Uskrsni običaji u Dalmaciji

“Spomeni se čovječe da si
prah i da ćeš se u prah pretvoriti.”

Kršćani se za
slavljenje Uskrsa pripremaju molitvom i postom tijekom cijele Korizme. Korizma
je pokorničko razdoblje koje započinje pepelnicom i završava na Veliki četvrtak
Misom večere Gospodnje.  

Započinje i
završava postom i nemrsom. Strogi post znači jedan put na dan do sita se
najesti, a nemrs znači ne jesti meso kao ni mesne prerađevine. Za vrijeme
Korizme nisu se održavale svadbe ili neka veća slavlja.

Veliki tjedan
započinje Cvjetnicom. U našim krajevima na blagoslov se nose maslinove ili lovorove grančice koje
se u kući zataknu za križ. Jedan od drevnih obreda je i umivanje proljetnim
cvijećem. U Imotskom se tradicionalno održava Muka uživo, a kako je upriličeno ove godine, možete pogledati ovdje.

Od Cvjetnice
do Uskrsa u kućama je uglavnom vladala tišina, a narod bi nosio crninu.

Nekada davno
klečanjem u crkvi obilježavao se i “Cvitni petak“ – Dan sedam žalosti Blažene
Djevice Marije. Taj dan održavale bi se tri mise i propovijedi, a ispred crkve
bio bi mali pazar. Kupovale su se životinje, svijeće za Uskrs, a kumovi bi za
svako svoje kumče kupili medenjake.

Vazmeno
trodnevlje

Na Veliki
četvrtak je spomendan Isusove posljednje večere, a ujutro se slavi Misa posvete
ulja. U Dalmaciji je običaj da od toga dana pa do Uskrsa ne zvone crkvena zvona
i ne obavljaju se težački poslovi. Veliki četvrtak još se naziva i zeljavim
četvrtkom jer se na taj dan jede zelje. Vrijeme misnih slavlja označava se
drvenim čegrtaljkama.

Jedan od običaja je i da se u sve dane Vazmenog trodnevlja šibama udara po klupama sve
dok se šibe ne izlome, a čin je predstavljao udaranje “barabana“ odnosno Barabe.

Tijekom cijelog dana moli se molitvica: “O dušice grišna, budi u viri kripna! Kada budeš putovati dugim putim, tisnim klancim, srist će te duv nemili, duv nečisti. Pitat će te: Je’l si dušo moja il Božija? Nisam tvoja, već Božja. Bogu sam se obetala na blagdanak, na Veliki četvrtak. Sto križića, sto Jezusa, sto Amena, sto se puta prikrsti.“

Na Veliki petak
tradicionalno se u svakom mjestu održava procesija za križem, a izuzetna je
tradicijska noćna procesija na Hvaru koja traje osam sati i duga je oko 22 km.
Procesiju predvode križonoše odjeveni u bijele tunike.

Dolaskom u
crkvu, pjeva se Gospin plač. Ne slavi se misno slavlje, a oltar je u potpunosti
čist i prazan. Obavezno se posti i pije crno vino kao uspomena na prolivenu krv
Isusovu. Stariji ljudi su molili 33 Isusove krunice.

Velika subota
je dan tišine i molitve. Ne slavi se euharistijsko slavlje, a navečer se slavi
vazmeno bdjenje – najvažnija sveta misa u liturgijskoj godini i prvi put se nakon
Korizme izgovara Aleluja. Posjećuje se posebno uređeni grob u crkvi. Domaćice
prave sirnice, djeca bojaju jaja,…

Uskrs

Uskrs je
najveći kršćanski blagdan. Odlazi se na jutarnju misu noseći jaja, sirnicu,
šunku, rotkvice ili mladi luk,… na blagoslov, a nakon mise vjernici tu hranu i
jedu na uskrsnom objedu. Djeca traže skrivene pisanice koje su ukrašene raznim
motivima, a u Hrvatskoj imaju i status nematerijalnog dobra, tucaju se, gađaju
ih kovanicama,…