Article

//www.dalmacijanews.hr/files/62598167ecdbd14b3c8b45b2/80
Foto: Ivana Ivanović/DalmacijaNews

KOMENTAR DOBRILE STELLE: Splićani, izdržite još ovih nekoliko dana ''predizborne gange'' i promislite, jer nakon glasanja nema kajanja!

Zasad je zanimljivo pratiti tijek kampanje u kojoj su, manje više svi, osim Puljka i Keruma, inzistirali na programima i projektima, ne udarajući puno po konkurenciji, poput SDP-ova Matijevića, koji je vodio kampanju sličnu Đogaševoj, pomirljivo i miroljubivo čak i kad te udaraju
Predizborna kampanja ušla je u finalni tjedan. Točno u ponoć s petka na subotu nastupit će izborna šutnja, utihnut će predizborni folklor, a Splićani odahnuti ili bar nakratko predahnuti do vrlo vjerojatnog drugog kruga u srpnju.

Šest dana do otvaranja birališta teško je očekivati dramatičan preokret u raspoloženju birača pa čak i pod cijenu da ''podzemljaši'' lansiraju neku novu aferu. Velika većina onih koji misle izaći na izbore već je odlučila koga će podržati, i to ne sada, u finišu kampanje, nego još na samom početku kad je Ivica Puljak lansirao parolu ''mi ili oni''. Koliko se neodlučnih birača uhvatilo za njegovu lukavo smišljenu mantru, a koliko je onih koje je uspio preoteti bivšim partnerima na ljevici, pokazat će izborni rezultati. Zasad se ne može sa sigurnošću tvrditi ni da mu je neugodna priča s Lukom Baričićem i Bojanom Ivoševićem naštetila kao ni to da je prošao ''lišo'', iako bi sigurno bio najsretniji da se skandal nije ni dogodio. No prije nego što je izbila seks afera, a to je bilo prije osam dana, Puljak je promijenio taktiku u odnosu na HDZ-ova Zorana Đogaša, koji se tek trebao predstaviti biračima. U toj početnoj fazi kampanje nazivao ga je ''smokvinim listom'', trpajući ga u isti koš sa ''zloglasnim i za korupciju pravomoćno osuđenim HDZ-om''. Time mu je samo dao na političkoj važnosti i prepoznatljivosti koju Đogaš nije imao i koja mu trebala, pogotovo kod HDZ-ove biračke baze koja se okuplja pod istu kapu kad god je stranka ugrožena. Međutim, Đogaševe parole o zajedništvu i njegovo suptilno distanciranje od stranke koja ga je kandidirala, odmah su ''nanjušili'' u Puljkovom PR stožeru. Što je za HDZ i Đogaša još i gore, isto je ''nanjušio'' i Željko Kerum, koji se prometnuo u žestokog odvjetnika te stranke koju Puljak tuče teškom artiljerijom dok njihov kandidat priča o programima i zajedništvu koje zvuči kao fantazija u odnosu na splitsku političku stvarnost. Tom pričom možda može privući birače centra, ali zato može puno izgubiti ako se glasački potencijal HDZ-a odlije prema Kerumu i desnici. U tom slučaju, Puljak je na konju jer bi u drugom krugu, takvo je opće uvjerenje, pobijedio Keruma. To što je Đogaš ostao na početnim postavkama kampanje, čak i kad je izbila seks afera i kad je Puljak proglasio Keruma autentičnim kandidatom HDZ-a, ne znači da je pogriješio. Tko zna, možda mu se takva promidžba, puna velikih riječi o zajedništvu i suradnji, na kraju i isplati. 

