Revizori zbrojili Milanovićeve i Lalovčeve grijehe: loše, slabo, nelogično…

Dok traje kriza koja će vjerojatno završiti padom Vlade Tihomira Oreškovića, ispod “radara” prolazi činjenica da su državni revizori istražili i analizirali kako je bivši ministar financija Boris Lalovac upravljao državnim budžetom. Pronašli niz nepravilnosti u radu Vlade Zorana Milanovića, zbog čega su dali uvjetno mišljenje na ‘izvršenje državnog proračuna u 2015. godini’, a osvrnuli su se i na loše korištenje novca iz EU fondova.

Premda je u zadnjoj godini mandata Vlade Zorana Milanovića učinjen značajan napredak u obuzdavanju proračunskog deficita, državna revizija nije štedjela ministra financija Borisa Lalovca. Nakon češljanja izvršenja prošlogodišnjeg proračuna, revizori su pobrojali osam značajnih propusta među kojima su i nepravilnosti koje se ponavljaju iz godine u godinu, piše tportal.

Tako su, između ostaloga, opet izdavana državna jamstva iako nije prikupljena sva potrebna dokumentacija. Za ta jamstva isplaćivana je i provizija premda propisima nisu jasno regulirani uvjeti i način obračuna provizije. 

Nepravilnosti su pronađene i kod pojedinačnih odluka o davanju jamstava državnim poduzećima. Naime, MF je u pojedinim slučajevima odobravalo jamstva u visini kredita uvećano za kamate, naknade i druge troškove što je bilo iznad iznosa utvrđenih odlukama Vlade.

Jedan od problema koji naglašava provizija jest loše planiranje zbog kojega dolazi do značajnog odstupanja pojedinih prihoda i rashoda od plana. 

Revizija se dotaknula i proračunskih transfera za zdravstvo (HZZO) teških 2,4 milijarde kuna, za koje je utvrdila da se ne mogu u potpunosti povezati s pojedinim pravima osiguranika budući da mjerila za izračunavanje iznosa sredstava koja iz državnog proračuna treba doznačavati HZZO-u za pojedina prava osiguranika nisu utvrđena.

Zanimljiv je nalaz revizije prema kojem je Ministarstvo financija za oročena sredstva u Hrvatskoj narodnoj banci dobivalo negativnu kamatu, ali pritom nije evidentiralo rashode po osnovi negativnih kamata. 

Revizija se osvrnula i na poslovanje Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) i utvrdila da CERP državnom proračunu duguje 315 milijuna kuna što uopće nije evidentirano u poslovnim knjigama. Radi se o iznosu za koji se CERP zadužio kako bi obavio dokapitalizaciju društava Petrokemija i Đuro Đaković holding. Cijeli članak pročitajte ovdje.