Zanimljivosti o salami

Izvorna salama, koja potječe iz Italije, uvijek je bila pravljena od mesa mule ili magarca. Trajne kobasice za vrijeme antičke Grčke i Rima bile su prava delikatesa, rezervirana naravno samo za najbogatije. Ali tek negdje sredinom 18. stoljeća smišljena je tehnologija za sušeno i usoljeno meso koje je moglo trajati mjesecima na sobnoj temperaturi.

Pri proizvodnji salame dodaju se brojni začini, zato je salama puna okusa. Jedan od tih začina je salitra (sol dušične kiseline). Današnje salame proizvode se od svinjetine i govedine. Na kori klasične salame imaju sivo-bijelu plijesan.

Vrste i raznolikosti salame

U Italiji primjerice postoji 40 vrsta salama. Koliko ima ukupno narezaka na svijetu, to nitko nije pobrojao.

Vaš Konzum neće vas razočarati sa raznolikošću, brojem i vrstama salame. Vrijedi spomenuti Konzumov katalog u Crikvenici, gdje su cijene mnogih proizvoda značajno snižene tako da možete odabrati neke za sebe. 

Spomenimo samo K Plus Kulen, kvrgavi. Ili klasična kraljevska šunka, samo 9.29 eura po kilogramu. Možete probati i istarski žlomprt, ako želite degustirati nešto novo i egzotično. Best buy je salama Poli, samo 3.19 eura pola kilograma. Šunka u ovitku je još povoljnija od kraljevske šunke, samo 7.29 po kilogramu. Imamo mortadelu, s maslinama i bez, zimsku salamu, wudy pop salamu i hrenovke…

Podrijetlo prve domaće salame

Godina 1889. važna je za Hrvatsku jer je tada rođena prva hrvatska salama. Te godine, u tvornici Gavrilović nastaje recept za vječnu Gavrilović zimsku salamu koji je do danas nepromjenjiv. Svaki detalj u tom receptu je zadan, i strogo kontroliran. Vlažnost, sol, protok zraka, lagano dimljenje na prirodnom bukovom drvu, zatim zrenje te razvoj plemenitih plijesni. Zbog višestoljetne tradicije pripreme salame, Petrinja je zasluženo proglašena Gradom prve hrvatske salame.

Odakle čajna salama?

Sigurno je mnogima od vas omiljena čajna salama, priprema koje ipak nema nikakve veze sa čajem. Svoje ime je dobila sredinom 19. Stoljeća u Poljskoj, gdje su se sendviči od ove vrste kobasica posluživali uz čaj. Svakako neobična kombinacija, kobasica uz čaj!

Evo samo neke vrste salama u Gavrilović bazi, za svačiji ukus: Domaća, Zimska, Superiore, Kulenov cijet, Cvit Dalmata, Peperino, Srijemska, Graničarska, Pariška i Tirolska kobasica… teško je pronaći termine za probati sve te okuse, i svima dati šansu da pristignu na vaš tanjur.

Nažalost, salame ne spadaju u najzdraviju prehranu. Ipak mesne prerađevine poput salama, kobasica i hrenovki sadrže veliku količinu kalorija, masnoća i soli. Sve one prolaze proces soljenja i kemijske obrade kojima im se produljuje rok trajanja. 

Zato, uživajte u salamama, ali ipak s mjerom. Jer ni u čemu nije dobro pretjerivati!

Fanita Barčot-Nikolac rođena 1963. u Splitu. Sudjelovala je na preko 40 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, osvojivši pritom više nagrada i priznanja. Članica je HDLU Rijeka i HDLU Istre. Premda
naginje crnobijeloj fotografiji, podjednako se dobro izražava i fotografijom u boji eksperimentirajući različitim fotografskim tehnikama. Njen izričaj osoban je i intiman. Na konceptualan način propituje vlastito ja, istražuje odnose svjetla i tame, stvara digitalne kolaže, režira prizore i svjetove. Fotografija joj je strast, svojevrsna meditacija koja omogućuje bijeg u vlastiti svijet kreativnosti i slobode.

Milena Milenković rođena je 1990. godine u Paraćinu. Izlagala je na pet samostalnih i više od 120 kolektivnih izložbi u 20 zemalja, na kojima je osvojila oko 90 medalja i priznanja. Umjetničko zvanje
KMF FSS - Kandidat majstor fotografije stekla je 2020. godine, odlukom Umjetničkog savjeta Foto saveza Srbije, i time postala najmlađa žena kojoj je dodijeljeno ovo zvanje. Iste godine našla se i
među 10 najuspješnijih autora u Srbiji. Međunarodno zvanje AFIAP stekla je 2021. godine. Svoj fotografski rad započela je 2015. g. portretnom i kreativnom fotografijom, a zatim bilježi ulične i
scene iz života. Uskoro, otkrivši interes za ljudsko tijelo i emociju, počinje se baviti akt fotografijom. Kroz akt istražuje emotivno oslobođenje koje dolazi skidanjem i odricanjem nametnutih društvenih normi. Serije prikazane na izložbi nastale su u različitim vremenskim periodima u razdoblju od 2015. do 2023. godine.

