Budućnost je stigla: Računalo će vam postaviti dijagnozu u nekoliko minuta!

Nazvan po Thomasu J. Watsonu, prvom glavnom
izvršnom direkotru IBM-a, Watson je dizajniran kao veliki korak naprijed od
Deep Bluea, superkompjutora koji je pobijedio velikog Garrya Kasparova u trodnevnom maratonu šaha 1997. godine. Od samog
početka, Watson je, za razliku od Deep Bluea, zamišljen da bude što humaniji. Jedan
od prioriteta programera je bio dati mu moć da čita i razumije ljudski jezik.
Slično ljudskom mozgu, Watson je postajao pametniji s vremenom jer je učio na
svojim greškama i povratnim infromacijama korisnika. Da ne bude zabune, Watson
nije kreativan u svom “razmišljanju”, kao što su ljudi, već racionalan.
Analizira poznate asocijacije među mnogobrojnim podacima i izračunava
vjerojatnost koja bi mogla dati najbolji odgovor, te prezentira svoje ideje
korisnicima.

Četiri
godine nakon što je pobijedio sve natjecatelje kviza znanja
“Jeopardy!”, kompjutorski mozak IBM-a je svugdje. Radio je kao
operator u pozivnom centru, vratar u hotelu, te je pomagao ljudima u odabiru
pjesama. Čak je objavio i vlastitu kuharicu! (Recenzije, doduše, nisu baš bile
najbolje…)

Umjesto
tjedana i mjeseci, dijagnoza unutar nekoliko minuta

IBM sada
priprema Watsona da postane specijalist u liječenju raka. Ideja je da se
iskoristi Watsonova sofisticirana umjetna inteligencija kako bi se pronašli
tretmani za svakog pacijenta oboljelog od raka na način da analizira i
uspoređuje bolesti, povijest liječenja, genetičke informacije, nalaze i
simptome unutar ogromnog svijeta medicinskog znanja.

 Ovakve precizne dijagnoze su i danas moguće,
ali zahtijevaju tjedne i tjedne rada specijalista i timova istraživača. Watson
bi ovakve preporuke liječenja mogao dati u nekoliko minuta!

Lynda Chin, liječnica i znanstvenica Sveučilišta
u Teksasu, koja nadgleda Watsonov projekt u MD Anderson Cancer Center, smatra da
su ovakvi programi ključni u demokratizaciji medicinskih tretmana i eliminaciji
dispariteta koji postoji među onima koji imaju pristup najboljim liječnicima i
onih koji to nemaju.

– Ovakva
tehnologija je napredak i put prema izlasku i rušenju trenutnog zdravstvenog
sustava koji je na tolike načine ograničen – kazala je za Washington Post. 

Umjesto da
se troši vrijeme i novac na pronalazak stručnjaka za određene bolesti,
liječnici bi mogli jednostavno konzultirati Watsona.

Jho Low, 33-godišnji milijarder sufinancira
projekt Watson sa 50 milijuna dolara, a kako kaže, sve je krenulo od toga što
mu je djed bolovao od leukemije. Vjeruje da bi svi, bogati ili siromašni, trebali
imati jednak pristup ovakvom stručnom mišljenju. Low je dio utjecajnog novog
pokreta unutar znanstvenog istraživanja na čelu s mladim filantropima i
tehničkim titanima koji vjeruju da će čipovi, programi, algoritmi i cijela
informacijska revolucija pomoći u razumijevanju i unaprijeđenju ljudskog
tijela.

900.000
liječnika bez posla?

Project
Watson je u cijelog priči pokrenuo i neke špekulacije koje govore da kompanije
zapravo traže način za zamjenu otprilike 900.000 liječnika sa softverom koji
bi imao pristup svačijim osobnim zdravstvenim podacima. Brojne su debate o tome
kako tehnologija uništava radna mjesta, a jedno istraživanje Svučilišta Oxford
ide tome u prilog. U radu skupine ekonomista iz 2013., iskalkulirali su da je
702 zanimanja moguće zamijeniti robotima i automatizirati, te izračunali da bi
zapanjujućih 47% radnih mjesta u Americi bilo “robotizirano”. Poslovi
koje obavljaju  tajnice i vozači taksija
bi mogli u potpunosti nestati u nadolazećim godinama. Neki istraživači s MIT-a
smatraju da ovaj trend ubrzava i da smo na pragu “drugog doba
strojeva”.

U tom
svjetlu, mnogi liječnici su skeptični zbog rada Watsona, te cijelu priču
uzimaju s rezervom unatoč tome što čelni ljudi IBM-a objašnjavaju da je Watson
tu kao pomoć, a ne kao njihova zamjena.

– Ne
zagovaramo da Watson zamijeni liječnike. Težimo tome da Watson obavlja opsežan
posao koji uključuje čitanje i istraživanje umjesto liječnika, te im pruži
pravovremene informacije – objašnjava Rob Merkel, voditelj IBM-ove zdravstvene
grupe Watson.

Iltifat Husain, asistent na Wake Forest School of
Medicine, kaže kako se svijet medicine pribojava ovakve vrste tehnologije, ali
da misli kako superkompjutori poput Watsona nikada neće u potpunosti moći
zamijeniti ljudske liječnike iz jednostavnog razloga – strojevi nemaju instinkt
i empatiju.

– Postoji
širok spektar stvari koje je moguće zaključiti na temelju onoga što vam
pacijent ne govori, na temelju ponašanja, promjena raspoloženja i slično.
Strojevi ne sagledavaju ljude kao cjelinu, a to je ono gdje vas algoritmi
iznevjere – zaključuje Husain.

Guillermo Garcia-Manero, specijalist za leukemiju koji
“surađuje” s Watsonom kaže kako se nekad ne slaže s njegovim
dijagnozama, ali da je to sve proces učenja. Zapanjuju ga, s druge strane, rješenja
koja Watson pronalazi kojih se on osbno nikada ne bi dosjetio. Toliko su zadovoljni
Watsonivim sposobnostima na području leukemije, da su ga odlučili
specijalizirati u još dva područja: rak pluća i dijabetes.

– Stalno mi govore da me neće zamijeniti, ali sam poprilično siguran da hoće – kaže
Garcia-Manero.