Foto: Duje Klarić / CROPIX

Situacija s gospodarenjem otpadom: Da mi je eura ka' petit beura...

23.06.2016. u 18:01h

MARIO MATANA

U opasnosti je 475 milijuna eura. Iz EU blagajne. Iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode naime tvrde da taj novac nećemo dobiti ako ne donesemo Plan za gospodarenje otpadom. Iako ide u ubrzanoj proceduri, EU povjerenik za okoliš, Maltežanin Karmenu Vella načelno je zadovoljan Planom, barem je tako rekao ministru Dobroviću

Javili su nam se iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode, upoznati su s dopisima HUP-a i HGK koje smo objavili na našem portalu (//www.dalmacijanews.hr/clanak/zj1c-novi-plan-gospodarenja-otpadom-na-javnoj-raspravi-kompostiranje-na-balkonima#/clanak/zj1c-novi-plan-gospodarenja-otpadom-na-javnoj-raspravi-kompostiranje-na-balkonima) no smatraju ih – neutemeljenima.

U pitanju je novi nacrt Plana gospodarenja otpadom koji je od danas na javnoj raspravi, a ide ubrzanom procedurom.

Javna raspava traje tjedan dana, novi Plan se planira donijeti već u srpnju. Tako barem kažu iz ministarstva, nisu precizirali datum. No dobro, do srpnja tko živ – tko mrtav. Kako je javna rasprava o ovom izuzetno značajnom dokumentu iznimno kratka, evo i službenih argumenata ministarstva pa neka javnost odluči...

- Zaštita domaće industrije i potrošača trebali bi biti ciljevi HUP-a i HGK, a to će se postići ovim nacrtom Plana i upravo je to razlog zbog kojeg mijenjamo postojeći sustav gospodarenja otpadom, koji se bazira na konceptu centara za gospodarenje otpadom koje su razvijale prethodne Vlade RH. Taj koncept međutim ne može ispuniti EU obaveze o 50 posto odvojeno prikupljenog papira, plastike, stakla i metala do 2020. godine. U samim centrima nema participacije domaće industrije, a zbog svoje glomaznosti i previsokih troškova održavanja rezultirat će povećanjem cijena naknada za građane. Na primjeru Centra za gospodarenjem otpadom Katijun na području Istarske županije, prema procjenama, očekuje se povećanje iznosa naknade koju plaćaju građani za preko tri puta. Ističemo također i da tvrtke koje su osnovane za izgradnju i upravljanje centrima za gospodarenje otpadom u posljednjih 15 godina nisu realizirale projekte, ali su zato sebi isplaćivali bonuse pa je pitanje koja je njihova uloga... - kažu nam iz ministarstva. Argumenti malo gube na snazi kad se barata "procjenama", no svejedno.

- Ovim nacrtom Plana gospodarenje otpadom RH za razdoblje 2016-2022. unaprjeđujemo sustav na način da bude ekološki i ekonomski održiv i k tome usklađen sa EU politikom kružnog gospodarstva. Novi Plan gospodarenja otpadom temelji se na kućnom kompostiranju, centrima za ponovnu uporabu i gradnji većeg broja reciklažnih centara sa sortirnicama i kompostištima.

Prethodno planirani centri za gospodarenje otpadom prilagođeni su novoj situaciji tako da se smanjuje njihov kapacitet za obradu miješanog komunalnog otpada. To će u konačnici omogućiti manje sumarne operativne troškove što je u interesu svih. Unaprijeđeni sustav gospodarenja otpadom bit će ekonomski i ekološki održiviji od aktualnog sustava koji se temelji na velikim centrima za gospodarenje otpadom čija gradnja znači i značajno povećanje cijena usluga odvoza otpada. Nacrt Plana gospodarenja otpadom usklađen i s novim EU Paketom o kružnom gospodarstvu. To se pak ne može reći za prethodni nacrt Plana kojega smo zatekli. Naime isti nije bio usklađen EU Okvirnom direktivom o otpadu koja je stupila na snagu još 2010. godine. Također, prilikom izrade nacrta Plana gospodarenja otpadom striktno smo slijedili preporuke Europske komisije koje smo dobili na osnovu bivšeg prijedloga plana koji je izradila prijašnja administracija, ali ga nisu usvojili...

U redu, jasno da je po aktualnoj vlasti sve kriva prethodna, odnosno prethodne Vlade RH, što sigurno i nije daleko od istine. Ali evo i jedne nove informacije.

