Zanimljivosti o salami

Izvorna salama, koja potječe iz Italije, uvijek je bila pravljena od mesa mule ili magarca. Trajne kobasice za vrijeme antičke Grčke i Rima bile su prava delikatesa, rezervirana naravno samo za najbogatije. Ali tek negdje sredinom 18. stoljeća smišljena je tehnologija za sušeno i usoljeno meso koje je moglo trajati mjesecima na sobnoj temperaturi.

Pri proizvodnji salame dodaju se brojni začini, zato je salama puna okusa. Jedan od tih začina je salitra (sol dušične kiseline). Današnje salame proizvode se od svinjetine i govedine. Na kori klasične salame imaju sivo-bijelu plijesan.

Vrste i raznolikosti salame

U Italiji primjerice postoji 40 vrsta salama. Koliko ima ukupno narezaka na svijetu, to nitko nije pobrojao.

Vaš Konzum neće vas razočarati sa raznolikošću, brojem i vrstama salame. Vrijedi spomenuti Konzumov katalog u Crikvenici, gdje su cijene mnogih proizvoda značajno snižene tako da možete odabrati neke za sebe. 

Spomenimo samo K Plus Kulen, kvrgavi. Ili klasična kraljevska šunka, samo 9.29 eura po kilogramu. Možete probati i istarski žlomprt, ako želite degustirati nešto novo i egzotično. Best buy je salama Poli, samo 3.19 eura pola kilograma. Šunka u ovitku je još povoljnija od kraljevske šunke, samo 7.29 po kilogramu. Imamo mortadelu, s maslinama i bez, zimsku salamu, wudy pop salamu i hrenovke…

Podrijetlo prve domaće salame

Godina 1889. važna je za Hrvatsku jer je tada rođena prva hrvatska salama. Te godine, u tvornici Gavrilović nastaje recept za vječnu Gavrilović zimsku salamu koji je do danas nepromjenjiv. Svaki detalj u tom receptu je zadan, i strogo kontroliran. Vlažnost, sol, protok zraka, lagano dimljenje na prirodnom bukovom drvu, zatim zrenje te razvoj plemenitih plijesni. Zbog višestoljetne tradicije pripreme salame, Petrinja je zasluženo proglašena Gradom prve hrvatske salame.

Odakle čajna salama?

Sigurno je mnogima od vas omiljena čajna salama, priprema koje ipak nema nikakve veze sa čajem. Svoje ime je dobila sredinom 19. Stoljeća u Poljskoj, gdje su se sendviči od ove vrste kobasica posluživali uz čaj. Svakako neobična kombinacija, kobasica uz čaj!

Evo samo neke vrste salama u Gavrilović bazi, za svačiji ukus: Domaća, Zimska, Superiore, Kulenov cijet, Cvit Dalmata, Peperino, Srijemska, Graničarska, Pariška i Tirolska kobasica… teško je pronaći termine za probati sve te okuse, i svima dati šansu da pristignu na vaš tanjur.

Nažalost, salame ne spadaju u najzdraviju prehranu. Ipak mesne prerađevine poput salama, kobasica i hrenovki sadrže veliku količinu kalorija, masnoća i soli. Sve one prolaze proces soljenja i kemijske obrade kojima im se produljuje rok trajanja. 

Zato, uživajte u salamama, ali ipak s mjerom. Jer ni u čemu nije dobro pretjerivati!

Jedan od najuspješnijih hrvatskih glazbenika u svijetu - pijanist Maksim Mrvica - nakon sjajnih nastupa u Torontu, Vancouveru, Seattleu i Chicagu, završio je svoju Sjeverno američku turneju spektakularnim koncertom u legendarnom 'United Palace' teatru u New Yorku.

-Moram reći da me jako ugodno iznenadila reakcija publike ovdje u Americi. S obzirom da je ovo moja prva turneja ovdje, baš me ugodno iznenadilo kako su jako lijepo reagirali. Dosta su burna publika i atmosfera na koncertima je bila fenomenalna, kazao je Maksim.

Turneja 'The Collection' započela je u rujnu 2022. godine i sadrži više od 70 koncerta od Australije, Azije, Europe do Sjeverne Amerike.

Domaća će pak publika imati još jednom priliku biti dio svjetske Maksimove turneje 'The Collection'.

Nakon dva rasprodana koncerta u Zagrebu, Maksim se vraća u rodni grad Šibenik gdje će 1.srpnja na Tvrđavi Sv.Mihovil sa svojim bendom održati posljednji koncert u ovom dijelu sezone.