Program je realiziran uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija RH i Grada Splita te je dio programa »Redovni godišnji program udruge Fotoklub Split« koji se financira iz sredstava podrške Zaklade Kultura nova. 

Pet dana 6. Mediteranskog festivala knjige (od 27. rujna do 1. listopada) pokazalo je još jednom koliko je takva manifestacija potrebna Splitu i Dalmaciji. Mogli su se  u takvu ocjenu uvjeriti svi koji su proteklih dana pohodili Veliku dvoranu sportskog centra Gripe: tisuće ljudi prošli su već tradicionalnim prostorom pretvorenim u najveću dalmatinsku knjižaru, mnogi od njih izlazili su s punim rukama kupljenih knjiga.

Poslovni rezultati 6. MFK-a još će se zbrajati sljedećih dana, no prema prvim procjenama kod nekih je zabilježen rast i do 20 posto, a ukupno je sličan prošlogodišnjem.

- 6. Mediteranski festival knjige u cjelini se može ocijeniti vrlo uspješnim, imamo pozitivnu ocjenu i od posjetitelja i od nakladnika, koji su u pravilu najavili da će doći i sljedeće godine. Moram istaknuti programsku raznolikost, te svakako odličnu suradnju sa Splitsko-dalmatinskom županijom u dovođenju školske djece na Festival i radionice. Zalog je to stvaranja interesa buducih čitatelja. Važni su i poslovni kontakti prevoditelja, knjižara, pisaca, dizajnera, mnoge nove ideje predstavljene su nakladnicima. Sve to zalog je optimizma za 7. MFK za kojeg spremamo programsku nadogradnju i mnoga iznenađenja - rekao je na kraju Festivala predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore Slavko Kozina.

Ipak, prvi je put - prema istraživanju provedenom posljednjeg dana - na MFK došlo čak 36 posto posjetitelja, što dovoljno govori o rastućoj popularnosti. Uostalom, procjene govore o 16 tisuća posjetitelja, više nego dosad rekordne 2022. Više od dvije trećine ispitanika Festivalu je dalo čistu peticu i prosječnu ocjenu 4,3, a više od 80 posto s Festivala je izašlo s barem jednom kupljenom knjigom.

Nekoliko se stvari može navesti ključnim detaljima 6. MFK-a, kojeg je i ove godine organizirala Zajednica nakladnika i knjižara HGK, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita.

Prvo, nastupio je dosad najveći broj nakladnika, njih više od 50 koji su ponudili cijelo more novih i starih izdanja.

Drugo, na promocijama je predstavljena sva najvažnija recentna hrvatska književna produkcija, i to iznimno širokoga profila, jer su bili zastupljeni svi žanrovi - poezija, romani, dramski tekstovi, književnost za djecu i mlade..., a onda i publicistika. Urednički odbor u sastavu Kruno Lokotar, Patricija Horvat i Katja Grcić složio je bogat i uravnotežen program na kojem je bilo "materijala" za svakoga.

Treće, sudjelovanjem pisaca iz Srbije, Crne Gore, te Bosne i Hercegovine potvrđena je regionalna snaga MFK-a, kao jednog od središnjih knjižarskih događaja ovoga dijela Mediterana. Tome treba pridodati i "ukrajinsko jutro" posljednjeg dana festivala kao širenje izvan regionalnih okvira.

Četvrto, ponovljen je uspjeh brojnih radionica - literarnih, likovnih, stripovskih, nutricionističkih, te pričaonica i maštaonica. Uz veliku podršku i pomoć Splitsko-dalmatinske županije, na Gripe su dolazila djeca iz škola iz cijele županije. Osim uživanja na radionicama Renata Baretića, Jelene Pervan, Hrvoja Marka Peruzovića, Tamare Bilankov, Ivana Marušića, Jasne Žiljak, Vesne Bosanac... djeca su preplavila i Veliku dvoranu, s velikom nadom u čitalačku budućnost moglo se promatrati najmlađe generacije zadubljene u ponuđenu literaturu.