"Ministar Slaven Dobrović upravo se ovog tjedna, u ponedjeljak 20. lipnja, u Luxembourgu sastao i s Karmenu Vellom, povjerenikom EU-a za okoliš, pomorstvo i ribarstvo, s kojim je razgovarao o donošenju Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2022. godine. Povjerenik Vella je načelno pozdravio što su u nacrt Plana uključeni određeni zahtjevi iz Paketa o kružnom gospodarstvu Europske komisije uz napomenu kako mogu poslati formalne komentare tek po njegovu usvajanju. Povjerenik Vella je naglasio važnost što skorijeg usvajanja plana, kako bi se izbjegla situacija u kojoj RH ne bi mogla povući sredstva iz EU fondova namijenjena za gospodarenje otpadom u iznosu od 475 milijuna eura.

Donošenje Plana gospodarenja otpadom RH, naime, uvjet je Europske komisije za korištenje 475 milijuna eura iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020." - između ostalog tvrde odgovorni u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. "Da mi je eura ka' petit beura", kaže jedna pjesma TBF-a, a hoće li euri padati ili će se nestajati iz proračuna (i iz naših džepova), ostaje vidjeti. "Procjene" su u ovom trenutku nezahvalne...

Foto: Pixabay/Ilustracija

S tržišta se povlači još jedan proizvod zbog pesticida, provjerite jeste li ga kupili

30.06.2022. u 21:42h

DN

Navode kako proizvod nije u skladu s EU Uredbom o maksimalnim razinama ostataka pesticida

S tržišta se povlači proizvod Žuta Leća Toor Dal, TRS, 500 grama, zbog utvrđenog pesticida klorpirifosa. - izvijestio je Državni inspektorat Republike Hrvatske.

Proizvod Žuta Leća Toor Dal, TRS, 500g, koji se opoziva s tržišta, ima oznaku LOT:1342L3, najbolje upotrijebiti do 31.12.2023. Navode kako proizvod nije u skladu s EU Uredbom o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.

Izvoznik proizvoda je TRS Wholesale Co Limited, Southall iz Ujedinjenog Kraljevstva, a uvoznik je Heunschen & Schrouff-Oriental Food Trading, Landgraaff, Nizozemska.

Tvrtka Pekinška patka j.d.o.o. iz Samobora proizvod stavlja na maloprodajno tržište, a obavijest se odnosi isključivo na gore navedeni proizvod.

Više informacija dostupno je na mrežnim stranicama subjekta u poslovanju s hranom.

Foto: Twitter / Atletico de Madrid

Atletico Madrid se oprostio od Šime Vrsaljka, Vatreni nastavlja karijeru u Grčkoj

30.06.2022. u 19:41h

V. Pavičić

Iskusni desni bek mogao bi postati igrač Olympiacosa

Španjolski velikan Atletico Madrid službeno je potvrdio da hrvatski reprezentativac Šime Vrsaljko odlazi iz kluba nakon isteka ugovora. Klub iz španjolske prijestolnice se od 30-godišnjeg Zadranina oprostio biranim riječima na svojim društvenim mrežama, zahvalio mu se na radu, profesionalnost i energiji s kojom je nosio crveno-bijeli dres.

Vrsaljko je u Atletico došao 2016. godine iz talijanskog Sassuoloa, bio na posudbi u Interu te ranije igrao za Genou i Dinamo. Osvojio je prvenstvo Španjolske u sezoni 2020/2021 i Europsku ligu u sezoni 2017/2018, a ukupno je za Atletico Madrid odigrao 99 utakmica. Bilo bi ih sigurno puno više da nije imao problema s ozljedama, španjolski mediji danas su posebno istaknuli njegovu požrtvovnost i odanost klubu iz Madrida.

Zadranin odlazi iz Španjolske, ali po svemu sudeći neće mijenjati klupske boje, izvjesno je da će potpisati ugovor za grčki Olympiacos. Tamo će pokušati uhvatiti formu i kontinuitet igara kako bi osigurao mjesto u reprezentaciji Hrvatske koja će nastupiti na Svjetskom prvenstvu u Katru. Vrsaljko je do sada 52 puta nosio najdraži dres, s Hrvatskom je osvojio srebro u Rusiji i jedan je od igrača koji će vječno ostati upisani u povijest hrvatskog nogometa.

Predsjednik Milanović šefovima država i vlada NATO-a: "Destabilizacija BiH imat će ozbiljne implikacije za širu regiju i NATO

30.06.2022. u 19:35h

DN

Tijekom sudjelovanja na NATO summitu predsjednik Milanović održao je u četvrtak i bilateralni sastanak s predsjednicom Vlade Kraljevine Švedske Magdalenom Andersson

Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je i u četvrtak na sastanku šefova država i vlada članica NATO-a u Madridu. U nastavku prenosimo obraćanje Predsjednika Republike na sastanku šefova država i vlada članica NATO-a:

- Poštovani gospodine Glavni tajniče, Ekscelencije, poštovani kolege,

Dopustite mi odmah na početku kazati da u potpunosti razumijem želju Finske i Švedske da se pridruže Savezu.

