U Galeriji umjetnina je u ponedjeljak 20. travnja rektor splitskog Sveučilišta prof. dr. sc. Šimun Anđelinović otvorio trinaesti po redu Festival znanosti u Splitu. Na otvaranju su prikazani brojni pokusi, uređaji i demonstracije mnoštvu zainteresirane publike, među kojima su brojem prednjačila djeca iz brojnih splitskih škola i vrtića. 

Neposredno prije svečanog otvaranja su djeca iz Osnovne škole Spinut pod voditeljstvom profesorice Sanje Bilač izvela plesnu točku posvećenu Suncu, glavnoj temi ovogodišnjeg Festivala znanosti. Voditeljica organizacijskog odbora, prof. Livia Puljak s Medicinskog fakulteta u Splitu pozdravila je nazočne i podsjetila da je organizator splitskog Festivala znanosti Sveučilište u Splitu, a organizacija ne bi bila moguća bez kontinuirane podrške Grada Splita i Županije Splitsko-dalmatinske uz aktivno sudjelovanje svih splitskih fakulteta, brojnih škola, vrtića i udruga sa splitskog područja. U ime Grada Splita je Igor Baković, pomoćnik gradonačelnika za znanost i kulturu istaknuo kako je Grad Split godinama podrška splitskom Festivalu znanosti. Branko Franceschi, ravnatelj Galerije umjetnina koja već tradicionalno ugošćuje otvaranje Festivala znanosti, istaknuo je važnost promoviranja znanosti i kulture među najmlađima, dok je župan Zlatko Ževrnja istaknuo važnost znanosti za društvo.

Ove godine su po prvi put na otvaranju sudjelovali znanstvenici Pomorskog fakulteta i Građevinskog fakulteta. I brojne druge prezentacije i pokusi zaintrigirali su znatiželju brojne djece iz vrtića i osnovnih škola. Otvaranje u Galeriji umjetnina bilo je fantastična uvod u još pet dana popularno-znanstvenih aktivnosti koje nas ovaj tjedan očekuje u Splitu. Na mrežnoj stranici www.festivalznanosti.hr možete pogledati program splitskog Festivala znanosti 2015 i naći nešto za svaku dobnu skupinu i za svačiji ukus. Moto je "Izađite u grad na Festival znanosti" – sudjelujte ovih tjedan dana u brojnim aktivnostima koje je za vas pripremilo više od 500 volontera sa Sveučilišta u Splitu i brojnih dalmatinskih škola, instituta i udruga.

Na Festivalu znanosti prikazana sunčana strana matematike

Da i matematika može biti zabavna i na kreativan način se prikazati učenicima, pokazali su danas na Festivalu znanosti 2015. u Splitu nastavnici matematike iz dalmatinskih osnovnih i srednjih škola koji su u Kinoteci Zlatna vrata imali zanimljivu radionicu koju je organizirala Antonela Czwyk Marić, viša savjetnica za matematiku iz Agencije za odgoj i obrazovanje.

Pa je tako Alen Andrijić pokazao kako su igrom Sunca i sjene učenici izmjerili visinu mjesne crkvice i svjetionika, Jurica Barišin je nazočne proveo kroz jedno zanimljivo putovanje u Sunčev sustav, šetnju kroz prostor i vrijeme, kako bi izračunali udaljenost Sunca i Zemlje, masu Zemlje i Sunca. Nastavnice matematike Olga Nerlović i Zlata Bilanđija pokazale su kako izgleda drniški Sunčev sustav, odnosno Sunčev sustav iz drugačije perspektive. Nastavnica Vesna Josipović govorila je o LED rasvjeti i sjaju zvijezda, a Emira Martinić iz Klesarske škole iz Pučišća na Braču govorila je o sunčanom satu kroz povijest, poznatim primjercima u svijetu, u hrvatskim gradovima te što su učenici isklesali u svojoj radionici posljednjih dana. Na koncu je Antonela Czwyk Marić prikazala dodatne zanimljive matematičke zadatke o Suncu.

Nakon svega toga odrasli radni čovjek bude ljubomoran što nije imao takve kreativne nastavnike iz matematike koji svoju ljubav prema poslu iskazuju kroz zanimljiv i motivirajući pristup matematici.

Crometeo izložba fotografija

Navečer je, s početkom u 19,30, otvorena Crometeo izložba fotografija "Meteorološki kontrasti IV". Popularna izložba već je obišla sve krajeve Hrvatske, a nakon pune dvije godine vratila se u Split. Izložba je otvorena u predvorju Kinoteke Zlata vrata.

