Dubrovačko Gradsko vijeće podržalo je danas jednoglasno Deklaraciju o položaju i regionalnom statusu Dubrovnika, kojom se utvrđuju samostalnost Županije i Dubrovnika kao njenog središta, te strateški regionalni interesi.
Deklaracija je dobila glasove dvadeset i jednog vijećnika, koliko ih je (od ukupno 25) nazočilo sjednici. Od Vlade, Sabora i predsjednika Republike traže da uvaže zahtjeve i volju Gradskog vijeća izražene Deklaracijom.
U regionalnom preustroju Republike Hrvatske Grad Dubrovnik traži zadržavanje statusa regionalnog središta i odbacuje predloženi model planskih područja iz čl. 12 Nacrta prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, kojim se Dubrovačko- neretvanska županija uvrštava u plansko područje Srednji i Južni Jadran, navodi se u Deklaraciji.
Iako se u točki 3. toga zakonskog prijedloga navodi da plansko područje nema status jedinice područne (regionalne) samouprave ni status pravne osobe, “odredbe ostalih točaka i sam duh Nacrta Zakona dovode u pitanje samoupravne ovlasti Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika u odnosu na tzv. plansko područje Srednji i Južni Jadran, što je za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika neprihvatljivo”.
Deklaracijom Gradsko vijeće traži vraćanje do sada izmještenih regionalnih sjedišta državnih institucija iz Grada, ocjenjujući da se njihovim izmještanjem dovodi u pitanje višestoljetni urbani identitet Dubrovnika.
Traži da se vijećnicima predoči izračun ušteda i tako dokaže racionalnost odluka o izmještanju državnih ustanova i poduzeća iz Dubrovnika. Kod budućeg preustroja državne uprave traže da se uprave ne centraliziraju u jednom središtu, već da se ravnomjerno rasporede po sjedištima županija. Kako bi lokalna samouprava mogla preuzeti supsidijarne ovlasti zajamčene Ustavom, ističu da iz proračunskih prihoda treba planirati proširenje njihovoga financijskog kapaciteta.
U Deklaraciji Gradsko vijeće ističe među ostalim da su Grad Dubrovnik i Dubrovačko – neretvanska županija, unatoč pretrpljenim ratnim razaranjima, među najrazvijenijima u zemlji, prepoznatim i izvan granica Hrvatske, te kako su se pozicionirali kao samoodrživa regija.
Kao strateške ciljeve navode povezivanje s ostatkom zemlje i osiguravanje Pelješkim mostom cjelovitost teritorija Republike Hrvatske i Europske unije, utvrđivanje pravedne granice prema BiH kod Neuma i Crnoj Gori kod Prevlake, omogućavanje radnih mjesta i perspektive mladima, održivi razvoj; očuvanje lokalnog ustroja, kulturne baštine i okoliša; te zadržavanje odnosno vraćanje regionalnih sjedišta državnih institucija u Dubrovnik.