Operu Mila Gojsalića, povijesnu glazbenu dramu
Jakova Gotovca, premijerno će izvesti Opera Hrvatskog narodnog kazališta Split
na sceni splitskog teatra u petak 10. ožujka s početkom u 20 sati. Pod
ravnanjem maestra Ive Lipanovića, u režiji Ozrena Prohića u naslovnoj će ulozi Mile
Gojsalić, lijepe i ponosne poljičke djevojke, mučenice i narodne junakinje,
„hrvatske Ivane Orleanske“, debitirati prvakinja splitske Opere
mezzosopranistica Terezija Kusanović.
Jakova Gotovca, premijerno će izvesti Opera Hrvatskog narodnog kazališta Split
na sceni splitskog teatra u petak 10. ožujka s početkom u 20 sati. Pod
ravnanjem maestra Ive Lipanovića, u režiji Ozrena Prohića u naslovnoj će ulozi Mile
Gojsalić, lijepe i ponosne poljičke djevojke, mučenice i narodne junakinje,
„hrvatske Ivane Orleanske“, debitirati prvakinja splitske Opere
mezzosopranistica Terezija Kusanović.
S njom će se u istoj ulozi u repriznim
izvedbama izmjenjivati mezzosopranistica Irena Parlov. Ostali protagonisti su: bas
Ivica Šarić u ulozi Milina oca, poljičkog kneza Ivana Gojsalića, tenori Domagoj
Dorotić i Stjepan Franetović izmjenjivat će se u ulozi Milinog dragog Petra
Kulišića, nacionalni operni prvak bas Ivica Čikeš bit će turski vojskovođa
Mehmed Topan Paša, bariton Marko Lasić tumači ulogu Jure Kulišića, basovi Mate
Akrap i Božo Župić izmjenjuju se u ulozi Kolumbata.
izvedbama izmjenjivati mezzosopranistica Irena Parlov. Ostali protagonisti su: bas
Ivica Šarić u ulozi Milina oca, poljičkog kneza Ivana Gojsalića, tenori Domagoj
Dorotić i Stjepan Franetović izmjenjivat će se u ulozi Milinog dragog Petra
Kulišića, nacionalni operni prvak bas Ivica Čikeš bit će turski vojskovođa
Mehmed Topan Paša, bariton Marko Lasić tumači ulogu Jure Kulišića, basovi Mate
Akrap i Božo Župić izmjenjuju se u ulozi Kolumbata.
Ostali solisti su: Goran
Velić, Vlatko Belas, Lovre Gujinović, Špiro Boban, Joško Tranfić, Matej
Predojević Petrić, Vinko Maroević, Matija Škiljo, Matej Akrap, Mateo Đikić, Denis
Tomić i Darijo Tvrdić uz Zbor, Orkestar i Balet HNK Split.
Velić, Vlatko Belas, Lovre Gujinović, Špiro Boban, Joško Tranfić, Matej
Predojević Petrić, Vinko Maroević, Matija Škiljo, Matej Akrap, Mateo Đikić, Denis
Tomić i Darijo Tvrdić uz Zbor, Orkestar i Balet HNK Split.
U narodnoj predaji sačuvano herojstvo Mile
Gojsalić, lijepe i ponosne poljičke djevojke, mučenice i narodne junakinje,
„hrvatske Ivane Orleanske“ koja je žrtvovala vlastiti život da otkloni opasnost
tuđinske okupacije rodnog joj poljičkog kraja, velika je tema u hrvatskoj
književnosti, glazbi i umjetnosti. Jakov Gotovac na stihove Danka Anđelinovića
skladao je povijesnu glazbenu dramu, prema formatu svoju najveću operu,
razmjerno statičnu, punu plemenitog patosa i gotovo oratorijskog mira.