Pjesme Splitskog festivala 2023. od 29. svibnja možete poslušati na streaming platformama i radijskim postajama, a uskoro će u prodaji biti i dvostruki CD s novim autorskim skladbama iz Večeri mladih izvođača i Završne natjecateljske večeri.

Album "Splitski festival 2023." sadrži 39 novih pjesama na dva nosača zvuka koje izvode različiti interpretatori, odabrani od strane stručne komisije Splitskog festivala. Ove godine festival pokriva široku paletu žanrova i generacija koji će se predstaviti na splitskim Prokurativama, od popa preko rocka, do predstavnika zabavnog izričaja.

Splitski festival ove godine otvara svoja vrata 23. lipnja, a mladi će se izvođači publici predstaviti 30. lipnja, dok će Završna natjecateljska večer zaokružiti festivalska događanja u nedjelju, 2. srpnja. Tijekom sedam dana događanja na Prokurativama će se izmjenjivati različita domaća i strana imena, a poštivanjem tradicionalnih, stvaraju se i nove umjetničke vrijednosti koje će Splitskom festivalu dati dodatni sjaj. Splitski festival na jednu od najljepših glazbenih pozornica na Jadranu donosi i poznate skladbe u osvježenom ruhu, tradiciju uklopljenu u moderne glazbene izričaje.

Dugogodišnja prisutnost festivala i njegova prepoznatljivost prilika su renomiranim autorima za predstavljanje novih projekata, ali jednako tako izvrsna prilika mladim autorima i izvođačima da se predstave publici i zadobiju njihovo povjerenje.

Vrste stabala odabrane su prema popisu prikladnih koji je pripremio Šumarski fakultet u Zagrebu pa je tako otok od ožujka ove godine bogatiji za šest širokolisnih lipa (Tilia Platyphyllos) uz dječje igralište u Ublima te deset novih čempresa (Cupressus Sepervirens) u proširenju malog, ali impresivnog groblja u Lastovu kojim dominira crkva Sv. Marije u Polju iz 16. stoljeća. Obje su odabrane lokacije na ključnim prometnim pravcima i mjesta čestog zadržavanja gostiju, a vapila su za hortikulturnim uređenjem. 

Stabla su evidentirana u aplikaciji za praćenje sadnje „MapMy Tree“ Evropske agencije za okoliš, a konačni je cilj čitave akcije umanjiti utjecaj ispušnih plinova automobila koji pojačano dolaze tijekom turističke sezone pa time i smanjenje ugljikova otiska nastalog turističkom aktivnošću.

Zajedničko ulaganje HTZ-a, Turističke zajednice Općine Lastovo i same Općine Lastovo, ključno je podržano od strane DVD-a Lastovo koji se brine o tome da mlade sadnice puste čvrsto korijenje u lastovskom tlu. Svako je posađeno stablo označeno propisanom oznakom te opremljeno vrećom za navodnjavanje.

Jedanaest dana dobre hrane, čak šest koncerata, kino na otvorenom, desetak što slikarskih što kulinarskih besplatnih radionica za velike i malene, zabavni kvizovi i natjecanje u spravljanju trogirskih rafiola i sve to uz preko jedanaest tisuća posjetitelja - sve je to samo djelić sadržaja kojim se može pohvaliti ovaj street food festival koji je ovog proljeća održan i u Rovinju i Dubrovniku pod imenom Bavarin i naposlijetku na “domaćem terenu” pod nazivom Babarol.

- Babarol raste i van granica koje sam prvobitno zacrtao i sretan sam što su i drugi gradovi prepoznali kvalitetu sadržaja i hrane koju nudimo i što se u svemu trudimo pronaći i edukativnu i ekološku notu. Planovi za dalje već postoje kako za festivalski koncept tako i neke manje događaje pod kapom branda Babarol - izjavio je direktor festivala Antonio Franić.

Na trogirskom izdanju za posljednji vikend nastupili su Vjeko Ključarić, grupa Pavel, radionice s malenima imale su Anamarija Asanović i Goge Milaković a sve je završilo s fenomenalnim koncertom Marije Mirković i Alke Vuice koje su dupkom ispunile plato iza Kule Kamerlengo.

Kad ćemo opet? Ostaje nam pričekati a do tada neka vas griju uspomene na ovogodišnji Babarol i fotografije koje potpisuje Franko Kelam.