Ako ništa, zasad je zanimljivo pratiti  tijek kampanje u kojoj su, manje više svi, osim Puljka i Keruma, inzistirali na programima i projektima, ne udarajući puno po konkurenciji, poput SDP-ova Davora Matijevića, koji je vodio kampanju sličnu Đogaševoj. Pomirljivo i miroljubivo čak i kad te udaraju. Za kraj recimo i to da je Puljak uspio u svom naumu da u isto vrijeme bude i branitelj naslova i izazivač što je i glavni razlog zašto je baš on redovito glavna tema komentara i analiza. Uspio je nametnuti mantru ''ili-ili'' koja je u startu kampanje zaživjela i održala se do samog kraja. Napadao je kad se trebao braniti, naglašavajući u svakoj prigodi svoju političku i moralnu superiornost, ne samo u odnosu na HDZ i Keruma, nego i kad su u pitanju njegovi bivši partneri, pogotovo oni iz SDP-a. Puljkova predizborna strategija nije imala većih taktičkih odstupanja ni kad su njegovi ljudi jeftino pali na ''Milicu i Aleksandru''. 

Branio se starom mantrom o ''silama zla i mafiji kojoj je zavrnuo špinu“, iako špina nema nikakve veze s intelektualnim (i moralnim) kapacitetom Bojana Ivoševića i Luke Baričića. Gledajući iz kuta političkog marketinga, čak i to je dobro odradio. Opet je okrenuo pilu naopako i branio neobranjivo, počinivši pritom i grešku (sitnu ili kardinalnu, to ćemo tek vidjeti) kad je nehotice uvrijedio invalide, a potom namjerno i čelnika Mosta Božu Petrova kojemu je izvukao navodnu ljubavnicu koja zapravo ne postoji. To mu baš i nije trebalo već i zato što je time taknuo u osinje gnijezde, a Mostovci su upravo takvi, jednako svadljivi i politički prgavi kao i on. Jedino što je Puljak promijenio u svojoj predizbornoj strategiji, a što je Kerum objeručke prihvatio, jest ignoriranje Đogaša kako bi se onemogućio njegov ulazak u drugi krug. Računa na to da bi Keruma lakše pobijedio, što je vjerojatno točno, a pritom se u kampanji ne bi puno oznojio jer bi mantra ostala ista, samo bi promijenio redoslijed onih koje je proglasio ''političkim, socijalnim i moralnim zlom''.

U takvom ozračju Splićani dočekuju nove izbore. Koga će izabrati i u kolikom će broju izaći na birališta, znat će u nedjelju navečer. Dotad im valja izdržati još nekoliko dana ove ''predizborne gange'' i, ako već nisu,  neka dobro promisle kome će dati svoj glas jer poslije je kasno za plakanje i kajanje.

Welcome to the final show!


hr Mon Jun 20 2022 14:28:33 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bf265a18d1cb3bce8b45a2/80
Foto: Ivana Ivanović / Dalmacija News

Trogir pun turista i korak do dostizanja rezultata iz rekordne 2019.

Kad se aktualna turistička slika iz prvih šest mjeseci usporedi s onom prošlogodišnjom, rezultati su gotovo trostruko bolji

Trogirski turizam, koji je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvario više od 105 800 noćenja  i 29 700 dolazaka, smanjio je zaostatke u odnosu na predpandemijske godine što potvrđuje i lipanjska statistika, po kojoj je u prvom ljetnom mjesecu ostvareno 90 posto prometa u odnosu na rekordnu 2019. Kad se aktualna turistička slika iz prvih šest mjeseci usporedi s onom prošlogodišnjom, rezultati su gotovo trostruko bolji, posebno u segmentu noćenja kojih je lani bilo samo 40 700.

Zadovoljstvo odličnim početkom sezone ne skriva ni Marin Piveta, direktor trogirskog ureda Turističke zajednice koja je odradila velik posao kad je riječ o obogaćivanju ponude, uključujući cijelu lepezu izbora, osmišljenu kao provjereni spoj vrhunskog provoda i kulturnih atrakcija.

Od ranoga jutra, kada izletničke ture okupiraju grad, pa do kasnih noćnih sati, kad utihne šušur na trogirskoj rivi, svaka uličica vrvi turistima koji su i ove godine mahom birali privatni smještaj u odnosu na hotele i kampove.