Peto, makar kao jedan od važnijih elemenata, treba istaknuti vrlo dobro posjećenu raspravu o Zakonu o hrvatskom jeziku s gošćom ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek. Nije u pitanju samo uključivanje u "vruću temu" hrvatske kulturne javnosti, nego i etabliranje MFK-a kao mjesta razmjene stavova i ideja o temama koje su šire od nakladništva i književnosti, a istodobno neodvojivi od njih.

Kad se govori o vrhuncima Festivala, svakako treba spomenuti nekoliko sjajno posjećenih i zapaženih promocija i panel diskusija, što je dodatna potvrda da je MFK više od "običnog" sajma na kojem se knjige mogu kupovati uz popust. Spomenuti razgovor s ministricom Ninom Obuljen Koržinek o Zakonu o hrvatskom jeziku vrlo je dobro praćen, a može se reći da su neka objašnjenja koja su se tamo čula otklonila dio nesporazuma koji su se pojavili nakon pojave nacrta prijedloga tog zakona.

Gledajući od prvog do posljednjeg dana, pravu je veselicu priredio brački antituristički tribun Ivica Jakšić Čokrić Puko, a pravu poslasticu za ljubitelje literature iz društvenih znanosti predstavljao je susret s velikim srpskim izdavačem Ivanom Čolovićem, pokretačem Biblioteke XX vek i povjesničarkom Dubravkom Stojanović. Prvi se put u Splitu pojavio i Svetislav Basara, jedan od najvećih srpskih književnika, publicista i kolumnista, s "Rekapitulacijom", završnim dijelom svoje nagrađivane trilogije.

Odlično je posjećena bilo i predstavljanje "Eldore", putopisa jedriličara Sanija Delića, te poezija Senka Karuze i Katje Grcić. Mediteranom su se na različite načine bavili Ivan Katičić i Marko Gregur, a publiku je svojim prvim romanom za djecu i mlade Život i snoviđenja neustrašivog žohara Zaštomira oduševio Boris Dežulović.

No, što se tiče posjećenosti, bez sumnje je vrhunac bio razgovor Tanje Mravak s Aleksandrom Stankovićem o njegovoj knjizi "Depra", publika je skoro sat vremena slušala voditeljevu ispovijed o borbi s depresijom, a autor je knjigu potpisivao "debelo" nakon zatvaranja Festivala  tog dana. Čak i u pomalo nezahvalnom, matinejnom terminu oduševio je bosanskogercegovački pisac Almin Kaplan, kao i autorica mlađe generacije Tamara Bilankov, a svoju vjernu publiku nije iznevjerio ni Boris Škifić, kao ni tekstopisac dubrovačkog Silentea Sanin Karamehmedović Sančo.

Uz Acu Stankovića, drugim vrhuncem može se smatrati nastup Sanje Polak. Premda nije došla s novom knjigom, popularnost njezinog serijala o Paulini P. ne posustaje, njezini mali obožavatelji ispunili su gledalište pred glavnom pozornicom, a Sanja Polak je nastup pretvorila u razgovor s djecom koja su upijala svaku njezinu riječ, i govorila o svojim čitalačkim navikama.

Završilo je, pak, promocijama romana Matka Sršena i Rade Jarka, pa dobitnicima nagrade Marin Držić za dramsko pisanje Katjom Grcić, Edijem Matićem, Hanom Konsom i Anom Maras Harmander, te promocijom "Tvornice Hrvata", hitom Nebojše Lujanovića.

Najveća europska volonterska akcija pošumljavanja požarišta, popularna Boranka, održana je ove subote po 35. put od početka kampanje koja je krenula 2018. godine. Savez izviđača Hrvatske, Hrvatske šume, Hrvatska gorska služba spašavanja, Ravnateljstvo civilne zaštite i Splitski skautski zbor, kao glavni organizatori kampanje Boranka, drugu ovogodišnju akciju proveli su u pošumljavanju požarišta na području Zvjezdanog sela Mosor iznad Splita. Na akciji je sudjelovalo više od stotinu volontera i to učenici i nastavnici 3. gimnazije iz Splita, Obrtničke škole iz Splita, Osnovne škole „Blatine-Škrape“ iz Splita te izviđači iz Odreda izviđača pomoraca „Jadran“. 

Kako su temperature još uvijek visoke, a kiša još nije na vidiku još, sadnice posađene u ovoj, ali i akciji prošlog vikenda, trebalo je i zaliti kako bi lakše preživjele sušu.  Tako su šumari Hrvatskih šuma i izviđači svaku sadnicu dobro zalili koristeći vatrogasne brentače.