Gojsalić, lijepe i ponosne poljičke djevojke, mučenice i narodne junakinje,
„hrvatske Ivane Orleanske“ koja je žrtvovala vlastiti život da otkloni opasnost
tuđinske okupacije rodnog joj poljičkog kraja, velika je tema u hrvatskoj
književnosti, glazbi i umjetnosti. Jakov Gotovac na stihove Danka Anđelinovića
skladao je povijesnu glazbenu dramu, prema formatu svoju najveću operu,
razmjerno statičnu, punu plemenitog patosa i gotovo oratorijskog mira.
– Predstojeća premijera, zadnja operna u ovoj
sezoni, velika je produkcija s puno sudionika. Ovaj naš, hrvatski naslov može nam
služiti na ponos jer po kvaliteti nimalo ne zaostaje za talijanskim ili
francuskim opernim naslovima. – tim je riječima medijsku konferenciju otvorio
ravnatelj Opere HNK Split Jure Bučević.
sezoni, velika je produkcija s puno sudionika. Ovaj naš, hrvatski naslov može nam
služiti na ponos jer po kvaliteti nimalo ne zaostaje za talijanskim ili
francuskim opernim naslovima. – tim je riječima medijsku konferenciju otvorio
ravnatelj Opere HNK Split Jure Bučević.
Maestro Ivo Lipanović, dirigent, prije
svega se prisjetio prethodne splitske premijere Mile Gojsalića izvedene upravo na dan akcije Oluja na Splitskom
ljetu, kojom prilikom je bio ravnatelj splitske Opere, i nastavio:
svega se prisjetio prethodne splitske premijere Mile Gojsalića izvedene upravo na dan akcije Oluja na Splitskom
ljetu, kojom prilikom je bio ravnatelj splitske Opere, i nastavio:
– Od osam
Gotovčevih opera dirigirao sam i skoro ću dirigirati njih pet. Mila Gojsalića je vrlo komplicirana
opera. Uz Porina Lisinskog i Zajčevog
Nikolu Šubića Zrinjskog ovo je jedna
od tri hrvatske herojske opere. U svakom segmentu pjevačke podjele imamo
adekvatne likove, na čelu s Terezijom Kusanović, pa Irenom Parlov ali i svim
ostalim protagonistima. Velika je ovo produkcija, sa scenskom glazbom,
orkestrom od 65 i zborom od 60 ljudi, brojnim solističkim ulogama. Velika je
odgovornost na Tereziji Kusanović i poslije na Ireni Parlov jer ovu ulogu
pjevaju nakon velikih imena naše opere kao što su Marijana Radev, Ruža Pospiš
Baldani i Zlatomira Nikolova.
Gotovčevih opera dirigirao sam i skoro ću dirigirati njih pet. Mila Gojsalića je vrlo komplicirana
opera. Uz Porina Lisinskog i Zajčevog
Nikolu Šubića Zrinjskog ovo je jedna
od tri hrvatske herojske opere. U svakom segmentu pjevačke podjele imamo
adekvatne likove, na čelu s Terezijom Kusanović, pa Irenom Parlov ali i svim
ostalim protagonistima. Velika je ovo produkcija, sa scenskom glazbom,
orkestrom od 65 i zborom od 60 ljudi, brojnim solističkim ulogama. Velika je
odgovornost na Tereziji Kusanović i poslije na Ireni Parlov jer ovu ulogu
pjevaju nakon velikih imena naše opere kao što su Marijana Radev, Ruža Pospiš
Baldani i Zlatomira Nikolova.
Ozren Prohić, redatelj predstave:
– Po
Aristotelu je junaštvo zadnja od vrlina budući da je ono samo naličje straha.
Glavni je lik psihološki iznijansiran, Milu obilježavaju unutrašnji obrati i stremljenja,
njezina ženska mudrost u odnosu na moral muškog svijeta koji je okružuje.
Iznijansirani su, nimalo jednoobrazni i šablonski njeni odnosi s Topan Pašom.
Glazbeno, ovo je jedna atraktivna gran
opera sa scenskom glazbom, velikom i fascinantnom ulogom zbora a s druge
strane ima bezbroj finih valera, psihološke iznijansiranosti.
