Meteorolozi za ovo
ljeto najavljuju mogućnost ekstremnih temperatura, što znači i povećanu opasnost
od suše, ali i više potencijalnih požara. Vatrogasci se tako pripremaju za
nadolazeće ljeto u kojemu će ih, po svemu sudeći, čekati znatno veći broj intervencija
nego prijašnjih godina.
–Vremenske prilike
uvelike utječu na izbijanje i širenje požara raslinja. Zbog povoljnih
vremenskih uvjeta u proljeće smo imali manje požara otvorenog prostora. Ako
vremenske prilike ovog ljeta odu prema ekstremnim temperaturama u kombinaciji s
jakim vjetrom, svakako možemo očekivati požare na priobalju, ali i u unutrašnjosti,
kazali su za Index iz Hrvatske vatrogasne zajednice.
Proteklih su dana,
pak, najviše posla imali u intervencijama oko poplava pa je tako od 14. do 19.
svibnja Državni vatrogasni operativni centar 193 zabilježio ukupno 1829
različitih vatrogasnih intervencija u kojima su ukupno angažirana 5224
vatrogasca s 1761 vatrogasnim vozilom.
Prema podacima
Hrvatske vatrogasne zajednice, prošlogodišnja požarna sezona je u odnosu na
2021. godinu bila operativno više zahtjevna čemu su najviše išle u prilog
vremenske prilike, a velik broj požara zabilježen je već do kraja svibnja. Tako
je u usporedbi s istim razdobljem 2021. zabilježeno 74.08 posto više požara na
otvorenom prostoru, a samo broj požara raslinja veći je za čak 97.53 posto. S
povećanjem broja požara povećala se i izgorena površina i to za čak 257.68
posto.
Prema dosadašnjim
podacima, od početka godine pa do sredine listopada 2022. godine zabilježeno je
9862 požara, što je za 25.22 posto više nego u 2021. godini kada ih je u istom
razdoblju bilo 7876. Samo požara raslinja zabilježeno je 7665, što je više za
48 posto u odnosu na 5179 požara u 2021.
Od početka ove
godine pa do travnja, Vatrogasno operativno središte Hrvatske vatrogasne
zajednice evidentiralo je 10.116 intervencija, od čega je trećina bila
požarnih, a ostale intervencije bile su tehničke, uključujući sve vrste
spašavanja u objektima, prometu i na otvorenom te ostale intervencije.
Do sada je u ovoj
godini evidentirano 3750 požara od čega su većina bili požari na otvorenom.
Uspoređujući 2021. i proteklu godinu, može se zamijetiti povećanje djelovanja
zračnih snaga i to za nešto više od osam posto.
Kada je riječ o
požarima, tijekom ljetne sezone najugroženije je priobalje gdje su prošle
godine buknuli najveći požari. Tako su prošle godine najveći zabilježeni u
Puli, na Pašmanu, Dinari te kod Zatona gdje je opožarena površina bila preko
tri tisuće hektara. Ipak, najtragičniji požar zbio se kod Orašca gdje je
poginuo jedan vatrogasac.
Najčešći uzroci su
opušci i loženje na otvorenom, spaljivanje granja, roštiljanje. Potrebno je
izbjegavati sve ono što može zaiskriti i uzrokovati požar, a posebice paljenje
vatre na područjima koja nisu očišćena te u šumama. Njih tijekom sušnih
razdoblja može zapaliti jedna iskra”, kaže Rojnić.
Koncem travnja
predstavljeni su uvjeti koji su nalagali da se do trećeg svibnja u Narodnim
novinama objavi Pravilnik o koeficijentima složenosti poslova radnih mjesta i
mjerila za utvrđivanje radnih mjesta vatrogasaca. U suprotnom su zaprijetili
prosvjedom.
Kako su istaknuli
tada, “pravilnik koji regulira minimalna prava profesionalnih vatrogasaca
trebao je biti donesen još 2020. godine, u roku šest mjeseci nakon stupanja na
snagu Zakona o vatrogastvu, no, unatoč svim naporima, to se nije dogodilo.