Učenici koji su ove subote sudjelovali u akciji pošumljavanja odlučili su svojim posađenim sadnicama dati imena kako bi ih pamtili još dugo i znali ih obići u budućnosti. Učiteljica Jelena Cvrlje iz osnovne škole „Blatine-Škrape“ iz Splita tako nam je ovom prigodom izjavila: 

-Prije korone smo vodili naše učenike iz osnovne škole na Boranku i bili smo oduševljeni tim iskustvom. Ove godine smo ponovno sudjelovali s učenicima šestog razreda. Djeca su se sjajno zabavila provodeći vrijeme u prirodi, na čistom zraku uz mirise ljekovitih biljaka, sa savršenim pogledom na Split i otoke. Zajedničkim snagama su kopali rupe u stjenovitom tlu i s ljubavlju sadili stabalca, te svakome od njih dali i ime. Sada na Mosoru rastu Filomena, Leopold, Zvone, Bogdan i mnogi drugi. Jedna djevojčica je mami rekla da joj je bilo odlično. Kad je mama pitala je li to zbog prirode ili društva učenica je rekla da je jedan poseban osjećaj kad posadiš stablo. S takvom djecom  se ne moramo bojati za našu budućnost. Posebno se zahvaljujem organizatorima Boranke na ideji i na tome što je sve besplatno i odlično organizirano.

Kao što je poznato, Boranka se već počela organizirati i izvan granica Hrvatske jer je hrvatski model prepoznat kao izuzetno koristan i učinkovit u organizaciji volonterskih akcija pošumljavanja požarišta. Na prošloj akciji Boranke tako su kao gosti sudjelovali predstavnici makedonskih izviđača i makedonskih nacionalnih šuma jer se Boranka već počela provoditi u Sjevernoj Makedoniji i to kroz suradnju s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova RH, Saveza izviđača Hrvatske i Saveza izviđača Makedonija.

Crnogorski izviđači gostovali su na Boranki ove subote jer se Boranka uskoro širi kao kampanja i u Crnu Goru te su predstavnici Saveza izviđača Crne Gore došli u radni posjet na Mosor kako bi iz prve ruke vidjeli kako se akcije Boranke odvijaju na terenu.

-Crna Gora se, kao i Hrvatska, suočava svake godine sa velikim brojem šumskih požara koji uništavaju naše prirodno bogatstvo i samim tim utječu na kvalitetu zraka. Naša zemlja u saradnji sa svim mogućim organizacijama mora pod hitno krenuti u akcije pošumljavanja i očuvanja šuma i upravo je Boranka jedan od načina da zajedno dođemo do cilja.

Došli smo osobno vidjeti kako sve to funkcionira na terenu, došli smo preuzeti znanje i ideju i da ovu fenomenalnu aktivnost započnemo u našoj zemlji, a sve u cilju oplemenjivanja naših opožarenih područja.  Hvala Savezu izviđača Hrvatske i svim organizatorima na organizaciji, domaćinstvu i velikoj pomoći. Naše izviđačke organizacije su primjer suradnje i poštovanja kakav bi trebao biti u cijeloj regiji, izjavio je Peko Vukadinović, predsjednik Saveza izviđača Crne Gore.

Više o akciji provedene ove subote možete pogledati na videu na sljedećem linku:

https://youtu.be/Wng6NBafUuU

Podsjetimo, kampanja Boranka u proteklih 5 godine okupila je 10,000 volontera iz čitave Hrvatske, ali i inozemstva, a ukupno su na požarištima u okolici Splita, Solina, Makarske, Trogira i Zadra izviđači i drugi volonteri Boranke do sada posadili više do 115 000 novih stabala u sadnicama, sjemenu i žiru. Time je Boranka postala najveća europska volonterska akcija pošumljavanja požarišta i sjajan primjer kako okupiti brojne volontere, institucije i organizacije u obnovi prirode.

U organizaciji Boranke sudjeluju i brojne institucije koje pružaju podršku izviđačima i drugim volonterima. Hrvatske šume osiguravaju sadnice i drugi sadni materijal, a njihovi stručnjaci educiraju volontere i rade stručni nadzor same sadnje. HGSS-ovi volonteri glavna su logistička podrška u organizaciji pošumljavanja. Ravnateljstvo civilne zaštite osigurava alat i opremu za sadnju te ostalu logistiku, volonteri Crvenog križa na raspolaganju su volonterima u slučaju nesretnog slučaja ili nezgode, a Grad Split, Grad Trogir i Savez izviđača Hrvatske osiguravaju besplatan prijevoz volontera.

Glavni sponzori ovogodišnje Boranke su Raiffeisen banka, Radenska Adriatic, Henkel, DM, Eurospin, Dacia i Nakladnička kuća Fraktura.

Boranku kao pokrovitelji već godinama podržavaju Europski parlament, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Američka gospodarska komora, Veleposlanstvo Kanade, UHDDR, agencija IMAGO, agencija HEARTH te Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora.