Zemlju će zadesiti el niño, prirodni fenomen koji donosi
vlažno i kišovito vrijeme te poplave u inače suhim područjima Južne Amerike te
sušno razdoblje u području Indonezije i dovodi do, prema novijim
istraživanjima, zagrijavanja oceanske vode za dva do osam stupnjeva Celzija.
Nacionalna oceanska i atmosferska administracija (NOAA),
američka znanstvena i regulatorna agencija zadužena za prognoziranje vremena te
nadgledanje prilika u oceanima i atmosferi, prošlog je tjedna ustvrdila da se
el niño formira te da će zamijeniti la niñu, njegovu hladniju
“sestru”.
Politico navodi da el niño može izaziva poplave,
ciklone, suše i požar, ali i da će se tijekom narednih tri do pet godina
(toliko obično traje el niño) pasti rekordi za najviše temperature zraka na
Zemlji. Svjetska meteorološka organizacija prošlog je tjedna upozorila da
vjerojatnost da će godišnje globalne prosječne temperature između 2023. i 2027.
barem jednom biti veće od jedno i pol postotnog povećanja u odnosu na
predindustrijsko doba.
Carlo Buontempo, čelnik europskog svemirskog programa
Kopernika, sustava za globalno praćenje okoliša i sigurnost, rekao je da je taj
podatak alarmantan jer je period od 2015. do 2023. godine, unatoč tome što je
Zemlju tijekom posljednje tri godine hladila la niña, bio najtopliji ikad.
El niño će najgore pogoditi regije pored Tihog oceana –
zapadne dijelove Sjeverne i Južne Amerike, Japan, Australiju te Novi Zeland.
Posljednji el niño, koji je bio aktivan od 2014. do 2016., doveo je do
pojavljivanja razornih uragana na sjeveru Tihog oceana te nestašice vode na
Karibima i sušu u Etiopiji. Australiju su u tom periodu zadesili toplinski
udari i veliki požari, a Peru su pogodile velike poplave i erozija obale. El
niño zna smanjiti rizik od uragana u Atlantskom Oceanu.
Što se tiče Europe, ona neće iskusiti najopasnije posljedice
pojave el niña. Međutim, to ne znači da će pobjeći od klimatskih promjena,
pogotovo ako ovaj el niño bude jedan od jačih. Općenito gledano, ako globalne
temperature porastu, zimske kiše postanu učestalija pojava na jugu Europe, a
zime na sjeveru kontinenta postanu hladnije i suvlje.
Zemlje koje iskuse najgore od onog što el niño sa sobom
donosi najčešće dožive pad poljoprivredne proizvodnje. El niño zna dovesti i do
pada količine ribe u Tihom oceanu. Organizacija za prehranu i poljoprivredu
Ujedinjenih naroda (FAO) upozorila je da će prehrambena nesigurnost biti akutna
pojava u južnoj Africi, središnjoj Americi, Karibima i dijelovima Azije. FAO je
rekao da bi moglo doći i do pada proizvodnje žitarica, prenosi Jutarnji list.
El niño bi mogao biti i skuplji no što se to prije mislilo.
Znanstvenici s Dartmoutha Christopher Callahan i Justin
Mankin rekli su da će el niño globalnu ekonomiju u prosjeku koštati
oko 3,4 bilijuna dolara. Topla faza el niña između 1997. i 1998. koštala je 5,7
bilijuna dolara. Callahan i Mankin kažu da bi se utjecaj el niña mogao osjetiti
tijekom narednih 14 godina.