Dubrovnik potvrdio titulu najprivlačnijeg – u šest godina doselilo im se 1.545 ljudi više nego se iselilo
Iseljavanje iz Hrvatske
poprimilo je razmjere epidemije, prema službenim podacima Državnog zavoda za
statistiku od 2013. godine do kraja 2017. iz Hrvatske se ukupno odselilo oko
150.000 građana. No, neke regije ipak rastu po broju stanovnika, poput Istre i
Zagreba, a u nekima je depopulacija puno manje izražena nego u drugima.
Najnoviji podaci DZS-a o kretanju stanovništva po gradovima otkrivaju da je u
nekim gradovima zamjetan trend doseljavanja stanovnika kako iz drugih hrvatskih
gradova, tako i iz inozemstva, odakle se u Hrvatsku od 2013. godine doselilo 62
tisuće ljudi. Za to je zaslužan gospodarski razvoj i radna mjesta koja on
otvara, pokrenut ponajprije turizmom u priobalnim dijelovima zemlje. Naime, čak
devet od deset gradova s najvećim brojem doseljenih stanovnika su morski, a
jedini kontinentalni među njima je Samobor.
Grad koji, pak, najviše
privlači i u kojega se u proteklih šest godina – od 2011. do kraja 2017. godine
doselilo čak 1545 ljudi više nego što se odselilo je Dubrovnik koji je i ovim
brojkama dodatno potvrdio i titulu najboljeg grada za život koju je osvojio u
našem nedavnom izboru najboljih gradova. – piše gradonačelnik.hr
Drugi na listi po podacima
Zavoda za statistiku je Grad Kaštela, čiji se broj stanovnika povećao za 1345,
a slijedi Solin, s 1299 stanovnika više. Četvrte su Vodice (612 stanovnika
više), a na petom je mjestu Umag (562). Slijede Krk, Poreč, Novalja, Supetar i,
kao deseti, jedini grad koji s kontinenta, Samobor.
Dubrovnik je grad koji je
privukao najviše ljudi i iz Hrvatske, ali i iz inozemstva se u njega uselilo
više ljudi nego što je iz njega u inozemstvo otišlo. Gradonačelnik Mato
Franković kaže nam kako su to vrlo ohrabrujući podaci kojima uistinu moraju
biti zadovoljni.
„Dubrovnik nudi pregršt
mogućnosti za zaposlenje te ostvarenje osobnih planova pojedinaca i mladih
obitelji. Najveći izazov, međutim, jest stjecanje vlastitog prostora za život.
Zato je Grad Dubrovnik razvio izvorno dubrovački model stanogradnje uz
desetgodišnji najam po povoljnim uvjetima te mogućnost otkupa nakon proteka tog
roka, a nedavno je krenula izgradnja prva 43 stana po tom modelu. Stanovi su
namijenjeni građanima bez riješenog stambenog pitanja. No, zbog snažnog priliva
radne snage, prvenstveno u turizmu, najveći izazov za budućnost jest njihov
kvalitetan smještaj. Dio problema riješit će se izgradnjom Studentskog doma u
Dubrovniku jer će se značajan broj stanova osloboditi, a ova gradska uprava
posvećena je i ostvarivanju uvjeta za širenje stambene zone. Vjerujem da će
Dubrovnik u budućnosti biti još poželjniji za rad i život, ali i za
studiranje”, kazao je Franković.
Gradonačelnik Kaštela Denis
Ivanović ističe, pak, kako je njegov grad osim zbog dobrog geografskog
položaja (blizina Splita), poželjno mjesto za život i osnivanje obitelji zbog
novih demografskih i pronatalitetnih mjera kojima grad želi zadržati mlade
ljude.
„Samo u ovoj godini uložili
smo milijun kuna u gradnju i opremanje novog dječjeg vrtića, a povećali smo i
sufinanciranje vrtića. Također smo povećali jednokratnu naknadu za bebe za
četvrto i svako slijedeće dijete u obitelji na 4000 kuna, a jedna od novih
pronatalitetnih mjera je i naknada od 500 kuna za majke koje ostaju kod kuće do
3. godine djetetova života“, kaže Ivanović i dodaje kako su nedavno proveli
anketu među građanima o interesu za kupnju stanova po programu POS-a, te su,
zbog velikog interesa, odlučili osigurati zemljište za izgradnju stanova na
području Rudina i dogovoriti s APN-om daljnju realizaciju programa.
Mali gradovi u postotku najviše rastu
Novalja je na osmom mjestu po
broju novopridošlica (396), no taj je broj stavlja na drugo mjesto po postotku
u odnosu na broj stanovnika, odmah iza Visa. Broj stanovnika od 2011. godine
povećao joj se za 10,8 posto. Gradonačelnik Ante Dabo kaže da trend
doseljavanja u Novalju traje već 20 godina i s ponosom ističe da su se
doseljenici dobro integrirali u društvo, mnogi od njih u Novalji osnovali
obitelji i da se njihova djeca danas osjećaju Novaljcima.
