Kontra HRT-u: Pratite uživo jedino sučeljavanje u ovoj predizbornoj kampanji

NAKON što je HRT jučer odlučio otkazati televizijsko sučeljavanje političkih opcija, stranke koje na nesuđeno sučeljavanje nisu niti pozvane, odlučile su organizirati vlastito.
HRT je odabir stranaka za izborno sučeljavanje nazvao vlastitim diskrecijskim pravom, da bi na kraju sučeljavanje otkazali. 
Stranke tvrde da je HRT svojim postupcima pokazao da ih ne zanimaju demokratski procesi i informiranje, već sudjelovanje u klasičnoj političkoj polarizaciji.

– Nakon utemeljenih primjedbi, HRT je odlučio sučeljavanje otkazati, i tako još više građanima uskratiti njihovo pravo na informiranje. Zato smo mi, stranke koje žele građane informirati o svojim programima, ali za to nismo dobili priliku, odlučili organizirati alternativno sučeljavanje koje će građani moći pratiti putem live streaminga – stoji u priopćenju kojeg su poslale stranke.

U Novinarskom domu okupili su se predstavnici konzervativne koalicije Spremni (Mate Knezović), koalicije Naprijed Hrvatska (Josip Kregar), ORaH-a (Gordan Cmrečki), Radničke fronte (Marko Milošević), koalicije ZA GRAD (Iva Kvakić) te Živog zida (Ivan Pernar). Nakndadno se pridružio i predstavnik Hrvatske zore Ivan Žanić.

Gordan Žanić iz Hrvatske zore rekao je da se njihova opcija zalaže za to da se mladima omogući sudjelovanje na političkoj sceni i rad u svojoj zemlji kako im egzisetnicja ne bi ovisila o političkim promjenama. “Zalažemo se za pravnu sigurnost, a deficit se može smanjiti samo uz investicije i stavarnje novih vrijednosti”, rekao je Žanić.

Koalicija Spremni zalaže se za brak kao zajednicu žene i muškarca, i za obitelj kao zajednicu žene, muškarca i djece što je, kako ističu, danas ugroženo. Zalažu se i za ukidanje rada nedjeljom, a protiv su abortusa. “Mi smo za to da se vrati dostojanstvo hrvatskim braniteljima i da im država jamči sigurnost”, rekao je Mate Knezović, dodavši da bi branitelji trebali ulaziti u nadzorne odbore, primjerice HRT-a.

Josip Kregar iz Naprijed Hrvatska smatra da treba reformirati javnu upravu, što je po njemu nužno ako se želi taknuti u teritorijalni ustroj i reformirati pravosuđe. “Potrebno je također promijeniti gospodarstvo. Upropastili smo proces privatizacije jer smo ga podvrgli interesima političkih moćnika”, kazao je Kregar, za kojeg je kampanju besmisleno kratka.

Suština ORaH-ovog djelovanja, kazao je Gordan Cmrečki, je stvaranje politika za svaki segment društva – gospodarski društveni ili okolišni pri čemu treba doći do kompletnog preustroja pravosuđa i porezne politike. Cmrečki kaže da su napravili preko 40 sektorskih politika na kojima je radilo više od dvjesto stručnjaka. Uz teritorijalni ustraj, u toj stranici smatraju da Hrvatska treba biti podijeljena na četri regiji plus Zagreb čime će se, smatraju, smanjiti trošak javne uprave i omogućiti jednstavnije povlačenje novca iz EU.

Marko Milošević iz Radničke fronte rekao je da se od ostalih stranaka razlikuju po internom ustroju, jer svaki član glasa o ključnim stvarima, a potpuno se razlikuju po načinu na koji bi intrevenirali u kriznu sitiaciju. Ne zalažu se za investicije stranog kapitala jer se time izvlači kapital iz zemlje. Nasuprot tome oni se zalažu za socijalnu državu.

Stranka ZA GRAD osnovana je prije prošlih lokalnih izbora, rekla je Iva Kvakić, dodavši da potiču građane na aktivno sudjelovanje u politici. Razlog njihove kandidature, kazala je, taj što nisu imali za kolga glasati. Žele biti stranka koja će zastupiti moderne, progresivne i liberalne vrijednosti. Osim mladih žele zastupati i mlade poduzetnike.

Živi zid predstavio je Ivan Pernar, poručivši da je to stranka koja se dokazala svojim djelima na terenu. Zlažu se za suverenu državu koja ima svoj novac i u kojoj nacionalna valuta kuna neće glumiti manekena. “Mi smo stranka koja želi suverenu državu kojom se ne upravlja iz vana i koja provodi politiku koja nije bankarska”, rekao je Pernar. Protive se mjerama štednje jer smatraju da ni jednu zemlju izvukle iz krize.

Iako je kažu, riječ o strankama različitih političkih programa, smatraju da je osnovno pravo građana da budu informirani o dionicima izborne utrke i da je upravo u širokoj paleti izbora sadržana bit demokracije.