Kako ljeto bude odmicalo, vjerojatno će se mijenjati i struktura gostiju, no najvjerniji Trogiranima i dalje ostaju Poljaci i Nijemci koji su zajedno ostvarili  više od 31 000 noćenja.

- Nakon naših tradicionalnih gostiju, Poljaka i Nijemaca, slijede turisti iz Ujedinjenog kraljevstva, koji su ostvarili 7565 noćenja. Odmah iza njih svrstali su se domaći gosti  sa 7537 noćenja, zatim oni iz Francuske, SAD-a, Mađarske, Nizozemske i Austrije. Također bilježimo i povećani broj noćenja Ukrajinaca, koji su se prijavili kao turisti, kaže direktor trogirskoga TZ-a, naglasivši da su gosti iz Poljske i Njemačke na prvom mjestu statističke tablice bilo da se radi o proteklom šestomjesečnom razdoblju ili o noćenjima ostvarenima samo u lipnju.

Kad se prvih šest ovogodišnjih  mjeseci usporedi s rekordnom 2019. godinom, optimizam je još i veći jer statistika kaže da je Trogir do kraja lipnja dosegao 86 posto noćenja u usporedbi sa zadnjom predpandemijskom sezonom.

-To je doista izvrstan rezultat, a budući da tek ulazimo u srce sezone, očekujemo da ćemo do kraja dostići razinu iz 2019. Važno je istaknuti  i porast dolazaka te noćenja domaćih gostiju, i to ne samo u odnosu na prošlu nego i na 2019.godinu, kaže Piveta.

Turizam nije više samo more i sunce, roštiljanje u robinzonskim uvalama i dokono ispijanje koktela, nakon čega ostaje tek kratkotrajna uspomena na vrijeme provedeno u gradu koji ove godine obilježava četvrt stoljeća od primanja u prestižni UNESCO-ov klub najznačajnije svjetske kulturne baštine. Znaju to i u Turističkoj zajednici koja i ove godine organizira Trogirsko kulturno ljeto koje će u ponedjeljak svečano otvoriti  Zagrebačka filharmonija. Bit će tu i drugih glazbenih poslastica, festivala, izložbi, prezentacija i revija, a Trogiranima i njihovim gostima pjevat će, uz ostale, i Gibonni te Tomislav Bralić i klapa Intrade. Gala večer  Opere Selecta održat će se 20.srpnja u Kuli Kamerlengo s premijernim gostovanjem sopranistice Olge Peretyatko i pijanista Matthiasa Samuila uz pratnju gudačkog kvarteta i zbora iz Švicarske.

 

hr Fri Jul 01 2022 18:54:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bf12eb18d1cbacce8b4573/80
Foto: Predsjednik RH

Predsjednik Milanović na akademiji HOK-a: "Inflacija i nedostatak radne snage glavni su izazovi za obrtnike"

Povodom obilježavanja Dana Hrvatske obrtničke komore najuspješnijim obrtnicama i obrtnicima dodijeljena su najviša priznanja Hrvatske obrtničke komore – Statua „Zlatne ruke“
Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je danas na svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana Hrvatske obrtničke komore na kojoj je kazao da smo tijekom 28 godina zajedno s Hrvatskom obrtničkom komorom prošli niz izazova te je, u tom smislu, istaknuo nedostatak radne snage, strukovno obrazovanje i ponovno u ovoj godini još jedan – inflaciju.

Za Hrvatsku obrtničku komoru predsjednik Milanović rekao je da ima pozitivnu ulogu u hrvatskom društvu koja je neizostavna jer predstavlja primjer kako bi interesne skupine u Hrvatskoj trebale funkcionirati. Isto tako, za političku premreženost rekao je da je jedan od ključnih razloga naših slabijih ekonomskih rezultata zadnjih trideset godina.

