Donosimo detalje: Kako se broj zaposlenih u Banovini povećavao kroz godine

Ivo Baldasar pokušava tako namaknuti
sredstva kojih nema u proračunu – nema ih dijelom i jer je gradove
zeznula državna vlast. Poreznom reformom ostavila je manjak,
konkretno u splitskoj blagajni, od nekih 68 milijuna kuna. Pa je
splitski gradonačelnik odlučio poduzeti logično, podignuti gradski
prirez, što su već (nije propustio napomenuti) učinili svi veći
gradovi u RH, još prije godinu i pol kada je i provedena porezna
reforma.

Kaže kako su sve poduzeli da uštede i
nadomjeste sredstva, no praznina zjapi. Premali je višak novaca,
preveliki je pritisak na gradski proračun. Analizom rashodovne
strane utvrdilo se, naravno, kako najveći stavka odlazi na plaće…
Pa smo tako došli i do našeg pitanja, jednako logičnog: zašto se
ne smanje troškovi gradske administracije?

Rekao je još pri početku svog mandata
Baldasar kako nije lako nekome dati otkaz, zapravo kako je to
nemoguće u gradskoj (državnoj) firmi. Iako i za to postoji lijek,
čisto kao sugestija i relativno jednostavno – biološkom
selekcijom. Kako netko ode u mirovinu, nema zamjene i novog
zapošljavanja! Pustimo na trenutak drugi problem zbog kojeg se
proziva aktualna (zapravo svaka) vlast, kadroviranje po nadzornim i
upravnim odborima raznih gradskih tvrtki. Sinekure koje predstavljaju
zahvalu vjernoj stranačkoj vojsci ne mogu se izbjeći, niti na
nacionalnom nivou, a čini se kako nižepozicionirani ešaloni
“političkih elita” nisu ekskluzivnost RH. Uz ipak značajnu
razliku, kada se u razvijenim demokracijama “uhvate s prstima u
pekmezu”, pa makar i blizu staklenke, ostavke su neminovnost.

Teret i za mnogo jače ekonomije

Puno nam se čini ozbiljniji problem
brojnost popularnih uhljeba, jer bi njihov ukupni broj predstavljao
teret i za puno moćnije nacionalne, pardon gradske, ekonomije.
Baldasar nam je nedavno odgovorio kako će se sve ocjenjivati na
kraju mandata, ali da u njegove četiri godine neće biti bujanja i
novih zaposlenih…

U međuvremenu smo razgovarali s
dogradonačelnicom Aidom Batarelo, koja nam je predočila i neke
egzaktne brojke. Nije najsretnija dogradonačelnica Batarelo što se
u medijima provlači teza kako se zapošljava “leva-leva”,
kaže kako su Baldasar, Kovačević (dogradonačelnik Goran, iz
HNS-a) te ona već desetak godina u Banovini kao vijećnici te su
jako dobro znali gdje nedostaje ljudi, odnosno gdje ih ima viška.

– Danas se te brojke iznose zbog
političkih poena, paušalno i kako kome odgovara. Oporbi je to
posebno draga tema, iako su oni zadnji pozvani ikoga prozivati ako
znamo kako su sve i koga pozapošljavali, ali eto, računaju na
kratko pamćenje građana.

Na jednog zaposlenog u Banovini 383 stanovnika Splita

Ako ćemo se uspoređivati, što je
popularno u zadnje vrijeme, u gradskoj upravi Rijeke, koja ima manji
broj stanovnika, trajno je zaposleno 436 osoba, dok ih je još 32
dobilo ugovore na određeno vrijeme. Evo, dobili smo podatak iz
uprave grada prijatelja Charlottenburg-Wilmersdorfa (Berlin) koji ima
322,870 stanovnika, kako je kod njih u gradskoj upravi zaposleno
1,840 službenika, što znači da na jednog zaposlenog u upravi
dolazi 175 stanovnika. Danas je u Splitu zaposleno 456 osoba, što
znači da na jednog zaposlenog u Banovini dolazi 383 stanovnika… –
navela je neke brojke dogradonačelnica, a onda krenula u usporedbu s
prethodnicima dodajući kako se “u proteklih deset godina obujam
poslova gradskih uprava značajno povećao zbog zakonskih propisa i
razvojem društva”…

Od početka Baldasaravog mandata 67 novozaposlenih

– U mandatu HDZ-Velo Misto, od 21.
lipnja 2005. do 4. lipnja 2009., dočekala su ih 356 službenika i
namještenika, a tijekom četiri godine primljeno je 109 osoba, dok
je iz uprave otišlo 77. Iduće četiri godine, dok je vlast obnašao
HGS s partnerima, dočekale ih je 388 zaposlenih, primljeno je u
radni odnos 73 osobe dok ih je 35 otišlo iz Banovine. Na početku
aktualnog mandata 7. lipnja 2013. godine u Gradskoj upravi je radilo
430 osoba, a danas ih je zaposleno 456 (do sada, u dvije i pol
godine, primljeno je 67 novih ljudi, dok je 41 osoba otišla), uz
napomenu kako je 15 osoba zaposleno zbog potreba poslova
legalizacije.

Takvu je statistiku iznijela Aida
Batarelo, no neefikasnost administracije dogradonačelnica vidi kao
puno veći problem s kojim se ne susreće samo Split. Uzrok vidi
“zakonskom okviru koji koči efikasnost, ne ostavljajući
mogućnost stimuliranja rada ni sankcioniranja nerada”.

Čini nam se da je tom izjavom
dogradonačelnica pogodila u srž problema. U gradskim (državnim,
svejedno) firmama i administraciji ne postoji poslovna odgovornost,
dio zaposlenih radi gotovo kao da su u privatnim tvrtkama (na to
zapravo nisu natjerani, nema tog šefa niti vlasnika koji im bdije
nad glavom, već isključivo zbog osobne odgovornosti), dok im se
nemali broj “kolega” podsmjehuje, obavljajući brojne
privatne zadatke (poslovični pazar, peškarija, kava na suncu,…)
za radnog vremena. I nikome ništa, i jedni i drugi dobiju istu
plaću. I jedni i drugi su “uhljebi”.

Nezgoda je i u činjenici da većina
politički dovedenih kadrova ne snosi i političku odgovornost.
Pristojan broj direktorskih pozicija bi trebao biti “vezan”
mandatom, da odlaze sa zajedničkog budžeta sa svojim političkim
mentorima. To se nažalost ne događa pa svaka nova garnitura dovodi
svoje “ljude od povjerenja”, dok starima nalazi nekakva
mjesta u zapećku, da ne smetaju. Ali smetaju, ukupna masa plaća
zaposlenih u javnim državnim i gradskim, županijskim i općinskim
službama, samo raste…