Premda se u kuloarima tvrdi da hrvatske banke imaju ogromne plasmane i potraživanja u Rusiji, što znači da bi ruska financijska kriza lako mogla uzrokovati i njihov bankrot, stručnjaci nas uvjeravaju da nije tako.
Prema podacima za 30. rujna 2014. godine, plasmani i potraživanja prema klijentima iz Rusije čine svega 17,1 milijuna kuna ili 0,004% imovine hrvatskih banaka, poručili su iz Hrvatske narodne banke.
S obzirom na valutnu krizu i recesiju iz koje Rusija prema procjenama neće izaći barem dvije godine, Hrvatskoj narodnoj banci postavili smo upit što to znači za plasmane i potraživanja hrvatskih banaka u Rusiji. Upit se odnosio na sve banke koje djeluju u Hrvatskoj.
– S obzirom da je ta zemlja značajan poslovni partner i investitor u Hrvatsku, poslovne teškoće i promjene u poslovanju ruskih partnera uslijed znatnih promjena tečaja ruske rublje i posljedica sankcija mogle bi imati određene posljedice na poslovanje hrvatskih poduzeća koja posluju s Rusijom, prvenstveno kada je riječ o hrvatskom izvozu u tu zemlju. No, ne očekujemo da će to imati znatan utjecaj na poslovanje hrvatskih banaka – za direktno.hr poručila je Dejana Rebernik iz Ureda za odnose s javnošću HNB-a.
Podsjetimo, Rusiji je ugrožena financijska stabilnost nakon što je ruska središnja banka u ponedjeljak podigla ključnu kamatnu stopu za 6,5 postotnih bodova na 17 posto i nije uspjela spriječiti daljnje klizanje tečaja rublja, koji je u utorak na deviznim tržištima drastično pao zbog niskih cijena nafte, prijeteće recesije i sankcija koje je uveo Zapad zbog ukrajinske krize.
Tečaj rublja samo u utorak potonuo je 11 posto prema dolaru, što je najoštriji jednodnevni pad ruske valute još od ruske financijske krize 1998. godine. Od početka godine vrijednost rublja se prepolovila.
Putin je za krah valute okrivio špekulante i Zapad. Za rusko gospodarstvo, valutna kriza znači vjerojatno dublju recesiju iduće godine, jer će visoke kamatne stope kočiti rast gospodarstva.
Lovrinčević: Investitori nas trpaju u zemlje jugoistočne Europe, a ne srednje Europe kojoj pripadamo
S tvrdnjama HNB-a slaže se i ekonomist Željko Lovrinčević.
– Na hrvatske banke ruska kriza će utjecati neznačajno, tu nema izravnih veza hrvatskog i ruskog sustava, osim manjeg dijela matica koje se nalaze u Austriji i Italiji. One će to kompenzirati na prostorima jugoistočne Europe, ali ništa značajno – rekao je u razgovoru za direktno.hr Lovrinčević.
– Problem će nastati za poduzeća koncentrirana prema Rusiji, iako ih nema puno – dodaje.
Lovrinčević tvrdi da se javlja drugi problem, jer nas jedan dio investitora gleda kao dio kruga koji je izvan Europske unije i blizak je Rusiji.
– Hrvatske obveznice potonule su jer nas se gleda kao paket koji ne pripada srednjoj Europi, gdje bi trebali biti, nego jugoistočne Europe i Balkana. To je malo neočekivano, ali Hrvatska se nije dovoljno isprofilirala, a to je posao politike. Političari trebaju raditi na našem imidžu. Međunarodna investitorska zajednica stavlja nas u taj portfelj. Na nas se treba gledati kao dio srednjoeuropskog i mediteranskog područja, ne samo kulturno gdje i pripadamo, nego i po investicijskom okruženju – zaključio je Željko Lovrinčević.