Profesionalni vatrogasci dvije su protupožarne sezone odradili neuređenog
sustava plaća i u (ne)milosti lokalne samouprave”.
Naime, Sindikat
državnih i lokalnih službenika i namještenika sudjelovao je u izradi prve
verzije Pravilnika, ali ga je Ured za zakonodavstvo vratio na doradu, jer su u
Pravilniku bili i dodaci na plaću za posebne uvjete rada i drugi.
-Zakon o
vatrogastvu, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020, propisao je rokove za
donošenje podzakonskih akata – šest mjeseci za pravilnik o koeficijentima i
šezdeset dana za uredbu o dodacima za posebne uvjete rada.
Do sada ništa od
navedenog nije doneseno, pa su naši sindikalni povjerenici u vatrogastvu
zaključili da nam preostaje organiziranje sindikalnih akcija, konkretno
prosvjed radi skretanja pozornosti javnosti na probleme u vatrogastvu te
pritiska na vladu radi rješavanja pitanja minimalnih plaća profesionalnih
vatrogasaca u Hrvatskoj, objavio je sindikat tada.
U međuvremenu je
dogovor postignut pa je tako u Narodnim novinama objavljen dugoočekivani
Pravilnik o klasifikaciji radnih mjesta profesionalnih vatrogasaca, mjerilima
za njihovo utvrđivanje i koeficijentima složenosti poslova. Uz plaće
profesionalnih vatrogasaca, problem su i plaće sezonskih koji se žale na plaću
od svega 700 eura, ali i pad zainteresiranosti za ovaj posao, piše Index.
–Mi ove godine imamo
dosad prijavljena četiri sezonca, koji su radili i prošle godine. I nedostaju
nam još dva, s tim da je jedan vozač. Znači, samo je jedan vozač – a kako će on
sam cijelo ljeto, četiri mjeseca ići na mjesto požara?, rekao je početkom
travnja za HRT Matija Karlo Valinčić, šef DVD-a Vodice.
U Hrvatskoj djeluje
1760 dobrovoljnih vatrogasnih društava, 34 dobrovoljna vatrogasna društva u
gospodarstvu, 75 javnih vatrogasnih postrojbi, 26 profesionalnih vatrogasnih
postrojbi u gospodarstvu i četiri Intervencijske vatrogasne postrojbe Hrvatske
vatrogasne zajednice, što čini ukupno 1 899 operativnih vatrogasnih postrojbi.
U vatrogasnim
postrojbama raspoloživo je 34.854 vatrogasca, 791 operativnih u dobrovoljnim
vatrogasnim društvima i profesionalnim vatrogasnim postrojbama u
gospodarstvu.
Iz Hrvatske
vatrogasne zajednice kažu da je tijekom glavnog napora požarne opasnosti, na
priobalju planirano stacioniranje 1449 profesionalnih vatrogasaca u 39 javnih
vatrogasnih postrojbi priobalnih županija, s 3135 dobrovoljnih vatrogasaca iz
dobrovoljnih vatrogasnih društava priobalnih županija, 55 vatrogasaca
pripadnika Intervencijske vatrogasne postrojbe HVZ-a u kojoj je u tijeku
zapošljavanje novih vatrogasaca koji će biti angažirani do početka požarne
sezone, 75 vatrogasca s 32 vozila iz kontinentalnog dijela RH redovito
dislociranih na 15 mjesta te do tisuću sezonskih vatrogasaca, članova
dobrovoljnih vatrogasnih društava s priobalja.
–Dislokacije
vatrogasaca osigurat će se na Brijunima, Ugljanu – Kukljica, Dugom otoku –
Božava, Divuljama, Braču, Hvaru, Visu, Lastovu, Mljetu, Korčuli, Dubrovniku,
Pelješcu i Oklaju, a ovisno o potrebama i na drugim lokacijama. Za izvanredno
angažiranje tijekom sezone na području cijele države na raspolaganju će biti
oko 900 vatrogasca s oko 170 vatrogasna vozila, poručuju iz Hrvatske vatrogasne
zajednice.