Meteorolozi za ovo ljeto najavljuju mogućnost ekstremnih temperatura, što znači i povećanu opasnost od suše, ali i više potencijalnih požara. Vatrogasci se tako pripremaju za nadolazeće ljeto u kojemu će ih, po svemu sudeći, čekati znatno veći broj intervencija nego prijašnjih godina.
-Vremenske prilike uvelike utječu na izbijanje i širenje požara raslinja. Zbog povoljnih vremenskih uvjeta u proljeće smo imali manje požara otvorenog prostora. Ako vremenske prilike ovog ljeta odu prema ekstremnim temperaturama u kombinaciji s jakim vjetrom, svakako možemo očekivati požare na priobalju, ali i u unutrašnjosti, kazali su za Index iz Hrvatske vatrogasne zajednice.
Proteklih su dana, pak, najviše posla imali u intervencijama oko poplava pa je tako od 14. do 19. svibnja Državni vatrogasni operativni centar 193 zabilježio ukupno 1829 različitih vatrogasnih intervencija u kojima su ukupno angažirana 5224 vatrogasca s 1761 vatrogasnim vozilom.
Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice, prošlogodišnja požarna sezona je u odnosu na 2021. godinu bila operativno više zahtjevna čemu su najviše išle u prilog vremenske prilike, a velik broj požara zabilježen je već do kraja svibnja. Tako je u usporedbi s istim razdobljem 2021. zabilježeno 74.08 posto više požara na otvorenom prostoru, a samo broj požara raslinja veći je za čak 97.53 posto. S povećanjem broja požara povećala se i izgorena površina i to za čak 257.68 posto.
Prema dosadašnjim podacima, od početka godine pa do sredine listopada 2022. godine zabilježeno je 9862 požara, što je za 25.22 posto više nego u 2021. godini kada ih je u istom razdoblju bilo 7876. Samo požara raslinja zabilježeno je 7665, što je više za 48 posto u odnosu na 5179 požara u 2021.
Od početka ove godine pa do travnja, Vatrogasno operativno središte Hrvatske vatrogasne zajednice evidentiralo je 10.116 intervencija, od čega je trećina bila požarnih, a ostale intervencije bile su tehničke, uključujući sve vrste spašavanja u objektima, prometu i na otvorenom te ostale intervencije.
Do sada je u ovoj godini evidentirano 3750 požara od čega su većina bili požari na otvorenom. Uspoređujući 2021. i proteklu godinu, može se zamijetiti povećanje djelovanja zračnih snaga i to za nešto više od osam posto.
Kada je riječ o požarima, tijekom ljetne sezone najugroženije je priobalje gdje su prošle godine buknuli najveći požari. Tako su prošle godine najveći zabilježeni u Puli, na Pašmanu, Dinari te kod Zatona gdje je opožarena površina bila preko tri tisuće hektara. Ipak, najtragičniji požar zbio se kod Orašca gdje je poginuo jedan vatrogasac.
Najčešći uzroci su opušci i loženje na otvorenom, spaljivanje granja, roštiljanje. Potrebno je izbjegavati sve ono što može zaiskriti i uzrokovati požar, a posebice paljenje vatre na područjima koja nisu očišćena te u šumama. Njih tijekom sušnih razdoblja može zapaliti jedna iskra”, kaže Rojnić.
Koncem travnja predstavljeni su uvjeti koji su nalagali da se do trećeg svibnja u Narodnim novinama objavi Pravilnik o koeficijentima složenosti poslova radnih mjesta i mjerila za utvrđivanje radnih mjesta vatrogasaca. U suprotnom su zaprijetili prosvjedom.
Kako su istaknuli tada, “pravilnik koji regulira minimalna prava profesionalnih vatrogasaca trebao je biti donesen još 2020. godine, u roku šest mjeseci nakon stupanja na snagu Zakona o vatrogastvu, no, unatoč svim naporima, to se nije dogodilo. Profesionalni vatrogasci dvije su protupožarne sezone odradili neuređenog sustava plaća i u (ne)milosti lokalne samouprave”.
Naime, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika sudjelovao je u izradi prve verzije Pravilnika, ali ga je Ured za zakonodavstvo vratio na doradu, jer su u Pravilniku bili i dodaci na plaću za posebne uvjete rada i drugi.
-Zakon o vatrogastvu, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020, propisao je rokove za donošenje podzakonskih akata - šest mjeseci za pravilnik o koeficijentima i šezdeset dana za uredbu o dodacima za posebne uvjete rada.
Do sada ništa od navedenog nije doneseno, pa su naši sindikalni povjerenici u vatrogastvu zaključili da nam preostaje organiziranje sindikalnih akcija, konkretno prosvjed radi skretanja pozornosti javnosti na probleme u vatrogastvu te pritiska na vladu radi rješavanja pitanja minimalnih plaća profesionalnih vatrogasaca u Hrvatskoj, objavio je sindikat tada.
U međuvremenu je dogovor postignut pa je tako u Narodnim novinama objavljen dugoočekivani Pravilnik o klasifikaciji radnih mjesta profesionalnih vatrogasaca, mjerilima za njihovo utvrđivanje i koeficijentima složenosti poslova. Uz plaće profesionalnih vatrogasaca, problem su i plaće sezonskih koji se žale na plaću od svega 700 eura, ali i pad zainteresiranosti za ovaj posao, piše Index.
-Mi ove godine imamo dosad prijavljena četiri sezonca, koji su radili i prošle godine. I nedostaju nam još dva, s tim da je jedan vozač. Znači, samo je jedan vozač - a kako će on sam cijelo ljeto, četiri mjeseca ići na mjesto požara?, rekao je početkom travnja za HRT Matija Karlo Valinčić, šef DVD-a Vodice.
U Hrvatskoj djeluje 1760 dobrovoljnih vatrogasnih društava, 34 dobrovoljna vatrogasna društva u gospodarstvu, 75 javnih vatrogasnih postrojbi, 26 profesionalnih vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu i četiri Intervencijske vatrogasne postrojbe Hrvatske vatrogasne zajednice, što čini ukupno 1 899 operativnih vatrogasnih postrojbi.
U vatrogasnim postrojbama raspoloživo je 34.854 vatrogasca, 791 operativnih u dobrovoljnim vatrogasnim društvima i profesionalnim vatrogasnim postrojbama u gospodarstvu.
Iz Hrvatske vatrogasne zajednice kažu da je tijekom glavnog napora požarne opasnosti, na priobalju planirano stacioniranje 1449 profesionalnih vatrogasaca u 39 javnih vatrogasnih postrojbi priobalnih županija, s 3135 dobrovoljnih vatrogasaca iz dobrovoljnih vatrogasnih društava priobalnih županija, 55 vatrogasaca pripadnika Intervencijske vatrogasne postrojbe HVZ-a u kojoj je u tijeku zapošljavanje novih vatrogasaca koji će biti angažirani do početka požarne sezone, 75 vatrogasca s 32 vozila iz kontinentalnog dijela RH redovito dislociranih na 15 mjesta te do tisuću sezonskih vatrogasaca, članova dobrovoljnih vatrogasnih društava s priobalja.
-Dislokacije vatrogasaca osigurat će se na Brijunima, Ugljanu - Kukljica, Dugom otoku - Božava, Divuljama, Braču, Hvaru, Visu, Lastovu, Mljetu, Korčuli, Dubrovniku, Pelješcu i Oklaju, a ovisno o potrebama i na drugim lokacijama. Za izvanredno angažiranje tijekom sezone na području cijele države na raspolaganju će biti oko 900 vatrogasca s oko 170 vatrogasna vozila, poručuju iz Hrvatske vatrogasne zajednice.