Uvijek neki problemi oko žnjanskog platoa: “Arhitektonski natječaj najbolji je i najstručniji način za dobivanje najkvalitetnijeg rješenja”

“Udruženje hrvatskih arhitekata
naglašava da je arhitektonski natječaj najbolji i najstručniji način za
dobivanje najkvalitetnijeg rješenja te da je on posebno važan instrument kod
artikulacije javnih prostora. U kontekstu lokacije žnjanskog platoa u Splitu
provedba natječaja postaje društvena, strukovna, moralna, a u konkretnom
slučaju je i formalna obveza.

 Nakon javnog
predstavljanja programskih smjernica uređenja žnjanskog platoa u Splitu,koje su
izradili predstavnici Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, Predsjedništvo
Udruženjahrvatskih arhitekata dužno je osvrnuti se na djelovanje Gradske uprave
Grada Splita i izjave pojedinaca kojima se potencira degradacija važnosti i
vrijednosti predmetnog gradskog prostora te negira i ponižava instrument
arhitektonskog natječaja.

Bez obzira
što su programske smjernice, predložene od strane Arhitektonskog fakulteta u
Zagrebu, na prihvatljivoj strukovnoj razini, one ne stvaraju okvir za stvaranje
najboljeg rješenja za ovaj, Splitu iznimno važan, prostor.

Dužni smo
reagirati i na nedavna događanja i izjave profesora Nenada Fabijanića koji je
svojevremeno kao predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata potpisao statut
udruženja u kojem stoji:„Udruženje
djeluje s ciljem razvijanja i afirmiranja hrvatske arhitekture i urbanizma, kulture
prostora i zaštite čovjekova okoliša, a u skladu s etikom i uzancama
arhitektonskog poziva.“

U svojim izjavama prof. Fabijanić
eksplicitno degradira važnost žnjanskog platoa kao prostora, koji po njegovim
izjavama ne zavređuje arhitektonski natječaj.

Arhitektonski natječaj kao instrument
dobivanja najboljeg rješenja je stoljetna civilizacijska tekovina u
Hrvatskoj i kao njegov rezultat Split se danas može pohvaliti poljudskim
stadionom, Splitom 3.

Prostor
žnjanskog platoa je prostor iznimnog potencijala; iako trenutno nije
artikuliran, ima mogućnost postati društveno i gospodarski važno područje grada
Splita i njegovo glavno južno pročelje. I bez detaljne urbanističke analize
jasno je da se dio južnog priobalja drugog najvećeg grada u Hrvatskoj nikako ne
može definirati kao zanemarivi prostor.

U ovom
specifičnom slučaju je posebno važan i formalni kriterij, zbog kojeg su
cjelokupni angažman AF Zagreb i istup gradonačelnikovog savjetnika za
urbanizam, arhitekta Dražena Pejkovića, koji natječaj definira kao skupu i
dugotrajnu opciju, problematični i u osnovi nelegitimni. Naime, sukladno planu
višeg reda, GUP-u Splita, uređenje i nova izgradnja na ovom području se
omogućavaju na temelju provedbenog dokumenta prostornog uređenja, a kao podloga
za njegovu izradu propisuje se obveza provedbe natječaja (članak 72., točka
4.Odredbi za provođenje GUP-a Splita). Postojeći Detaljni plan u osnovi datira
još iz 2000. godine, dakle daleko prije donošenja GUP-a. Njegova izmjena u
smislu potpuno novog kreiranja jednog od najvažnijih gradskih resursa podliježe
svim parametrima i elementima propisanim GUP-om, pa tako i provedbi natječaja,
i ovakvim postupanjem se krši i Zakon i Strukovno etički kodeks komore
arhitekata.

 Arhitektonski
natječaji su već duže vrijeme ugroženi i na nacionalnoj razini, poglavito zbog
činjenice što interesima lokalnih politika ne odgovaraju kriteriji kvalitete i
transparentnosti.

Upravo zbog
toga je istup prof. Nenada Fabijanića, u kojem provođenje natječaja na
vrijednom prostoru grada Splita proglašava „demagogijom prvog reda“ uz
konstataciju da „na ovakvim natječajima ne sudjeluju najveća arhitektonska
imena“ te da „on ne bi trebao konkurirati s klincima“, dodatno šokantan jer se
radi o osobi sa snažnim arhitektonskim opusom (stečenim velikim djelom upravo
na natječajima) koja ujedno i radi na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Dodatno,
izjavom da „po njegovom iskustvu iza natječaja u Hrvatskoj obično stoji
politička ili društvena igra“, prof. Fabijanić površno kategorizira te
potencira iskrivljenu percepciju arhitektonskih natječaja u javnosti i takvim
tvrdnjama stvara pseudoargument za netransparentnost u djelovanju splitske
gradske vlasti.

Predsjedništvo
Udruženja
hrvatskih arhitekata ovim putem naglašava da je arhitektonski natječaj najbolji
i najstručniji način za dobivanje najkvalitetnijeg rješenja te da je on posebno
važan instrument kod artikulacije javnih prostora. U kontekstu lokacije
žnjanskog platoa u Splitu, zbog širokog spektra mogućih rješenja uređenja tog
vrijednog priobalnog prostora te njegove važnosti u kontekstu cijelog grada,
provedba natječaja postaje društvena, strukovna, moralna, a u konkretnom
slučaju je i formalna obveza. Inicijativu za
provedbom natječaja izrazili su i Društvo arhitekata Splita te Fakultet
građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, kao ključni akteri lokalne
arhitektonske scene koji su detaljno i kontinuirano upoznati s kontekstom i
problematikom navedene lokacije.

Žnjanski
plato je od iznimne važnosti i na tom prostoru je potrebno napraviti najbolje
rješenje koje će razumno koštati u konačnici. Cijena natječajne faze tog
procesa je zanemarivo mali dio troška ukupnog uređenja kojeg će platiti svi
građani Grada Splita. Da bi se do toga došlo na ispravan način, potrebno je
poštovati zakon, prostorne planove i civilizacijske tekovine.”