Čelnik naftnog diva Royall
Shell potvrdio je u četvrtak na europskom plinskom summitu u Londonu
interes za istraživanje nafte i plina u Jadranu, projekt koji bi mogao
značajno pridonijeti energetskoj neovisnosti Hrvatske i Europe u vrijeme
dok ‘stari kontinent’ pokušava smanjiti ovisnost o ruskom plinu.
Hrvatska se na globalnom tržistu pojavila kao potencijalni novi izvor
energije nakon što su nedavna seizmička istraživanja ukazala na značajne
rezerve nafte i plina u jadranskom podmorju. Tim povodom i hrvatski
predsjednik Ivo Josipović sudjeluje na plinskom summitu što ga je
Financial Times organizirao u četvrtak u Londonu.
“Vrlo je važno da zemlje znaju imaju li vlastitih izvora. Shell
uvijek traži mogućnosti da pomogne tim zemljama”, izjavio je novinarima
Dick Benschop, potpredsjednik plinskog poslovanja te multinacionalne
naftne kompanije, koji također sudjeluje na forumu FT-a.
“To je vrlo važna strateška odluka za Hrvatsku. Kao i uvijek,
zainteresirani smo i pratit ćemo kako će se stvari razvijati”, dodao je
Benschop.
Predstavnici vodećih svjetskih plinskih tvrtki, energetski
stručnjaci i političari razgovaraju u Londonu o tome kako smanjiti
ovisnost Europe o ruskom plinu te osigurati nove opskrbne pravce i
konkurentnost Europe s obzirom na jeftine izvore energije u SAD-u.
Predsjednik Josipović u tom je smislu istaknuo veliki potencijal
idućeg kruga dodjele koncesija za istraživanja u Jadranu i gradnje LNG
terminala na Krku.
“Imamo natječaje i na Jadranu i na kopnu. Prema dosadašnjem
iskustvu s talijanske strane i prema onome što sada znamo tu će biti
plina i to bi trebalo dobro iskoristiti”, istaknuo je Josipović.
Za LNG terminal je rekao da bi osigurao oprskrbu Hrvatske i bio
ulazna točka za energente namijenjene srednjoj i istočnoj Europi.
“Infrastruktura koju imamo i koju možemo razvijati je pogodna za
takvu stratešku poziciju LNG terminala na Krku”, rekao je Josipović
dodajući da je taj projekt na početku i da je među prioritetima hrvatske
i EU-a.
On drži da rokovi izgradnje ovise o pripremama s hrvatske
strane, ali i o dobavi plina na čemu bi Hrvatska i Unija trebale zajedno
raditi. Za to ima dobrih izgleda, povoljno je to što je Amerika nakon
zabrane krenula u izvoz plina, no treba vidjeti hoće li više cijene na
azijskom tržištu biti prepreka dolasku američkog plina u Europu i
Hrvatsku, istaknuo je Josipović.
Kao jedan od stupova energetske stabilnosti naveo je i domaću
naftnu kompaniju Inu, odnosno odnose njezinih suvlasnika, hrvatske vlade
i MOL-a koji su uspostavljeni na “moralno i pravno neprihvatiljiv
način”.
“Bilo bi najbolje da se nađe dovoljno snage da se pregovorima
riješe sporna pitanja. Hrvatskoj je važno da se očuva status Ine kao
nacionalne, strateške kompanije koja osigurava ne samo energetsku
sigurnost, nego i radna mjesta”, istaknuo je Josipović.
O tome je li plin pod prijetnjom i ulazi li svijet u “novo
zlatno doba ugljena”, može li plin iz škriljevca preobraziti energetsku
kartu Europe, koji su potencijali istočnog Sredozemlja kao dobavljača
plina i kako će se cijene energenata odraziti na konkurentnost Europe
razgovara se na skupu koji se tradicionalno održava u britanskoj
prijestolnici.
Nizozemski Shell, francuski Total, britanska Centrica i
ukrajinski Naftogaz neke su od energetskih tvrtki na tzv. Europskom
plinskom summitu FT-a na koji su među ostalima stigli i turski ministar
energetike te predsjednik zajednice ruskih proizvođača nafte i plina.
Ovogodišnji skup događa u vrijeme kada je ukrajinska kriza
ponovno vratila pitanje energetske sigurnosti na sam vrh političkih
agendi, a visoke cijene energenata štete gospodarskim izgledima Europe.