- Promjene predstavljaju ključni pojam koji opisuje naših zadnjih 30 godina. Neke od promjena nisu bile planirane. Nisu bile ni poželjne. Neke promjene bile su slučajne. Rezultat globalnih ekonomskih kretanja i okolnosti koje su nama bile nesklone. Ali najveći dio promjena rezultat je naših odluka i domaćih javnih politika. Njih očekujemo i sada. - rekao je predsjednik Milanović pozvavši one koji će odluke donositi da izbjegnu refleksivni intervencionizam i uzmu u obzir energetsku tranziciju.

- Govorim o politikama cijena naftnih derivata u Hrvatskoj. Ciljam na energetsku tranziciju i cijenu električne energije kao energenta koji je obrtništvu, ali i kompletnoj poslovnoj zajednici puno važniji. Riječ je o energentu koji je budućnost energetske tranzicije. Naftni derivati, bez obzira na trenutak u kojem živimo, to nisu. - dodao je.

Predsjednik Milanović kazao je kako su u trenutnim okolnostima obrtnici, mali i srednji poduzetnici izloženi najvećem riziku istaknuvši kako nije pošteno, što ne rade i druge zemlje EU, očekivati od obrtnika da samostalno podnose poskupljenje energenata te predstojeću energetsku i tehnološku (digitalnu) tranziciju.

- Dok je energetska i digitalna tranzicija preduvjet opstanka obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva  u konkurentskom okruženju, aktivna uloga države u tom procesu je njezina dužnost. U tom procesu strategija kašnjenja ne može biti optimalan izbor kao što je to bio slučaju u proteklom razdoblju. - dodao je. 

Kazavši kako je ekonomski rast i rast zaposlenosti nezamisliv bez obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, predsjednik Milanović naveo je da poslovna demografija obrtništva u posljednjih 10 godina potvrđuje otpornost na izazove s kojima se suočavaju.

- Kako bi se pozitivni trendovi očuvali potrebno je uz inflaciju, obratiti pažnju i na nedostatak radne snage i strukovno obrazovanje. Sve to treba uskladiti s ciljem provođenja energetske i digitalne tranzicije hrvatske ekonomije. - rekao je predsjednik Milanović. Dodao je kako u tom procesu vidi prostor za pametnu imigracijsku politiku koja će pomoći popuniti deficitarna radna mjesta, ubrzati obnovu Zagreba i Banije, te s dužnom pažnjom i aktivnom ulogom svih razina vlasti doprinijeti integraciji novih građana Republike Hrvatske u hrvatsko društvo.

Osvrnuvši se i na stigmatizaciju strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj, predsjednik Milanović kazao je da kvalitetan i dobro plaćen posao nije sve, ali jest preduvjet kvalitete života svih nas.

- Ono što nam preostaje jest zajednički i konstruktivno donijeti javne politike usmjerene tome da izgradimo sustav koji će podržavati rješenja za ova tri problema.  Sve ostalo je loša ekonomija. Sve ostalo neće od Hrvatske stvoriti dom za sve njezine ljude. Oni će i dalje glasati nogama, a nama će ostati isti problemi, ali s manje dobrih ljudi spremni da se uhvate u koštac s njima. - rekao je.

Novac iz Europskih fondova

Predsjednik Milanović rekao je da izgradnja diverzificirane, održive, konkurentne, inovativne i zelene ekonomije ne može uspjeti bez obrtnika te je zaključno obrtnicima govorio i o korištenju novca iz europskih fondova.

- Naša odgovornost za svaki euro iz europskih fondova u hrvatsku ekonomiju i društvo je ogroman, i cilj i fokus mora biti na tome da se ostvari 100 posto. U svakom poslu, naporu, nacionalnom zanosu, energiji jako je bitno da si jasno definiramo stvari i onda da motiviramo ljude, da znaju kamo idu. Naše nastojanje, naš napor tek počinje davati neke rezultate i zato europski fondovi su i naši i vaši. To nije novac koji je Hrvatskoj uzet, ona ga je dala u dogovornom aranžmanu i sada ga uzima natrag. Prošlo je skoro deset godina i tek sada možemo govoriti o nekakvom plusu, a vi obrtnici jako dobro znate što to znači. - zaključio je svoje obraćanje predsjednik Milanović.

