U prvih pola sata
na jednom štandu na Trgu bana Jelačića prikupljeno je 120 potpisa rekao
je Hini jedan od čelnika inicijative, predsjednik Nezavisnog cestarskog
sindikata Mijat Stanić koji je uvjeren da će protivnici monetizacije
autocesta nakon dva tjedna imati znatno više potpisa od potrebnih 10
posto od ukupnog broja birača.
Prikupljanje potpisa je u ponoć simbolično počelo u Zagrebu,
Splitu, Slavonskom Brodu i Zadru, a tijekom subote nastavit će se na
najmanje 600 štandova po cijeloj Hrvatskoj.
Inicijativa “Ne damo naše autoceste”, koja okuplja pet
sindikalnih središnjica, dva cestarska sindikata i sedam organizacija
civilnog društva, protivi se davanju autocesta Zagreb – Split i Zagreb –
Rijeka u koncesiju jer smatra da je to najnepovoljniji model za
rješavanje problema golemih dugova, nastalih zbog uzimanja kredita za
izgradnju autocesta, koje tvrtke HAC i ARZ ne mogu vratiti.
Stanić tvrdi da je iznos od 80 milijardi kuna minimalna
očekivana zarada od autocesta kada se poplaćaju svi krediti, uz
pretpostavku da će u budućnosti promet na autocestama rasti za jedan
posto godišnje.
Osim toga, koncesioniranje autocesta dovest će do povećanja
cijena, pada kvalitete usluga, smanjenja investicija u infrastrukturu i
povećanja nezaposlenosti, a idućih 10 Vlada neće moći donositi strateške
odluke o autocestama i neće ih moći tretirati kao razvojni resurs,
tvrde protivnici monetizacije.
Iz Vlade su u petak poručili da je cilj monetizacije dobiti
jednokratnu uplatu za koncesiju za vraćanje kredita HAC-a i ARZ-a, jer u
iduće tri godine Hrvatskoj na naplatu dolaze dvije milijarde eura
glavnice, a ukupno treba vratiti četiri milijarde eura glavnice kredita
do 2039. godine.
“Ako dug vraćamo na način reprograma – kao što se činilo do sada
dizanjem novih kredita – s kamatom bismo u narednih gotovo 25 godina
ukupno morali vratiti najmanje osam milijardi eura”, ističu u Vladi.
Napominju kako su autoceste i danas pod koncesijom, pri čemu
današnji koncesionari, tvrtke HAC i ARZ, iz 1,9 milijardi kuna prihoda
koje ostvaruju na godišnjoj razini ne mogu vraćati kreditne obveze.
U ovoj godini će HAC i ARZ za redovne troškove poslovanja, kao
što su održavanje autocestovne infrastrukture i povrat kreditnih obveza,
trebati osigurati devet milijardi kuna, što znači da im nedostaje više
od sedam milijardi kuna, upozorava Vlada.