Dokazale su se pouzdanim partnerima i njihov se potencijalni doprinos euroatlantskoj sigurnosti ne može (i ne smije) podcijeniti.

Ali kao što sam napisao u mojem pismu Glavnom tajniku NATO-a u svibnju, želim vam skrenuti pozornost na neke ozbiljne sigurnosne probleme koje Republika Hrvatska ima na zapadnom Balkanu, točnije u Bosni i Hercegovini.

Finska i Švedska podnijele su zahtjev za članstvo jer su sigurnosni izazovi s kojima se one suočavaju više nego očiti. Razumijemo njihovu zabrinutost. Ipak, samo nekoliko mjeseci ranije, u manje turbulentnim vremenima, ovakav njihov potez bio bi manje vjerojatan.

Za Hrvatsku još su svježa bolna sjećanja na razdoblje od prije skoro tri desetljeća, kad smo morali braniti svoju slobodu i neovisnost. Možda se većini od vas, dragi kolege, čini da je naše jugoistočno susjedstvo mirno, a sukobi u Bosni i Hercegovini i na Kosovu da su sada već nejasna i daleka uspomena. To, nažalost, nije tako.

Situacija u Bosni i Hercegovini je, u najboljem slučaju, zabrinjavajuća.

Države na prvoj crti su izravno podložne nestabilnosti i krizi u vlastitom okruženju. Stoga su saveznici i partneri koji graniče s Ruskom Federacijom sada očito više izloženi posljedičnim rizicima i prijetnjama nego mi, koji smo udaljeniji. Razumljivo je kako su mnogi bili prilično glasni u izražavanju svoje zabrinutosti.

Ignorirajući zahtjev Bosne i Hercegovine, Europska unija je 23. lipnja odlučila dati status kandidata samo Ukrajini i Moldovi, bez postavljanja ikakvih kriterija. Iako pozdravljam odluku o Ukrajini i Moldovi, razočaran sam što je EU propustila u ovoj jedinstvenoj situaciji dati europsku perspektivu i BiH. To je bila greška, pogotovo jer su svi zastupnici iz oba doma Parlamenta Bosne i Hercegovine konsenzualno zatražili status kandidata za članstvo u EU. Čak su i izaslanici bosanskih Srba, koji su često nazivani secesionistima, bili suglasni. Bila je to doista jedna od onih rijetkih prilika da se ojača jedinstvo BiH, ponudi jasniji put prema zajedničkoj budućnosti i pruži prijeko potreban poticaj na tom putu.

Zabrinjavaju me događaji u Bosni i Hercegovini. Bojim se da je u ovoj situaciji, postupni napredak – kojemu se mnogi optimisti nadaju – iskreno, malo vjerojatan. U najboljem slučaju, ništa se neće promijeniti nakon predstojećih listopadskih izbora. Vjerojatnije je kako ce problemi u Bosni i Hercegovini eskalirati, a trenutačna politička kriza može se još više pogoršati.

U svakom slučaju, ishod neće biti dobar ni za Bosnu i Hercegovinu, niti za Hrvatsku, pa tako ni za NATO. Zbog svojeg ranijeg i sadašnjeg angažmana, Savez ima i interes i odgovornost za Bosnu i Hercegovinu, i ne može si dozvoliti ignoriranje rastuće krize u toj zemlji.

Nadam se da će upravo zato veći broj naših saveznika pokazati dodatni interes za ono što se događa u BiH. Bosanskohercegovačkim Hrvatima se sustavno onemogućuje biranje njihovih legitimnih predstavnika, te ih se time postupno obespravljuje. Jednostavno rečeno – Izborni zakon mora se promijeniti. Visoki predstavnik to može učiniti potezom pera, koristeći svoje tzv. Bonske ovlasti. Ukoliko se Visoki predstavnik neće baviti takvim ključnim pitanjima, njegova uloga sasvim gubi smisao.

Kreiranje politike prema BiH trebali bismo vratiti na razinu državnika kakvu smo imali u vrijeme Daytonsko/Pariškog sporazuma.

