Kao
što je Hajduk simbol grada Splita, skoro u jednakoj mjeri je simbol Hajduka ili
barem klupske slavne prošlosti, stari Plac i murva pokraj njega. Murva, na koju
su se “verala” varoška i splitska dica kako bi besplatno vidjeli koji
potez majstora baluna (što je uprizoreno i u Velom mistu), treba pomoć pa su na
tu temu govorili Victor Lochert i ravnatelj Javne ustanove Park šuma Marjan
Robert Koharević. Pokraj murve je Lochert, kao jedan od autora Elaborata
oštećenosti Hajdukove murve i dugogodišnji “liječnik” za stabla
naglasio da murva stara najmanje 110-120 godina ima šanse i da uz pravilno
postupanje “nitko od prisutnih neće doživjeti propadanje stabla”.
Murve inače mogu trajati i nekoliko stoljeća, na istoku Europe postoje stabla
murve starosti i po 400-500 godina, dodao je Lochert.
– Načelno svi vidimo da
murva nije u optimalnom stanju, ali uz intervenciju ne bi trebalo biti problema
da se održi. Kolega Bodo Siegert i ja napravili smo ovaj Elaborat u kojem smo
opisali trenutno stanje, predvidjeli što treba napraviti za održavanje stabla.
Ultrazvukom smo utvrdili da je stijenka u srednjem dijelu debla dosta dobra te
da je potrebno rasteretiti krošnju i uz dohranu u zoni vršnog dijela korjena
došli smo do zaključka da murva ima perspektivu. – između ostalog je u svom
opširnom izlaganju naveo Victor Lochert, napominjući da je profesija
njegovatelja stabala relativno “friška” i u Europi, razvila se tek
posljednjih dvadesetak godina, za razliku od vrtlarstva i pejzažne hortikulture
koja je puno starija.
O izvedbenom dijelu projekta
saniranja je govorio Koharević.
– Tijekom prosinca ili
siječnja, kada stablo uđe u fazu mirovanja krenut ćemo u postupak rezidbe
krošnje. Naravno, u krošnji će se rezati samo najmanje potrebni djelovi i
izboji, s osobom koja je certificirana za takve poslove a u Hrvatskoj ih
trenutno ima desetak. Druga faza, u tih desetak dana je gnojidba: specijalnim
gnojivima, spojem anorganskih i organskih, obavit ćemo dohranu u desetak rupa
na području krajeva korjenja. Treća je faza za tri godine, kada planiramo
kontrolu, vidjeti kakvo je stanje.
Dodao
je i kako prilikom rezidbe, u suradnji s Institutom za jadranske kulture i
melioraciju krša, planiraju odvojiti određeni broj “sadnica”. O tome
je govorio i novinar Slobodne Dalmacije Damir Šarac, uključen u cijeli projekt
od početka, jer upravo ti izdanci murve, kasnije i sadnice, preko marketinga
Hajduka trebaju ići u – prodaju. “Prodaja oko tisuću sadnica, sa
certifikatom da potječu od Hajdukove Murve, samo je jedan dio cijelog projekta.
Najvažniji, izrada Elaborata, je obavljen, a sada ćemo tražiti od Grada da se
murva proglasi spomenikom prirode i postavi spomen-ploča.” – kazao je
Šarac.