Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5ec5270c6f2ab808348b45ce/80
Foto: pixabay

Rat za online istinu: Što tvrtke i države rade kako bi se borile protiv lažnih vjesti?

Tehnološki svijet prošao je kroz prilično buran period u posljednje vrijeme. Gdjegod pogledali, gorući problem su na vidiku. Radi li se o realnim problemima koji su pogodili industriju zbog koronavirusa ili o državnim i javnim ispadima i komentarima, kada govorimo o virtualnom svijetu.

Sa svim tim problemima koji izmiču kontroli te se međusobno isprepliću, običnom čovjeku može biti teško shvati što se zapravo događa. U ovom članku ćemo probati osvijetliti problematiku kako bi bolje shvatitili o čemu se radi. 

Problem definiranja problema

“Lažne vijesti” ili izmišljenje vijesti su dva pojma koja se često pojavljuju u svakodnevnom životu. 

Iako se ovi termini koriste u komuniciraji s glavnim konceptom onoga što prilično često spominjemo u svakodnevnom životu, oni  su opterećeni osnovnim problemom. Istina je da su to termini koji koriste efikasnu regulaciju prostora na društvenim mrežama. 

 Postoje tri vrste podtipova, koji se zajednički nazivaju“informacijski poremećaj”. 

1) dezinformacija– lažne informacije koje se šire s namjerom da nanesu štetu


2) loše prenijeta informacija – lažna informacija koja se širi bez znanja da je lažna ili bez namjere da se nanese šteta

3) malformacija – istiniti sadržaj koji se dijeli u okviru lažne vijesti s namjerom da se nanese šteta

Sličan problem nastaje kada se krene razgovarati o temi “deepfake-a”. Ako niste upoznati, “deepfake” je bilo koji dio medijskog zapisa (slika ili video) gdje je lik jedne osobe zamijenjen s drugim likom koji je sličan. Kao takva, ova definicija se ne odnosi samo na zlonamjerni sadržaj koji pokušava prevariti svoje gledatelje. “Memes” i Instagram filteri koji modificiraju izgled osobe putem algoritma te također spadaju pod ovu definiciju.

Imajući u vidu ova saznanja, problem s tvrtkama koje su najavile svoju namjeru da se bore protiv ovih fenomena, počinju tražiti daljnju klasifikaciju. U suprotnom, postavljeni sadržaj koji bi trebao biti podložan regulaciji, postaje i ostaje nejasan. 

Kroz kooperaciju do efikasne regulacije

Velike tvrtke kao što su Facebook, Twitter, Instagram i čak Reddit,  izrazile su vjerovanje u ideju regulacije, a države i javnost su se složile s tom konstatacijom.    

Zahtjevi za boljom transparentnošću i regulacijom rastu iz dana u dan i sada se čini da bi konačno industrija mogla poduzeti korak u pravom smjeru. Čak i na ovogodišnjem CES 2020, tehnološkom konvencijom s prikazom svih najnovijih uređaja i gadgeta, iako je bilo vrlo sadržajno s bilo čime vezano za prepoznavanje korisnika, nije imala dosta sadržaja o temama koje se tiču privatnosti. 

Prije nego što se pravilno udubimo u dubinu ove teme, važno je napomenuti da je moderacija sadržaja složeno pitanje. Tvrtke se neprestano nalaze na tankom ledu i moraju birati između onoga što spada pod izraze „slobodnog govora“, kako ne bi narušile nečija prava, a pritom daju sve od sebe da zaštite svoje korisnike od potencijalne štete.

 A osim sadržaja povezanog s nezakonitim ponašanjem (maloljetna pornografija, prijetnje itd.), to se u velikoj mjeri odvija na subjektivnoj osnovi za svaki slučaj.

Pravila tvrtke

Kao što smo već spomenuli, Twitter, Facebook i Instagram su bile jedne od prvih platformi koje su se uhvatile u koštac s problemom, zajedno s nekim drugim tvrtkama koje nisu  (npr. Google, Microsoft i IBM). Iako su njihove težnje da se pravilno suoče s gore razmotrenim pitanjima naišle na prihvaćanje, mnogima to baš i nije odgovaralo

Facebook je izjavio da će koristiti algoritam koji će tražiti i zabranjivati "deepfake". Svakako ovo nije rješenje za blago modificirani sadržaj i druge forme problematičnih informacija o kojima smo pričali do sada. Nakon fijaska iz 2016. godine, Facebook je odlučio uvesti “Vrhovni sud” moderacije sadržaja, neovisan tim koji procjenjuje specifične slučajeve koji se događaju unutar Facebook ekosistema (i Instagrama).