Bio sam mlad diplomat kada se pregovaralo o tom Sporazumu i sjećam se kako su stvoreni preduvjeti za njegov uspjeh. Vodilo se logikom politike koja je bila temeljena na ravnopravnosti pregovaračkih strana načelom da nema pobjednika niti ima gubitnika. Nažalost, to se vise ne primjenjuje u odnosu na BiH. Čak i mnoge države za ovim stolom primjenjuju pristup Rebecce West: odabiru svoje favorite u BiH umjesto da hladnokrvno pristupaju stanju na terenu. Mislim da se takva politika ne kreira u glavnim gradovima, već izvire od njihovih lokalnih predstavnika u BiH.

Daleke 1995. godine, u jeku najveće krize, a kada je čak i izravno uključenim međunarodnim akterima ponestalo ideja, upravo je hrvatskom operacijom Oluja promijenjen regionalni odnos snaga, čime je osiguran integritet Bosne i Hercegovine i pripremljen teren za postizanje konačnog dogovora. Mladićeve i Karadžićeve snage nisu zaustavljene NATO-ovim zračnim napadima, već – temeljem Splitskog sporazuma – hrvatskim čizmama na terenu. Jednako tako, zahvaljujući Hrvatskoj vojsci, bihaćka enklava nije doživjela istu sudbinu kao Srebrenica.

Zbog zemljopisnog položaja Hrvatske, na nas značajno utječu zbivanja u susjednoj Bosni i Hercegovini. Dijelimo tisuću kilometara dugu granicu. Jedan od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine su Hrvati, od kojih većina također ima i državljanstvo EU. Mnogi su otišli tijekom rata a nažalost sada odlaze prvenstveno zbog nedostatka vjere u budućnost BiH.

Znam da je ovo povijesni Sastanak na vrhu NATO-a, i da su ulozi visoki. Međutim, dok želimo pomoći Ukrajini da ostvari svoje pravo na samoobranu, dok jačamo našu obranu i odvraćanje, usvajamo novi Strategijski koncept, izražavamo dobrodošlicu dvjema novim članicama i donosimo niz drugih mjera osmišljenih za jačanje našeg Saveza, moja je dužnost privući vašu pozornost na naš nedovršen posao na zapadnom Balkanu.

Jačanjem naših obrambenih sposobnosti i ispunjenjem našeg dogovorenog obećanja da ćemo izdvajati najmanje 2% BDP-a na obranu, Hrvatska čvrsto dokazuje kako ispunjava svoje obveze prema Savezu. Isto tako smo naporno radili na promicanju euroatlantske perspektive naše regije.

Sve što tražimo od vas jest da nas vi, naši saveznici, saslušate, kao sto mi pažljivo slušamo vas.

Događaji u Bosni i Hercegovini imaju izravan utjecaj na naš nacionalni interes i sigurnost. Daljnja destabilizacija Bosne i Hercegovine imat će ozbiljne implikacije za širu regiju i NATO. Nadamo se da neće biti prekasno preokrenuti situaciju. Hvala vam. - stoji u priopćenju.

Tijekom sudjelovanja na NATO summitu predsjednik Milanović održao je u četvrtak i bilateralni sastanak s predsjednicom Vlade Kraljevine Švedske Magdalenom Andersson.

Večer ranije, Predsjednik Republike Hrvatske sa suprugom Sanjom Musić Milanović prisustvovao je radnoj večeri koju je za šefove država/vlada sudionika Sastanka na vrhu NATO-a organizirao predsjednik Vlade Kraljevine Španjolske Pedro Sánchez Pérez-Castejón u Muzeju Prado.

Foto: Dalmacija News

Sinjskim studentima besplatan prijevoz do Splita tijekom ljeta

30.06.2022. u 16:23h

DN

Zahtjev trebaju donijeti na ovjeru u Ured Grada Grada Sinja

Na prijedlog gradonačelnika Grada Sinja Mira Bulja, svi redoviti studenti koji su tijekom ljetnog semestra u 2022. godini ostvarivali pravo na besplatan prijevoz autobusom na relaciji Sinj – Split - Sinj će u razdoblju srpanj - kolovoz 2022. godine moći ostvarivati besplatan prijevoz slobodnim odabirom između prijevoznika Promet Sinj d.o.o. i Litre tours d.o.o., ako u tom razdoblju imaju obveznu nastavu, vježbe ili praksu.

Studenti koji ostvaruju pravo na ovu subvenciju, uz popunjeni obrazac "Zahtjev za subvencioniranje prijevoza u razdoblju srpanj – kolovoz" trabaju priložiti potvrdu fakulteta o vremenskom razdoblju u kojem trebaju obavljati takav oblik nastave, vježbi ili prakse.

Zahtjev trebaju donijeti na ovjeru u Ured Grada Grada Sinja, soba 31.

Article