Voditeljica organizacijskog odbora, prof. Livia Puljak, dala je uvodnu riječ o samoj izložbi, za koju je rekla da izaziva odlične reakcije publike gdje god da se postavi, a naglasila je da su mnoge fotografije s ove izložbe našle i u National Geographicu.

U ime udruge Crometeo na otvaranju su govorili Rade Popadić, jedan od osnivača udruga, te Zvonimir Barišin, profesionalni fotograf čije su meteorološke fotografije preuzete u brojnim medijima diljem svijeta.

- Živimo u svijetu brzih i naglih klimatskih promjena. Više energije u atmosferi znači i dinamičnije meteorološke procese. Ostaje neizvjesno koliko će se čovječanstvo brzo i kvalitetno moći adaptirati na njih. Fotografi su ti koji svojim objektivima, često u surovim uvjetima, znaju ovjekovječiti dramatične prizore manifestacije moći podivljale prirode, a radi se o spoju ljepote i upozorenja za sve nas - rekao je Popadić na otvaranju i najavio predavanje na istoj lokaciji, u četvrtak s početkom u 17 sati. Predavanje, koje će se također  održati u sklopu Festivala znanosti nosi naziv "Lovci na oluje".

S ciljem stalnog unaprjeđenja studijskih programa, u petak, 24. ožujka, u amfiteatru Sveučilišnog odjela za stručne studije održana je jako zanimljiva i iznimno posjećena panel rasprava društvenih studija Odjela na temu "Razgovor s poslodavcima: iskustva, potrebe i budućnost tržišta rada".

Mnogobrojne studente tom prigodom pozdravili su pročelnik Odjela dr. sc. Petar Pepur i voditeljica Ureda za poslovnu suradnju mr. sc. Ivona Jukić, posebno se zahvalivši panelistima, predstavnicima poslodavaca. Raspravu su moderirali pročelnica Odsjeka za menadžment, trgovinu i turizam Antonija Roje te pročelnik Odsjeka za računovodstvo i financije dr. sc. Luka Mladineo.

Tijekom diskusije ispitale su se potrebe tržišta rada i značaj stručne prakse za studente, zatim su se opisale karakteristike, vještine i znanja koje osoba koja se zapošljava treba imati te su se analizirali budući trendovi u zapošljavanju iz kuta pojedinog panelista, predstavnika svoje struke.

Svoja iskustva i vrijedne savjete studentima iznijeli su partneri Odjela Zorana Rubić iz Adriatic osiguranja, Antonio Miličević iz Deltrona, Marija Mrđen iz FINA-e, Vanda Puizina Dragojević iz hotela Posh, Ilijana Janjić i Anita Žarković iz Micronica te Tihana Klarić iz Studenca.

Zbog neodgovarajuće opreme, ovo područje dugo je vremena ostalo neistraženo. Kada su ronioci konačno uspjeli doći do dna 'Velike plave rupe', iznenadilo ih je nekoliko otkrića, piše Morski.hr. 

Radi se o području udaljenom otprilike 96 kilometara od obale Belizea na dubini većoj od 120 metara koji je dugo ostao neistražen. No, napredak tehnologije i pobuđeni interes milijardera Richarda Bransona, to je promijenio.

Zaron u dubine donio je nekoliko novih saznanja, ali i razočaranja. Osim otkrića niza špilja sa stalaktitima, naišli su na smeće te dva tijela ronioca.

Ekipa je pronašla plastičnu bocu od dvije litre, kao i davno izgubljeni GoPro s fotografijama nečijeg odmora. Tim je također otkrio dva tijela ronioca koji su prije nestali u velikoj špilji.

Iako je prizor bio uznemirujući, odlučili su ostaviti tijela tamo gdje su ih pronašli, utvrdivši da je rupa dobro mjesto za posljednje počivalište. Međutim, o pronalasku su obavijestili vladu Belizea.

Ali to nije bilo sve - nakon zarona u dubinu podvodnim vozilom, pronašli su veliki niz špilja sa stalaktitima. Ovo otkriće upućuje da su špilje nekoć bile iznad razine mora, prenosi LADbible.com.

Tvrtka iz Melbournea Acusensus surađuje s australskim Saveznim uredom za sigurnost cestovnog prometa i Sveučilištem Griffith na razvoju tehnologije utemeljene na umjetnoj inteligenciji koja će mjeriti vozačevu pozornost, vrijeme reakcije, kontrolu i određivati razine oštećenja, sve u stvarnom vremenu, prenosi N1.             .