Ipak, postoji dosta problema s novo implementiranim sistemom. Kao prvo, ovaj sud će biti prenatrpan velikim brojem pritužbi koje će se bez ikakve sumnje dobiti. Neki se također brinu da će biti spomenutim platformama, jer će svakako neke od platformi biti obuhvaćene ovim pritužbama.  

Također, bitno je napomenuti da Youtube i Facebook moderatori moraju potpisati odricanje od potencijalnih tužbi za dobivanje bolesti PTSD kao direktnog rezultata ispunjavanja svojih dužnosti na poslu (napominjemo da je ovo kršenje odredbi OSHA.). 

Drugo pitanje koje brine industriju je WhatsApp, koji je postao glavno pitanje za dezinformacije, pogotovo u Indiji zahvaljujući "end-to-end" enkripcijama, što limitira moderator da efikasno rade svoj posao i brišu potencijalno opasne informacije i objave. Državna regulacija različite države imaju različite pristupe kada se priča o regulaciji internet sadržaja. Iz tog razloga je gotovo nemoguće staviti ih pod “isti šešir” jer sve države imaju drugačije politike i pravila. Europska Unija uvela je veliki broj pravilnika tijekom prethodnih godina. Posebno su uspjeli  ukinuti puštanje terorističkog sadržaja, a GDPR također se bavi nekim od ovih gorućih problema jer su se uveli pravilnici korištenja osobnih podataka korisnika. 

Velika Britanija razmišlja postaviti sav online sadržaj pod jurisdikciju  Ofcom, koji, do sad, nadgleda TV i radio sadržaj koji se emitira. Poanta je da će korisnicima biti dozvoljeno objavljivanje neprimjerenog sadržaja dok će tvrtke biti odgovorne za bilo što nelegalno što ostane na njihovim platformama. 

Ovo je suprotan pristup koji se koristi u drugim industrijama u Ujedinjenom kraljevstvu. Primjerice, u kockarskoj industriji gdje se igrači mogu koristiti opcijom samo-isključenja, čime efikasno mogu pratiti svoje ponašanje.  

Pod Ofcom pravilima, tvrtke moraju odrediti koji sadržaj se krši s njihovim principima. U slučaju neuspjeha skrivanja problematičnog sadržaja u primjerenom roku, mogu biti odgovorni kako materijalno tako i prekršajno. Ipak, hoće li neko otići u zatvor zbog toga, ostaje za vidjeti.  

Ujedinjeno Kraljevstvo razmatra zabranu prepoznavanje lica u narednih 5 godina. Njemačka je uvela NetzDG zakon 2018.godine. Svaka tvrtka koja ima preko 2 milijuna korisnika spada pod isti.

Po ovom zakonu, tvrtke moraju uvesti nove softvere za pregled sadržaja, te brisati illegalan sadržaj u roku od 24 sata i redovno  izvještavati o svom napretku. Ako ne uspiju u tome, pojedinci mogu biti kažnjeni kaznama do 5 milijuna eura, a tvrtke čak do 50 milijun eura.

Rusija je također regulirana, jer njihove tvrtke imaju mogućnost isključiti svoje servere s mreže ako dođe do problema, iako to još nitko nije vidio kako funkcionira u stvarnosti. Dodatno sve tvrtke moraju čuvati podatke o ruskim građanima na serverima koji se nalaze fizički u državi. 

Kina blokira stranice kao što su Twitter, Google i WhatsApp, a napravili su identične platforme pod drugim imenom. Ova država zapošljava na tisuće online policajaca, koji pregledavaju web i prate neprikladno ponašanje svojih korisnika. Kina ide toliko daleko, da su čak zabranili da se pojedine riječi koriste preko interneta, kako korisnici ne bi mogli pretraživati neke stvari. 

