Malo tko može odoljeti slatkim sočnim malinama. Tijekom uzgoja zahtijevaju dosta vode, nježne su i teško podnose transport pa su pravi sretnici oni koji ih imaju u svome vrtu. Jedu se sirove, od njih se pravi ukusni džem, a naši su preci njihov ocat preventivno koristili protiv kuge.
Zdravlje bubrega
Maline su dobar prirodan izvor vitamina C i nekih vitamina B skupine što doprinosi protuupalnom djelovanju i jačanju imuniteta. One sadrže vlakna, šećere i mineralne tvari poput kalija, kalcija, magnezija, mangana te željeza. Izvrsno nas oporavljaju od umora i klonulosti. Uz to, u malinama su prisutni polifenoli (antocijanini); dokazani antioksidansi. Među njima se ističu katehini koji djeluju antikancerogeno, piše Živim.
Prisutna galna kiselina štiti prostatu od pojave raka, a ima i antioksidativno djelovanje; tri puta jače od vitamina C i E.
Elaginska kiselina pokazuje antivirusna, antibakterijska i protuupalna svojstva te zaštitno djeluje protiv raka debelog crijeva, pluća i jednjaka. U malinama je prisutan i kvercetin koji doprinosi zdravlju očiju, borbi protiv gripe i prehlade te sprječava pojavu raka. Njihovi tanini pomažu zarastanje rana što svakako podupire ulogu vitamina C u stvaranju kolagena.
Konzumiranje malina pridonosi opuštanju krvnih žila i sprječava nepoželjnu oksidaciju LDL kolesterola (ključnog koraka u razvoju ateroskleroze). Ovo voće isto tako odlično djeluje na pamćenje i zdravlje bubrega.
I zato, nemojte dvojiti. Osladite se malinama.
Sezona malina nažalost ne traje dugo pa njihove blagodati valja na vrijeme iskoristiti. Evo nekoliko ideja.
– Propirjajte maline i dodajte im cimet te dobivenom smjesom namažite palačinke. Pospite mljevenim orasima i … uživajte. (Nije potrebno dodavati šećer.)
– Od malina i tekućeg jogurta napravite svoj voćni jogurt.
– Napravite voćnu salatu od banane, kruške i malina.
Cijeli članak pročitajte ovdje.