Stiže Crni petak: Hrvati tada više troše nego na Badnjak

Projekcija za prosinac 2019. još nema, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS), koji tradicionalno objavljuju blagdansku košaricu četveročlane obitelji, no njihov predsjednik Krešimir Sever procjenjuje da će ona ove godine biti na razini prošlogodišnje, pa i nešto veća, a, uz masu koju čine plaće, božićnice, darovi za djecu i neoporezivi dio plaće, objašnjava to i visokim doznakama iz inozemstva. One su lani povećane za 426 milijuna eura i iznosile su 1,17 milijardi eura ukupno. Najveće iznose hrvatski iseljenici šalju iz Njemačke, Švicarske, SAD-a i Austrije, piše Glas Slavonije

Novi trend
U HGK-u skreću pozornost na nove trendove u potrošnji krajem godine, poput Crnog petka, sa Zapada uvezenog Black Fridaya, koji je lani, 23. studenoga, premašio potrošnju na Badnjak i Staru godinu. Iznos fiskalizacije Crnog petka 2018. bio je, ističu u Komori, gotovo 690 milijuna kuna, uz približno 7,2 milijuna fiskaliziranih računa. Usporedbe radi, podatci su Porezne uprave, prošlog Badnjaka, 24. prosinca 2018., fiskalizirano je 6,6 milijuna računa, a iznos fiskalizacije nešto je veći od 558,5 milijuna kuna, dok je 31. prosinca, na Staru godinu, fiskalizirano 6,3 milijuna računa, a njihov iznos je 519,4 milijuna kuna. U Poreznoj upravi upućuju na to da građani najviše troše petkom, a lanjski Badnjak i Silvestrovo pali su na ponedjeljak. Rastrošnost građana na Crni petak u Komori objašnjavaju rasponom sniženja od 20 do 70 posto.

– U načelu je riječ o većim popustima nego tijekom sezonskog sniženja – dodaju u HGK-u, uz poruku da sve veći broj kupaca planira kupnju tijekom Crnog petka.

– Ondje su ona i do 90 posto. Ondje se velika sniženja pogotovo odnose na tehniku. Kod nas se sniženje od 70 posto najčešće odnosi na vrlo malo proizvoda – dodaje Sever. Ističe kako su hrvatski poslodavci i dalje nespremni u javnost izići s podatcima o isplati izdašnih božićnica svojim radnicima, pogotovo nakon podizanja neoporezivnog dijela na 7500 kuna.

Zanimljiva je i amplituda potrošnje građana na Badnjak. Prema podatcima Porezne uprave, 24. prosinca 2016. ona je iznosila 465,6 milijuna kuna, 2017. godine pala je na 288,9 milijuna, a lani se gotovo udvostručila. Slično je i s potrošnjom na dan 31. prosinca u posljednje tri godine. Na Staru godinu 2016. iznos fiskaliziranih računa bio je 406,2 milijuna kuna, 2017. godine pao je na 283,3 milijuna, a lani je narastao na nešto više od 519,4 milijuna kuna.
Od 100 do 500 kuna

Lani je najviše građana, njih 39 posto, na božićne i novogodišnje darove potrošilo između 100 i 500 kuna, a od 500 do 1000 kuna za darove izdvojilo je njih 31 posto. Gornju granicu od 1000 kuna premašilo je samo devet posto građana, a svaki peti građanin potrošio je na darove manje od 100 kuna ili ih uopće nije kupovao. Bez obzira na raspoloživi budžet, 86 posto građana darove je namijenilo članu obitelji i voljenoj osobi. Već tradicionalno, najviše su se darovale igračke – najviše društvene igre, puzzle i slagalice, koje je pod božićno drvce stavilo gotovo 40 posto ispitanika.

Uz to, kupovala se kozmetika, najviše za njegu lica i tijela, te parfemi – 37 posto, potom obuća i odjeća (36 posto) te delikatesni prehrambeni proizvodi (25 posto). Nešto više od 16 posto ispitanika odlučilo se darovati neki ukrasni predmet, a elektroniku i uređaje poklonilo je njih 13 posto. U prvom redu se tu misli na mobitele i popratnu opremu, gotovo 40 posto. Rast blagdanske potrošnje za milijardu kuna u odnosu prema projekcijama od 12,5 milijardi kuna objašnjen je krajem prošle godine rastom životnog standarda vidljivom po porastu plaća, rastu zaposlenosti, porastu prometa u trgovini na malo i, naposljetku, rastu BDP-a.