Koristeći obrasce ponašanja vozača kod prebrze vožnje, obrazaca putanje i bočna kretanja unutar voznih traka, tehnologija je u mogućnosti poslati informacije lokalnim policijskim službenicima kako bi poduzeli daljnje radnje. Tijekom razvoja, tvrtka je za 7News rekla da koristi simulator koji prikazuje računalno generirane verzije stvarnih cesta u više australskih gradova kako bi se naučilo ponašanje vozača koji su trijezni ili pijani. Vozači se testiraju u simulatoru pod utjecajem alkohola kako bi se prikupili podaci o njihovim obrascima vožnje, piše Revija HAK.

Podaci tek trebaju biti implementirani u hardver kamere, no tvrtka kaže da to planira učiniti nakon što podaci budu ispravno analizirani. U stvarnoj implementaciji, hardver se može postaviti bilo gdje u bilo koje vrijeme, ali će se prvo testirati u nepomičnoj prikolici nekoliko stotina metara od policijskih patrolnih automobila, dok će softver koristiti proces u četiri koraka: implementacija, snimanje, automatizirana analiza i pregled. Na vrlo visokoj razini, softver će snimati slike vozila u prolazu kroz brojne kamere, infracrvenu bljeskalicu, leće i sustav filtriranja, a zatim ih unijeti u softver temeljen na umjetnoj inteligenciji koji će otkriti potencijalne vozače pod utjecajem… Sustav će zatim pregledati i poslati slike policijskim službenicima na osobnu provjeru kako bi se utvrdilo moraju li policajci zaustaviti i testirati određenog vozača.

Cilj ove tehnologije značajno je smanjiti broj smrtnih slučajeva koji se pripisuju vozačima pod utjecajem droga ili alkohola. Tvrtka ističe da je otkako je uveden program kamera za otkrivanje mobilnih telefona u državi New South Wales (Australija), došlo do šesterostrukog smanjenja u prijestupima otkrivenim kamerama na mobilnim telefonima i više od 20 posto u broju smrtnih slučajeva na cestama, piše N1.

NASA je objavila da bi asteroid veličine nogometnog igrališta na Valentinovo 2046. godine mogao udariti u Zemlju s natprosječno velikom vjerojatnošću, prenosi Index.hr. 

Stručnjaci procjenjuju da je asteroid nazvan 2023 DW dug oko 50 m, odnosno da je sličnih dimenzija kao tijelo koje je 1908. eksplodiralo na oko 10 km iznad Sibira snagom od oko 12 megatona TNT-a i porušilo oko 80 milijuna stabala.  

Prema NASA-i, vjerojatnost da će udariti u Zemlju je 0.18%, odnosno oko 1 naprama 560. Drugim riječima, vjerojatnost da će promašiti Zemlju je oko 99.82%. Stručnjaci budno prate asteroid jer se vjerojatnost udara može značajno promijeniti - povećati ili smanjiti - kada mu se putanja preciznije utvrdi, za što je obično potrebno nekoliko tjedana.

No ističu da je opasnost udara "vrlo mala" te da nema razloga za uzbunu.

2023 DW spada u tzv atonske asteroide, skupinu Zemlji bliskih asteroida (NEO - Near Earth Objects). Oni predstavljaju oko 6% NEO-a, a ime su dobili po prvom otkrivenom asteroidu te vrste Atonu, koji je prvi put uočen 7. siječnja 1976.

Njihovi periheli, točke u kojima su najbliži Suncu, manji su od jedne astronomske jedinice (1 AJ je prosječna udaljenost od Sunca do Zemlje), dok su njihovi afeli (najudaljenije točke od Sunca na njihovoj putanji) veći od 0.983 AJ.

To ih definira kao asteroide koji prolaze kroz područje kojim se kreće Zemlja jer njezina orbita varira između 0.983 i 1.017 AJ. Prosječni životni vijek im je oko milijun godina, nakon čega udaraju u Sunce ili u neki od planeta.

Znanstvenici su 2023 DW stavili na popis rizičnih objekata. Prema tzv. Torinskoj skali, koja ocjenjuje razine rizika, razvijenoj 1999. godine, 2023 DW jedini je od 1448 objekata NEO koji ima rang viši od 0. To znači da je izbio na prvu poziciju na popisu tijela za koja je vjerojatnost udara u Zemlju veća od nule.

Talijanski astronom Piero Sicoli predvidio je da je šansa da 2023 DW pogodi Zemlju trenutno oko 1 prema 400. Napravio je i kartu koja predviđa gdje bi mogao udariti.

-Sigurno će ova mogućnost uskoro biti isključena, objavio je Sicoli na Twitteru.