Australija je usvojila Sharing of Abhorrent Violent Media zakon 2019.godine, kojim je uvela kriminalne kazne za tvrtke pa čak i potencijalne kaznene mjere u visini do 10% godišnjeg neto prihoda tvrtke. 2015. godine Enhancing Online Safety zakon dao je mogućnost eSafety komisiji da zahtjeva od tvrtki brisanje problematičnih objava. Tvrtkama se šalje upozorenje da u roku od 48 sati uklone sadržaj i izbjegnu plaćanje kazne od 525.000 australijskih dolara za tvrtke i 105.000 dolara za pojedince.

Zaključak bez rješenja 

 Virtualni svijet trenutno ima puno problema na koje nema odgovora. Za sada, možemo samo strpljivo čekati dok online regulatori, i državni i privatni, ne nađu način da se usuglase i probaju riješiti ove probleme.  Ali dok taj dan ne dođe, morat ćemo ostati strpljivi. Klonite se neprikladnog sadržaja i nesigurnih stranica. Abraham Lincoln jednom je prilikom rekao: “Nije sve što pročitate i istinito”. 
hr Wed May 20 2020 14:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/5edb47426f2ab8ba598b4570/80

Provedite ovaj vikend u restoranu Rus u Žrnovnici uz odličnu spizu i povoljne cijene!

Restoran nudi i usluge cateringa
Ovaj vikend u restoranu Rus možete uživati u domaćim specijalitetima i ugodnoj atmosferi s vašim najmilijima.

Nude se domaći specijaliteti po povoljnim cijenama. Tako je na meniju divljač s njokama za 60 kuna, mesna plata za 100 kuna te pizza za samo 30 kuna.

Restoran Rus, smješten uz rijeku Žrnovnicu, mjesto je koje možete rezervirati i za domjenke, obiteljske svečanost, poput krštenja i svadbi. Također možete dogovoriti i catering! 

Dobra spiza je zagarantirana!
Rezervirajte svoje mjesto na broj 091 472 0080! Osoblje restorana Rus vas čeka!
hr Sat Jun 06 2020 09:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/5ed9ff0e6f2ab886568b45ca/80

Euroherc i Adriatic dodijelili novčane nagrade i atraktivne Golfove u sklopu nagradnih igara „Moja polica u Eurohercu/Adriaticu vrijedi više“

Nagradne igre Euroherca i Adriatica odvijaju se u tri kola, uz veliko finale, a imaju ukupno 342 vrijedne nagrade i dosad neviđen nagradni fond od 7,4 milijuna kuna.

U pet hrvatskih gradova, Osijeku, Varaždinu, Rijeci, Splitu i Zagrebu, Euroherc i Adriatic osiguranje podijelit će 10 automobila Golf 8 i 100 novčanih nagrada dobitnicima prvog kola nagradnih igara ‘Moja polica u Eurohercu/Adriaticu vrijedi više’, u kojima su sudjelovali svi osiguranici, fizičke osobe, koji su od 15. veljače do 30. travnja ugovorili policu osiguranja od autoodgovornosti i/ili kasko osiguranja za svoje vozilo.

U četvrtak, 4. lipnja, u Splitu je dvadeset sretnih dobitnika preuzelo po 5.000 kuna na potrošačkoj kartici Agram banke, dok su dvije najsretnije osiguranice iz Dubrovnika sjele za upravljače najnovijih VW Golfova – željno očekivane ‘osmice’, koje su dobili s uključenim osiguranjem od automobilske odgovornosti i kasko osiguranjem. Sretni dobitnici su se na najbolji mogući način uvjerili kako police osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja ugovorene u Eurohercu i Adriaticu uistinu vrijede više.

Osmjeh na licu i suze radosnice jučer su krasile sretne dobitnice glavnih nagrada 1. kola Golfa 8, Vere Zrilić iz Čibače, osiguranice Euroherca  i Snježane Matić osiguranice Adriatica. 

„U jednom trenutku sam od šoka čak i spustila slušalicu. Tek sada kada su mi dali ključeve sam shvatila što se dogodilo, izjavila je prigodom preuzimanja vozila gđa Zrilić, koja je u Eurohercu osigurana od 2007. godine. 

„Na prvu je teško bilo povjerovati u ovu vijesti, pogotovo u ovim vremenima. Morali su nas ponovno nazvati, da nas uvjere da je auto stvarno naše“, izjavila je presretna gđa Matić. I ostali dobitnici potrošačkih kartica Agram banke nisu krili svoje oduševljenje nagradama.

