednako – od političara pa do normalnih građana. 

Do kad na snazi trebaju biti stroge mjere?

Teško je govoriti kada netko definira stroge ili blage mjere. U Hrvatskoj su mjere bile primjerene i dovele su do rezultata. Sada kada imamo dobre rezultate važno je reći kada te mjere možemo popuštati i u kojem smjeru. Nepotrebno je da se to obično radi preko medija pa premijer govori da ćemo popustiti sada i otvoriti teretane i ostale stvari. I onda se dogodi da se za tjedan dana to ne dogodi i onda su ljudi razočarani. Takav dio komunikacije je nepotreban. Znači, ako imamo određene pokazatelje i vidimo što se događa, onda se i te mjere mogu dovesti na mjestima gdje se trebaju smanjiti i kada se smanje onda mora biti komunicirano. A ovo preko medija najavljivanje, politikanstvo i različite populističke najave su nepotrebne. 

A što se tiče samih mjera, kada ih možemo ukinuti ili smanjiti, vjerujem da o tome odluku trebaju donijeti oni koji su odgovorni, a to je Stožer u suradnji s ljudima koji su povezani s tim. Važno je gledati i budućnost i ono što se događa oko nas, a to je mogućnost pojave novih sojeva u Hrvatskoj. O njima još uvijek vrlo malo znamo jer se još uvijek vrlo malo sekvencioniralo u Hrvatskoj. U tome trebamo biti pažljivi i oprezni i trebamo potvrditi s različim metodama postoji li opasnost razvoja. Ako ne postoji, onda su stvarno rezultati danas dobri i Hrvatska može ići sa određenim pravilnim popuštanjem mjera, ali te mjere opet moraju biti pravilno komunicirane. 

Kako komentirate istraživanje da koronavirus može potaknuti tijelo da napada samo sebe – koliko je to zabrinjavajuće?

Ta studija je zanimljiva. Ne samo zato što govori o koronavirusu nego i drugim virusima. Govori se o tome kada virus uđe u naš organizam i pomiješa naš imunološki odgovor, naš imunološki sustav krivo prepoznaje i naše vlastite antigene i počne ih napadati. I to je tijekom virusne infekcije. I tada imate znakove autoimunosti. Odnosno znakove napada imunološkog sustava na naše vlastite organe i tijelo. Vjeruje se da jedan dio tog poremećaja u imunološkom sustavu, koji je uzrokovan virusom, može ostavljati i te kronične posljedice, tzv. post-covid sindrom, koji je uzrok ne više virusa nego pristunosti našeg imunološkog odgovora koji napada naš organizam. A među njima se već dobro zna da su krvne žile, endotene stanice jedan opd glavnih točaka napada virusa, a moguće i tih autoimunih reakcija. O tome se još treba istraživati kako bi mogli više znati. Ali to je ozbiljno upozorenje da je s ovim virusom još uvijek nešto u budućnosti na što moramo gledati postoji li dio autoimunosti ili ne, rekao je za RTL Danas.