Baterijski sustav sa splitskog fakulteta donosi revoluciju na cestama? Potrebno je samo jedno punjenje za put autobusom od Splita do Zagreba

Zelena Europa cilj je do 2050. godine, Europa s nultom stopom emisije stakleničkih plinova. Ozbiljno su te namjere shvatili na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje pa su studenti i profesori osmislili baterijski sustav koji prikuplja sunčevu energiju, potom je skladišti, a naposljetku je moguće koristiti u raznim elektroenergetskim sustavima – od kućanstava pa do brodova.

Četiri godine su splitski stručnjaci radili na projektu, a sustav, koji se sastoji od litij-ionskih baterija, pretvarača energije i sustava upravljanja, gotovo u potpunosti je napravljen u Splitu. Tek su baterije proizvedene u Kini i Koreji.

– Projektom smo izradili laboratorij unutar fakulteta, napravili i kontejner sa svom opremom i odlučili se na jedan neklasičan pristup da zapravo gotovo sve sami napravimo. Iz našeg sustava može se razviti proizvod, plasirati ga na svjetsko tržište i velike su mogućnosti iskoristivosti – rekao je izvanredni profesor na splitskom fakultetu Ozren Bego koji je s kolegom Božom Terzićem, redovitim profesorom na istom fakultetu krenuo u ovu priču. Za sustav upravljanja najzaslužniji je razvojni inženjer Teo Krtalić.

Više od pola hrvatskih autobusa starije od deset godina

Tik do splitskog fakulteta danas je stigao autobus na baterije koji bi trebao, ako je suditi po planovima tvrtke Aquaput, postati uobičajen na hrvatskim prometnicama. Znanost i gospodarstvo moraju biti u suživotu, kazao je Zvonimir Antunović iz te splitske tvrtke govoreći kako je autobus “gotov produkt bez mana”.

– Na prometnicama u Hrvatskoj, koliko znam, nema električnih autobusa. U Hrvatskoj, po aktualnim podacima, ima 5400 autobusa, a više od 60 posto je starije od deset godina – veli.

Pozvao je Vladu da se okrene ovoj zelenoj budućnosti jer podaci su neumoljivi.
– S jednim punjenjem na fakultetu, koje traje otprilike pola sata, može se prijeći dužina kao da autocestom idete od Splita do Zagreba, nekih 400 kilometara. To je fascinantno – u mjerljive rezultate uvukao nas je Antunović.

Da napravimo paralelu, u Mađarskoj je samo prošle godine na prometnice pušteno stotinjak električnih autobusa.

– U Dalmaciji imamo puno vjetroparkova, solarne stvari nas tek čekaju za izradu i sve to ima predznak nepredvidivosti zbog vjetra i sunca, a baš ove baterije bi to trebale kompenzirati – podvukao je Bego koji je s Terzićem na komercijalizaciji ovog sustava radi preko tvrtke RENS.