Split: U dva tjedna samo 80 građana ostvarilo pravo na oprost dugova!

Tatjana Vukman je na čelo splitskog Centra za socijalnu skrb
došla prije dvije godine i od tada, kaže, intenzivno pokušava poručiti
građanima da su oni služba koja je otvorena, koja je osjetljiva na njihove
probleme, koja je dostupna i koja želi pomoći, ne samo u okviru zakona i
zakonskih obveza, nego i kroz podršku i razumijevanje te širu
profesionalnu pomoć. To nastoje postići tako što javnost upozoravaju na
probleme različitih društvenih skupina, predlažu rješenja, organiziraju okrugle
stolove, tribine, predavanja, educiraju udomiteljske obitelji i obitelji koje
su spremne za posvojenje, bave se edukacijom građana koji imaju
problem s ovisnošću, a poznat je i njihov projekt “Svi zajedno” kojim
priskrbljuju sredstva preko Garda i Županije za djecu i mlade iz obitelji koje
nemaju dovoljno sredstava za život kako bi ih uključili u organizirane slobodne
aktivnosti.

– To je izvrstan program kojeg vodi naš tim i u kojeg je
uključeno 300 djece i mladih. Imamo uključivanje u škole stranih jezika, plesne
skupine, sportska društva… Gdje god se djeca i mladi, za koje znamo da žive u
teškim uvjetima, žele uključiti mi im omogućimo preko financijskih sredstava,
ali i zahvaljujući razumijevanju lokalne zajednice koja osigura upis, uključivanje
u rad, pa čak i opremu. Imali smo i financiranje studijskog educiranja u
inozemstvu, omogućavanje nesmetane pripreme diplomskih radova,
zapravo jedan širi spektar direktne pomoći za potrebe koje nisu čisto
egzistencijalne – kaže Tatjana Vukman te dodaje kako uvijek nastoji biti
dostupna građanima koji se nađu u problemu te da njeguje odnos dobre
komunikacije kako među djelatnicima Centra tako i s korisnicima. 

U dva tjedna samo 80 građana ispunilo uvjete za Vladinu mjeru oprosta dugova

Centar za socijalnu skrb Split s podružnicama Hvar, Vis, Kaštela
i Solin ima između 10 i 11 tisuća korisnika, dok ih je samo na području Splita
oko pet tisuća. Od tih 5000 u dva tjedna ih je samo 80 ispunilo uvjete za
Vladinu mjeru oprosta dugova, ali je veliki broj ljudi dolazio u Centar i
interesirao se ostvaruje li pravo na oprost dugova.

– Naša služba podržava ovakvu mjeru kao i svaku drugu koja može
olakšati život ljudima koji su socijalno potrebni od društvene
pomoći. Hoće li ova mjera u dovoljnoj mjeri ispuniti očekivanja ne
znamo do samog kraja. Dolazi i značajan broj ljudi koji spadaju među one koji
bi se Centru i FINA-i trebali obratiti nakon 2. travnja. Ljudi su,
pretpostavljam, nestrpljivi i željeli bi znati što mogu
očekivati. Sigurno je da će se korisnici, koji primaju socijalne
naknade i koji se kontinuirano nalaze u teškoj životnoj situaciji, i
nakon prestanka ove mjere suočiti sa sličnim problemima. Bilo bi dobro
razmisliti kako pomoći ljudima koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu, kako
im olakšati kroz neke troškove života koji čine primarne potrebe, kao
što su struja i voda. U tom smjeru bi u budućnosti trebalo tražiti rješenje
ovog problema – ističe Vukman.

U krajnjem siromaštvu na području Splita živi oko 1500 obitelji
i pojedinaca, a u Kaštelima i Solinu ih je još oko tisuću. Osim njih, pomoć
Centra za socijalnu skrb najčešće zatraže starije i nemoćne osobe koje trebaju
odgovarajuću brigu i pomoć jer nemaju nikoga tko bi se brinuo o njima, osobe
kojima je zbog složenog zdravstvenog stanja potrebno oduzeti poslovnu
sposobnost i staviti ih pod skrbništvo, parovi koji se razvode, a imaju
maloljetnu djecu ili osobe s invaliditetom koje traže utvrđivanje
socijalnih prava u odnosu na invaliditet.

Iako je duži niz godina postojao trend porasta razvoda brakova
zadnje dvije-tri godine broj razvoda stagnira.