Nagradne igre Euroherca i Adriatica odvijaju se u tri kola, uz veliko finale, a imaju ukupno 342 vrijedne nagrade i dosad neviđen nagradni fond od 7,4 milijuna kuna. 

Podsjećamo, kako biste sudjelovali u najvećoj nagradnoj igri u Hrvatskoj trebate ugovoriti policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i/ili kasko osiguranja za osobno i/ili teretno vozilo u Eurohercu ili Adriaticu, do 31. prosinca 2020. godine. Velikom nagradnom igrom osiguravajuća društva Euroherc i Adriatic svojim osiguranicima žele zahvaliti na dugogodišnjoj vjernosti. Sljedeća izvlačenja očekuju nas u rujnu 2020. godine i u siječnju 2021. godine u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i Varaždinu, kada ćemo doznati kome je otišlo još 20 Golfova 8 i 200 potrošačkih kartica Agram Banke.

Veliko finalno izvlačenje održat će se 22. siječnja 2021. godine u Zagrebu, u kojem će dvoje sretnih dobitnika, osiguranika Euroherca i Adriatica, osvojiti i odvesti se u dva bogato opremljena VW Touarega, s uključenim osiguranjem od automobilske odgovornosti i kasko osiguranjem. Tada ćemo saznati i imena dobitnika novčanih nagrada u iznosu od po 50.000 kuna, kao i dobitnike ekskluzivnih ljetovanja u hotelu Medora u Podgori.

-Nagrade prvog kola najveće nagradne igre u Hrvatskoj su podijeljene, potrošačke kartice i ključevi vozila su u rukama najsretnijih dobitnika. Ovo je dokaz da polica osiguranja koju ste ugovorili u Eurohercu, ne samo da Vas čuva u prometu, već vam je osigurala i iznimno vrijednu nagradu! Još jednom ponavljam da svi oni koji nisu imali sreće u ovom kolu, imaju priliku biti dobitnici finalnog kola, jer nagradna igra ide dalje! Čekaju nas još dva kola i jednako vrijedne nagrade! Hvala svima i sretno! Na jesen se vidimo na istom mjestu i ne zaboravite: u Eurohercu Vaša polica vrijedi više! – istaknuo je Ante Jažo, direktor Podružnice Euroherca u Dubrovniku i još jednom čestitao svim sretnim dobitnicima.


Direktor Podružnice Adriatic osiguranja u Dubrovniku Srđan Benić čestitao je svim dobitnicima i zahvalio im što su odabrali Adriatic kao svog osiguratelja. 


-Ovom nagradnom igrom želimo zahvaliti na vjernosti našim osiguranicima, koji s Adriaticom biraju kvalitetnu osigurateljnu zaštitu u skladu s vlastitim potrebama. Pozivam sve koji još uvijek nisu osiguranici Adriatica da to postanu, jer uz sigurnost očekuje ih niz bogatih nagrada. Do sljedećeg izvlačenja sretno – rekao je Benić.

hr Fri Jun 05 2020 10:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/5ed8f9d76f2ab869518b477d/80
Foto: pixabay

Izabrana najbolja pjesma o Marjanu

Prva nagrada je pripala pjesmi „Pisma Marjanu“ autora Josipa Vukušića, učenika Komercijalno-trgovačke škole Split, a iznosi tisuću kuna.

Završen je natječaj za najbolju pjesmu o Marjanu koji je organizirao Ogranak Matice hrvatske u Splitu za učenike srednjih škola. Zbog specifičnih okolnosti  prouzročenih pandemijom koronavirusa Natječaj se nije mogao odvijati u planiranim okvirima a što je utjecalo i na broj  prispjelih radova. Prosudbeno  povjerenstvo je donijelo odluku da se dodijeli prva nagrada  i dvije pohvale.

Prva nagrada je pripala pjesmi „Pisma Marjanu“ autora Josipa Vukušića, učenika Komercijalno-trgovačke škole Split, a iznosi tisuću kuna.