„Želimo te mlade obitelji
zadržati ovdje, jako su nam važni. U današnjoj situaciji kad je depopulacija
otoka trend, nama mladi ostaju i drugi dolaze i pokušavamo to osnažiti“, kaže
Dabo. Zbog toga je grad krenuo u izgradnju POS-ove zgrade za mlade obitelji, te
očekuje 60-70 zahtjeva za kupnju stanova. Ističe da je pokretač svega turizam,
koji je osnažio i trgovinu i graditeljstvo, najjače gospodarske grane u tom
području. Radne snage nedostaje, te je i ovo ljeto bilo puno radnika s istoka
Europe, iz Bugarske, Srbije, BiH, kaže. Grd Novalja gradi i poduzetnički
inkubator, ne bi li proširila djelatnosti, a Dabo ističe da su se neke mlade
obitelji okrenule stočarstvu, ovčarstvu i sirarstvu, što je postalo vrlo
unosno.
Poslije Visa i Novalje, na
popisu 10 gradova koji su u postotku dobili najviše novih stanovnika su još
redom mali gradovi iz priobalja: Supetar, Krk, Nin, Stari Grad, Novigrad
Istarski, Vodice, Hvar i Komiža.
I stranci najviše vole Dubrovnik
Na popisu gradova koji su
privukli najviše stranih državljana vodi Dubrovnik (267 stanovnika više je
doselilo u taj grad nego što je iz njega iselilo), a slijedi ga Split (211).
Treći je Umag čiji gradonačelnik Vili Bassanese kaže da je u posljednjih
desetak godina uloženo puno truda i rada u samoodrživost grada i izgradnju
kvalitete života u Umagu.
„S ponosom tvrdim kako je Umag
jedan od najpoželjnijih gradova za život u državi, grad koji nudi sigurnost i
perspektivu zbog detaljno izgrađenog sustava. Polazeći od ulaganja u
obrazovanje te skrbi i pogodnosti za djecu, mlade i umirovljenike, uz niz
infrastrukturnih i gospodarskih rješenja, Umag prednjači na listi gradova s
najkvalitetnijim uvjetima života te svojim stanovnicima pruža održive uvjete
odrastanja, rada i življenja. A kada jedan grad najveći dio svog Proračuna
ulaže u obrazovanje i zadovoljava sve
uvjete kvalitetnog života, onda u tom gradu i ostajete“, poentira Bassanese.
Četvrti na popisu je također
jedan istarski grad, Rovinj, što ne čudi jer je Istra jedina hrvatska županija
u koju više ljudi doseljava iz inozemstva nego što iz nje u inozemstvo
iseljava. U razdoblju od 2013. do 2017. godine čak 682 osobe više je u Istru
uselilo iz inozemstva, nego što je njezinih građana odlučilo napustiti
Hrvatsku.
„Istarska županija otvorena je
i gospodarski konkurentna regija, prepoznatljive kulturne baštine i regionalnog
identiteta, visokog obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog standarda, koja se
zalaže za ujednačen i održiv razvoj te zaštitu okoliša“, kazao je gradonačelnik
Rovinja Marko Paliaga, istaknuvši kako se prosječan broj nezaposlenih u
gradu smanjuje iz godine u godinu – sa 660 2012. godine, na 298 ove godine.
Ne odlaze ‘trbuhom za kruhom’
Na popisu 10 gradova koji su
više stanovnika privukli iz inozemstva nego što je iz njih u inozemstvo
odselilo su još, na petom mjestu, Hvar, potom Stari Grad, Supetar, Vodnjan, Komiža
i Cres. Upravo iz Cresa za ističu gospodarstvo kao pokretač doseljavanja i
ostanka ljudi u njihovom gradu. Kristijan Jurjako, gradonačelnik Cresa
kaže kako taj grad na vrijeme projektira i izgrađuje potrebnu infrastrukturu
kako bi pratio investitore, u poslovnim zonama daje popust na komunalni
doprinos, a zemljište u poslovnim zonama daje proizvodnim djelatnostima kroz
pravo građenja, čime im olakšava ulazak u investiciju.
„Kao otvorena multikulturalna
sredina rado primamo ne samo nove radnike već i njihove obitelji, kao i sve
koji su spremi živjeti na najvećem hrvatskom otoku. Budući da se na Cresu
otvaraju nova radna mjesta, mimoišao nas je val iseljavanja u inozemstvo i ‘na
prste jedne ruke’ mogu se nabrojati naši sugrađani koji su otišli trbuhom za
kruhom u inozemstvo“, zaključuje gradonačelnik Cresa Jurjako.
Još iz kategorije:
© Sva prava pridržana 2026. Dalmacija News