Nakon duže vremena manje razvoda brakova

– Pretpostavljamo da je razlog za to teška ekonomska situacija,
pa se parovi teže odlučuju za razvod i radije ostaju u zajednici jer
im je to ekonomski sigurnije. Nama je važno da razvod što bezbolnije prođe, da
bude što manje konfliktan i da se partneri što bolje dogovore oko roditeljskih
uloga. Nama je u fokusu dijete, njegove potrebe, prava i interesi, a
prvenstveni cilj naših službi je da u potpunosti skrenu pažnju partnera na
dijete i preuzimanje odgovorne roditeljske uloge. Na žalost, oko 30 posto
razvoda je ipak konfliktno. U tim slučajevima dijete jako pati i ugrožena su
mnoga njegova prava. Priželjkujemo da partneri uz rad našeg stručnog tima
donesu kvalitetan dogovor oko podjele zadataka i brige o djetetu. Razvod je sam
po sebi vrlo bolan, oba partera to jako teško podnose, vrijeme mora učiniti
svoje da se stabiliziraju, krenu nekim novim životnim putevima, ali neovisno o
tome hoće li osnovati novu obiteljsku zajednicu ili ne, imaju zajedničko
dijete i odgovorno roditeljstvo podrazumijeva dužnost dogovaranja – objašnjava
ravnateljica Centra koji rješava i slučajeve posvajanja i udomljavanja djece.

Teško do posvojenje djeteta zbog pravne situacije

Interes za posvajanje je velik, ali Vukman kaže, da ima jako
mali broj djece koji imaju pravno čistu situaciju da bi se moglo krenuti s
postupkom posvojenja. S druge strane, jako je mali broj obitelji, pogotovo onih
nesrodnih, koje su zainteresirane za udomljavanje djece ili starijih
osoba kojima je potrebna pomoć i podrška. Stoga, Centar nastoji na razne načine
potaknuti građane na ovakav oblik skrbi te udomiteljstvo promicati kao najbolji
model skrbi o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Uz brigu o starijim osobama, koje nerijetko skrbnicima
ostave u nasljedstvo kakvu nekretninu, često se vezuju i priče o zlostavljanju.
No, za dosta slučajeva se nikada ne sazna jer se stariji osjećaju nemoćno,
nelagodno i sram ih je pričati o eventualnom zlostavljanju. Starije generacije,
naime, još smatraju da je to obiteljsko pitanje, da trebaju to sakriti i da
trebaju podnijeti žrtvu. 

Nepravedno loša percepcija javnosti

Tatjana Vukman kaže da djelatnicima Centra jako teško pada kada
se suoče s problemom i mukama stranaka kojima ne mogu pomoći dovoljno ili na
pravi način, a pogađa ih i percepcija javnosti o tome da su samo neljubazne
birokrate, da su nedovoljno brižni ili da nemaju dovoljno razumijevanja.

– To nas jako opterećuje, jer istina nije takva. Kada
naše stranke ne dobiju ono što misle da trebaju dobiti ili ono što žele dobiti često
pokazuju izuzetno nezadovoljstvo. Nezadovoljni su s radnicima, s
Centrom i s cijelom državom. Mi imamo jasne zakonske okvire, prava i obaveze i
dužni smo ih se pridržavati, a ljudi nekada imaju svoju osobnu percepciju što
bi država za njih trebala napraviti. Taj nesklad između očekivanja i realnosti
je često izvor jakih frustracija i jakih nezadovoljstva. Smatram da su vrlo
važne mjere i programi koje mogu poduzimati lokalne zajednice kako bi
omogućili bolji život građanima kojima je potrebna pomoć. Lokalne
zajednice za to imaju mogućnosti i o tome trebaju razmišljati i donositi odluke
koje će olakšavati i pomagati boljem životu građana. Svaki grad i svaka općina
mogu izdvajati više sredstava za socijalne programe, a ovo je vrijeme kada bi
to u našoj državi trebao biti prioritet – poručuje Vukman te ističe i kako bi
se i EU fondovi mogli kvalitetno iskoristiti za pribavljanje sredstava.

Teže zapošljive osobe

Sa suradnicima pripremaju projekt kojeg planiraju aplicirati na
EU fondove, a u kojeg bi se uključile teže zapošljive osobe koje bi pružale
usluge poput krojača, frizera ili pedikera
korisnicima socijalnih prava.

– Vjerujemo u taj projekt i pokušavamo ga što kvalitetnije
pripremiti i u određenom trenutku aplicirati na EU fondove. Želimo biti aktivna
služba u lokalnoj zajednici koja će senzibilizirati javnost
za određenu populaciju ili interesne skupine kojima treba
pomagati cijela zajednica, ne samo naša služba, nego i drugi građani,
institucije i sustavi države. I dalje ćemo raditi na koordinaciji i povezivanju
sustava jer to je preduvjet našeg uspješnog rada i zadovoljavanja potreba
građana kojima je naša pomoć potrebna. Nije dovoljno da jedna služba ispuni
svoje zadatke, a ne ispuni ih recimo sustav zdravstva, pravosuđa ili školstvo.
Svi zajedno trebamo pronalaziti put kako možemo poboljšati život pojedinca –
zaključuje prva žena splitskog Centra za socijalnu skrb.