Povodom obilježavanja Dana Hrvatske obrtničke komore najuspješnijim obrtnicama i obrtnicima dodijeljena su najviša priznanja Hrvatske obrtničke komore – Statua „Zlatne ruke“ te su promovirane nove majstorice i majstori obrta. Osim predsjednika Milanovića na svečanosti su govorili predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec i ministar gospodarstva i održivog razvoja RH, izaslanik predsjednika Vlade RH Davor Filipović. Uz predsjednika Milanovića bio je posebni savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za ekonomiju Velibor Mačkić.

hr Fri Jul 01 2022 17:30:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bf0c1d18d1cb9dcc8b45c0/80
Foto: Luka Kolovrat

Sjajni rezultati: U Imotskoj krajini u prvoj polovici godine 121 posto više turističkih noćenja

Kao i proteklih godina najbrojniji su gosti iz Njemačke koji su ostvarili 8.608 noćenja

Prema podatcima iz sustava e-visitor, u prvih šest mjeseci ove godine u smještajnim objektima Imotske krajine boravilo je 3.030 gostiju koji su ostvarili 19.177 noćenja. Povećanje je to od 92% u dolascima te 121% u noćenjima u odnosu na rekordnu 2021. godinu kada su imali 8.611 noćenja u prvih šest mjeseci.

Kao i proteklih godina najbrojniji su gosti iz Njemačke koji su ostvarili 8.608 noćenja, zatim slijede gosti iz Poljske sa 2.517 noćenja i Hrvatske s 1512 noćenja.

Sudeći prema rezervacijama, iz Turističke zajednice Imota očekuju jako dobre rezultate i u tri najizdašnija turistička mjeseca koja slijede.



hr Fri Jul 01 2022 16:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bf034118d1cb97cc8b45dc/80
Foto: Muzej Domovinskog rata Split

U Banovini izložba "Operacija Miljevci – 30. obljetnica"

Izložba je multimedijska te je zamišljena kao kombinacija edukativnih panoa, fotografija, video materijala i predmeta vezanih za operaciju „Miljevci“.
Muzej Domovinskog rata u Splitu organizira izložbu „Operacija „Miljevci“ – 30. obljetnica“. Otvorenje izložbe održat će se u utorak 05. srpnja 2022. u 20 sati u atriju Gradske uprave Grada Splita (Banovina), a izložba će se moći pogledati do 20. srpnja 2022. svakog radnog dana od 8 do 18 sati.

Operacija „Miljevci“ je jedna od prvih i najznačajnijih napadnih operacija Hrvatske vojske na prostoru šibensko-drniške bojišnice, a i na prostoru cijele Dalmacije. Započela  je u noći s 20./21. lipnja i trajala je praktički jedan dan, do 22. lipnja, s tim da je 23. lipnja 1992. godine odbijen pokušaj srpskog protunapada. Snage Hrvatske vojske sastavljene od 113. brigade, 142. brigade, 72. bojne Vojne policije satnija Šibenik, uspjele su u jedan dan osloboditi svih sedam naselja koja čine područje Miljevačkog platoa te odbiti neprijateljski protunapad u čemu im se priključilo i topništvo 141. brigade Hrvatske vojske. Operacija je imala velik utjecaj na podizanje morala Hrvatske vojske i stanovništva Hrvatske.

Izložba je multimedijska te je zamišljena kao kombinacija edukativnih panoa, fotografija, video materijala i predmeta vezanih za operaciju „Miljevci“.

Autor izložbe je Matej Gabrilo, a pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija i Grad Split.

Ulaz na izložbu se ne naplaćuje.
hr Fri Jul 01 2022 16:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .