Hrvatske vode kreću u realizaciju projekte odvodnje i navodnjavanja Vrgorskog polja i Bunine
U
Vrgorskoj krajini boravio je u petak 3. srpnja generalni direktor Hrvatskih
voda mr.sc. Ivica Plišić, sa
suradnicima, svojim zamjenikom dr.sc. Dankom
Holjevićem, te direktorom VGO Split Mirkom
Duhovićem. Domaćin posjeta bio je Duhovićev zamjenik, Vrgorčanin Rade Bobanac, i to s ciljem upoznavanja
uprave Hrvatskih voda s problematikom gospodarenja voda, te projektima na
terenu koje ta državna tvrtka trenutno planira ili već provodi, i to ukupnom u
iznosu od oko 200 milijuna kuna.
Obilazak
Vrgorca započeo je u vrgorskoj ispostavi Hrvatskih voda “Matica” gdje je visoke
goste dočekala voditeljica Iva Kuzmanić
i ukratko provela kroz trenutne djelatnosti ove institucije. Potom su Plišić i
suradnici otišli u Podprolog kako bi se upoznali sa stanjem i osnovnim podacima
o tunelu Rastok, izgrađenom 1985. godine za potrebe odvodnje viška voda iz
Rastoka u Vrgorsko polje (Jezero), a koji nije moguće pustiti u rad prije
rješenja problema plavljenja Vrgorskog polja. Sa stanjem poplava u Rastoku
delegaciju je informirao mještanin Tomislav
Jelavić.
Mijenja se
studija budućeg sustava odvodnje u Vrgorskom polju
Potom
su okupljeni produžili u Vrgorsko polje, na most u Podvinju gdje ih je dočekalo
nekoliko mještana okolnih naselja kako bi ih na licu mjesta upoznalo s
problemima plavljenja toga polja. Iskoristili su priliku za nastavak rasprave
od prethodnoga dana u Vrgorcu vezane za projekt odvodnje viška voda iz
Vrgorskoga polja. Radi se o projektu iz 1999. godine vrijednome preko 170
milijuna kuna kojemu su poljoprivrednici Vrgorske krajine pronašli nekoliko
mana. Naime, ističu kako najveće probleme s poplavama na ovome području čine
vode koje stižu u polje s jugozapadne strane, iz smjera sela Kutac. Protive se
izgradnji kanala i tunela od Lukavca do Birine koji bi prikupljao i vode iz
Rastoka, jer se time ne rješava problem Kutca. Poljoprivrednici predlažu
izgradnju odvodnog tunela nedaleko Kutca, na lokalitetu Striševa kroz brdo
Rilić prema moru.
Poljoprivrednici Neven
Šalinović, Davor Barbir i Ivica
Franić istaknuli su kako su vode koje pristižu od Kutca jedini uzročnik
poplava svake godine u gornjem dijelu polja, a koje čine velike materijalne
štete na intenzivno obrađenim površinama toga područja. Direktor Plišić i
zamjenik Holjević istaknuli su kako će se ići u novelaciju studije ovoga
projekta, posebno imajući na umu kritike o tome da se Kutac dosad nije dovoljno
uzeo u obzir kao mjesto od kojega u polje ulaze najveće količine vode zimi. Očekuju
se stoga nova mjerenja na ovom području.
Gradit će se
mikro-kanalizacijski sustav oko izvorišta Butina
Nakon
Jezera delegacija se uputila na izvorište Butina u Dusini gdje su ju dočekali
direktor Komunalnog Vrgorac Alen Govorko
i tehnički direktor tvrtke Snježan Trlin.
Tijekom kratkog susreta predstavnici Hrvatskih voda dogovorili su s Govorkom i
Trlinom izgradnju mini-kanalizacijskog sustava s mikropročišćivačem za okolne
stambene i poljoprivredne objekte s ciljem zaštite izvorišta Butina od daljnjeg
onečišćenja. Dogovorena je i ugradnja novih plinskih klorinatora vrijednih oko
pola milijuna kuna. Potom su se delegacije Hrvatskih voda i Komunalnog zaputile
do biopročistača Vrgorac u Planoj u kojega su dosada Grad Vrgorac i Hrvatske
vode uložile preko 20 milijuna kuna. Dogovoreno je da će se privesti kraju
radovi na stanici na prihvat septičkih jama i ostali nedovršeni radovi, te
cjelokupni biopročistač staviti u funkciju. Radi se o zajedničkoj investiciji
dvije strane, a sam uređaj će po završetku biti predan u ruke Komunalnog
Vrgorac.
Bunina dobiva sustav
navodnjavanja
Direktor
Plišić i suradnici potom su se zaputili u Kokoriće gdje su ih primili
predstavnici Udruge “Betina” Srećko
Pervan i Zvonimir Pervan, te
predsjednik Mjesnog odbora Kokorići Tomislav
Pervan. Delegaciju su otpratili do izvora estavele Betina gdje su direktor
Plišić i zamjenik Holjević naglasili da dosad nisu bili u cijelosti upoznati s
mogućnostima sustava navodnjavanja polja Bunina, ali da će sada u suradnji s
Udrugom Betina raditi na realizaciji ovoga projekta za kojega ističu da je
itekako izvediv i to putem europskih fondova za ruralni razvoj u iznosu od 15
milijuna kuna. Realizacijom ovoga projekta poljoprivrednicima će na
raspolaganju biti 127 hektara vrlo kvalitetne buninske zemlje s ugrađenim
sustavom navodnjavanja kap na kap i mikro-raspršivačem.


