Ne treba se čuditi
velikim kišama usred svibnja – pa u Hrvatsku su već stigle i inačice tornada,
koje doduše zovemo pijavicama, a DHMZ je na svojim stranicama objavio poziv
građanima da ih snimaju i prijavljuju, otkrio je za Novi list klimatolog i pročelnik sekcije za klimu pri
HAZU Krešimir Pandžić.
Pandžić pojašnjava
kako su pijavice češće na moru iako su zabilježene i u Zagrebu i Petrinji, a
iako je pojam tornado dosad uglavnom bio rezerviran za SAD, slučaj iz Češke
otprije nekoliko godina ukazuje da su takve pojave moguće i u Europi.
– Dakle, primijećene
su i u Hrvatskoj iako intenzitet, nasreću, nije toliki da bismo to mogli
nazvati tornado. Makar, postoji tendencija jačanja i žestine, pa i čestine
pijavica, kazao je Pandžić.
Klimatolog je otkrio
kako je slično kišno razdoblje u Hrvatskoj zabilježeno u svibnju 2014. godine s
ogromnim štetama kad je poplavila Sava, kao posljedica sredozemne ciklone koja
je, prema dostupnoj statistici, uzrok oko 90 posto oborina na ovom području.
Kad je u pitanju
obrana od poplava, Pandžić je predložio uspostavom takozvanih “crvenih
zona” koje bi obuhvaćale područja s velikim opasnostima od poplava, a
govorio je i o značaju globalnog zatopljenja koje ipak ne drži odgovornim za
sve klimatološke nepogode.
Kaže kako su
elementarne nepogode sve češće, i to ne prvenstveno zbog posljedice promjene
atmosfere već nekih procesa kao što je to isparavanje. Ukratko, porast
temperature uzrokuje porast vlage u zraku, a to pak djeluje na jačanje olujnih
oblaka. Sve uglavnom ovisi o temperaturi tijela koje zrači, što je u ovom
slučaju zemljina površina pa ne čude podaci prema kojima od 1951. godine
naovamo većina zemalja svijeta bilježi pojavu porasta broja toplinskih valova i
maksimalne temperature, a smanjenje broja ekstremno hladnih dana.
– Također je na
količinama oborina primijećeno da su intenzivnije, na globalnoj skali. To je
posljedica povećanja vlage u zraku koja nastaje zbog povećanja temperature, a
da bi se ta vlaga vratila, moraju se stvoriti velike količine oborina.
Nepovoljno je što se te količine oborina izlučuju u kraćem vremenu, pa su onda
i suše dugotrajnije, kazao je Pandžić koji u svemu vidi i mjesto za optimizam,
prvenstveno zbog produljenja vegetacijskog razdoblja i mogućnosti uzgoja nekih
biljaka koje su dosad bile nezamislive za ova područja.
Pandžić podsjeća i
na obvezu zemalja potpisnica Pariškog sporazuma o klimi putem kojeg su se
obvezale do kraja 21. stoljeća ograničiti globalno zagrijavanje na maksimalno
1.5 do 2 stupnja, a u sklopu čega bi Europa trebala do sredine stoljeća
smanjiti upotrebu fosilnog goriva do razine 20-ak posto sadašnje potrošnje.
Pandžić je također
kazao kako se ne sjeća da smo nakon 2014. u Hrvatskoj imali toliko dugo
razdoblje s oborinama gdje je djelovala sredozemna ciklona, a koje se može
nazvati “bloking” dok njemački izraz kaže “Großwetterlage”.
– U osobnom
istraživanju, a dio je to i mog doktorata, primijetio sam kako taj
Großwetterlage daje visoki tlak, recimo na pola Europe, sjeverno, onda je
južnije niži tlak. A taj niži tlak rezultira u duljem razdoblju s većim
količinama oborina od prosječnih. U našem slučaju imamo i smjer vjetra iz
južnih kvadranata koji ima uzlaznu komponentu na Dinaridima. Pa kad je riječ o
sredozemnoj cikloni onda su najizraženije oborine na na vjetrini Dinarida. Sad
bismo mogli reći da se dogodila baš takva jedna situacija, kazao je Pandžić.