Pjesme koje su dobile pohvalu:  „Oda Marjanu“ autorice Luce Stipanović, učenice Srednje tehničke prometne škole Split i pjesma „Merjan“ autora Stipe Galetovića, učenika Tehničke škole za strojarstvo i mehatroniku Split.  Autori će dobiti prigodne darove i besplatnu godišnju članarinu od dana upisa u Gradskoj knjižnici Marka Marulića.

Drago nam je i veseli nas da su učenici kroz svoje pjesme iskazali veliku privrženost i ljubav prema Marjanu koju očito nije umanjila ni kriza za vrijeme korona pandemije kad je Marjan čak bio zatvoren za sve posjetitelje.

Ogranak MH u Splitu ovim je natječajem nastojao motivirati učenike srednjih škola na pisanje pjesama o znamenitim simbolima grada Splita razvijajući na taj način ljubav prema njima, a Marjan je zasigurno jedan od njegovih najljepših simbola.

Ovo je pobjednička pjesma Josipa Vukušića


Pisma Marjanu

Ti si ka kruna ovoga mista
Sa svakim danom puniš nam pluća
Tvoja lipota na suncu blista
Ti si lanterna, ti si nam kuća

Ti si ka sve boje ča svitu su znane
I svaki miris koji nas prati
Ti si ka melem, ti ličiš rane
Ti si sve ono ča more se dati

Jubin te borove koji te kite
Letin i vraćan se ka da san tica
S tobom san čovik, a opet dite
Marjane lipi, sritna mi smo dica.
hr Fri Jun 05 2020 08:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/5ed8ec076f2ab869518b4771/80
Foto: Sentinel Marine solutions

Hrvatska IT kompanija predstavlja "Destinations" koji će oduševiti rekreativne moreplovce i iznajmljivače brodova

Sentinelov alat generira više mogućih destinacija plovidbe s obzirom na vašu trenutnu lokaciju, vremenske uvjete i vaše interese

Dobro poznata kompanija hrvatskim i inozemnim charterima i privatnim vlasnicima jahti, Sentinel Marine solutions, jučer je predstavila novi alat koji će olakšati plovidbu u poznatim i stranim vodama.

Otploviti s jednog na drugo mjesto zahtjeva mnogo znanja i vještina, što terena, što vremenske prognoze i ostalih neizvjesnosti. To znači da morate biti ili iskusan lokalac ili, ukoliko je brod iznajmljen, morate imati skippera. S ovim novitetom Sentinela, to je stvar prošlosti. Sentinelov alat generira više mogućih destinacija plovidbe s obzirom na vašu trenutnu lokaciju, vremenske uvjete i vaše interese.

Kako aplikacija radi?

Jednom kada odaberete svoju polazišnu točku, aplikacija vam ponudi par opcija plovidbe te osigura najbitnije informacije: uvjete plovidbe, procjenu vremena dolaska do destinacije, daje vam informaciju je li na lokaciji marina ili sidrište, te pokazuje u koje vrijeme je lokacija najposjećenija. Ukratko, sve informacije za koje ste morali koristiti više izvora sada možete imati u manje od minute.

Od ovog tjedna, kao integrirana komponenta Sentinelove osnovne aplikacije „Sentinel, your boat online”, alat je dostupan kao jedan od feature-a pod nazivom „Destinations”, dok je u planu i samostalna aplikacija naziva „Bayfinder”.

Destinations predstavlja nesto poput TripAdvisor-a za more, samo što svoje preporuke prilagođava pravom vremenu bazirano na vremenskim uvjetima. Može biti integriran u druge aplikacije i web stranice, za što je odličan primjer naša Sentinel aplikacija, koja sada charter goste opskrbljuje preporukama zanimljivih destinacija na Jadranu. - objašnjava P. Kostelec, CTO u Sentinelu.

"Skipper u džepu"

“Destinations” će ponajprije biti zanimljiv iznajmljivačima brodova bez skippera, jer osigurava da njihovi gosti neće ploviti u nesigurnim uvjetima te se ponaša kao “skipper u džepu”.

Ovim novitetom, nametnut je i novi standard  cijeloj charter industriji. Više nije dovoljno samo iznajmiti brod turistu, nego je potrebno pružiti sveobuhvatnu uslugu koja osim zabave, osigurava mnoštvo korisnih informacija i prije svega- sigurnost, kako za turista, tako za cjelokupno charter poslovanje.

hr Thu Jun 04 2020 14:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .