O tome se ‘U mreži Prvog’ razgovaralo s ravnateljicom Uprave za
mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i
socijalne politike Melitom Čičak, zamjenikom ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Srećkom Vukovićem, nezavisnim ekonomski analitičarom Predragom Bejakovićem i saborskim zastupnikom Hrvatske stranke umirovljenika Silvanom Hreljom.
Srećko Vuković rekao je da su u Hrvatskom zavodu za
mirovinsko osiguranje u prva četiri tjedna već zaprimili 63 tisuće
zahtjeva za obiteljske mirovine. Kaže da su to očekivali, te da su već
na polovici očekivanih zahtjeva za isplatu dijela obiteljske imovine.
– Sve obiteljske mirovine temeljem izmjena i dopuna Zakona o
mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2023. rastu za 10 posto. I sve
najniže mirovine za tri posto. Dakle gotovo 500 tisuća ljudi dobit će
povećanje već ovom isplatom za siječanj početkom veljače - rekao je
Vuković.
Što se tiče obiteljske mirovine očekuju prosječni rast od 510 kuna
(70 eura), dok će kod nekih on biti i preko 200 eura. Dodatak za
obiteljske mirovine umirovljenici mogu očekivati najranije u ožujku.
Trenutnom situacijom za sad je zadovoljan i saborski zastupniko Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja.
– Kad smo projektirali izmjene i dopune zakona dali smo cijelu godinu
dana da ljudi mogu podnijeti zahtjev, da se može na miru raditi, a onda
će oni dobiti zaostatke od 1. siječnja ove godine. U suštini što
kasnije rješenje to će biti veća isplata odjednom jer će biti isplata
unazad za nekoliko mjeseci. Predviđali smo i sve smo učinili da Hrvatski
zavod za mirovinsko osiguranje bude odgovoran osiguravatelj kao i što
već jest.
Na poboljšanju statusa umirovljenika rade i u nadležnom ministarstvu.
Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada,
mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Melita Čičak rekla je
kako su osnovali radnu skupinu za analizu mirovinskog sustava koja
broji više od 30 ljudi i čiji je zadatak procijeniti što se može dalje
napraviti za umirovljenike.
– Uz prvi stup naš interes je i daljnji razvoj drugog i trećeg stupa.
Tu smo u visokoj fazi gotovosti naših prijedloga. Smatramo da samo kroz
mješoviti mirovinski sustav možemo osigurati primjerenu mirovinu u
budućnosti. Cilj je daljnje disperziranje ulaganja, smanjenje naknada,
uređenje sustava kako bi ga prilagodili i dalje razvijali - kazala je
Čičak.
Stručnjaci su međutim podijeljeni oko drugog mirovinskog stupa. Neki
smatraju da bi imali veće mirovine da ga nema, dok drugi prizivaju manja
ulaganja u prvi.
– Bila bi velika greška ukinuti drugi mirovinski stup jer na taj
način iduće generacije preuzimaju cjelokupni teret budućih mirovina.
Drugi mirovinski stup je jedna od rijetkih stvari gdje je Hrvatska
stvarno završila reformu i to je jedan civilizacijski napredak koji
trebamo cijeniti. Pohvalno je da se smanjuju naknade i mislim da bi tu
neke velike promjene bile štetne. One zemlje koje su to provele nisu to
napravile sa željom da poboljšaju položaj umirovljenika nego samo da
smanje svoj dug - zaključio je Predrag Bejaković.