Aristotelu je junaštvo zadnja od vrlina budući da je ono samo naličje straha.
Glavni je lik psihološki iznijansiran, Milu obilježavaju unutrašnji obrati i stremljenja,
njezina ženska mudrost u odnosu na moral muškog svijeta koji je okružuje.
Iznijansirani su, nimalo jednoobrazni i šablonski njeni odnosi s Topan Pašom.
Glazbeno, ovo je jedna atraktivna gran
opera sa scenskom glazbom, velikom i fascinantnom ulogom zbora a s druge
strane ima bezbroj finih valera, psihološke iznijansiranosti.
– Ovo je kompleksna, pjevački i karakterno
zahtjevna, nimalo plošna, slojevita uloga. Mila svoje odluke promilja, ne
donosi ih spontano. Vjerujem da ju je Topan paša zapazio prvenstveno zbog
njezina izuzetno hrabra karaktera i inteligencije. Zahvalna sam i ponosna zbog
prilike da svoju karijeru okrunim ovom ulogom koju duboko osjećam i koju sam
oduvijek htjela. Mila je treća velika herojska uloga u hrvatskim operama nakon
Paraćeve Judite i Eve u Zrinjskom i,
po meni, najboljom od njih. Glasovno je tu potrebna velika prodornost jer je
orkestar vrlo gust, čak na vagnerijanskom tragu, no ima i lirskih trenutaka
koje pjevač treba prepoznati. Vrlo sam ponosna na sve svoje sjajne kolege. –
naglasila je prvakinja splitske Opere Terezija Kusanović koja u premijernoj
izvedbi tumači naslovnu ulogu.
zahtjevna, nimalo plošna, slojevita uloga. Mila svoje odluke promilja, ne
donosi ih spontano. Vjerujem da ju je Topan paša zapazio prvenstveno zbog
njezina izuzetno hrabra karaktera i inteligencije. Zahvalna sam i ponosna zbog
prilike da svoju karijeru okrunim ovom ulogom koju duboko osjećam i koju sam
oduvijek htjela. Mila je treća velika herojska uloga u hrvatskim operama nakon
Paraćeve Judite i Eve u Zrinjskom i,
po meni, najboljom od njih. Glasovno je tu potrebna velika prodornost jer je
orkestar vrlo gust, čak na vagnerijanskom tragu, no ima i lirskih trenutaka
koje pjevač treba prepoznati. Vrlo sam ponosna na sve svoje sjajne kolege. –
naglasila je prvakinja splitske Opere Terezija Kusanović koja u premijernoj
izvedbi tumači naslovnu ulogu.
Irena Parlov, koja u ulozi Mile debitira na
trećoj izvedbi 14. ožujka:
trećoj izvedbi 14. ožujka:
– Iznimna mi je čast u Splitu pjevati ovu zahtjevnu ulogu
koja od pjevača zahtjeva dobar centar, dobre visine i moćni mezzosopran.
Prvenstveno sam inspiraciju vukla iz mojih sarajevskih dana gdje sam, kao
djevojčica, provela dio ratnih godina. Jako teško mi je bilo kopati po svojim
tadašnjim emocijama. Veliku sam pomoć imala od redatelja Prohića koji zahtjeva
suptilnu, skoro fimsku glumu i maestra Lipanovića, dirigenta koji voli pjevače.
koja od pjevača zahtjeva dobar centar, dobre visine i moćni mezzosopran.
Prvenstveno sam inspiraciju vukla iz mojih sarajevskih dana gdje sam, kao
djevojčica, provela dio ratnih godina. Jako teško mi je bilo kopati po svojim
tadašnjim emocijama. Veliku sam pomoć imala od redatelja Prohića koji zahtjeva
suptilnu, skoro fimsku glumu i maestra Lipanovića, dirigenta koji voli pjevače.
– Ovu sam ulogu pjevao pred 28 godina u Zagrebu.
Nakon mojih 49 godina na sceni teško mi je tu doživjeti iznenađenje i
oduševljenje. No, sve ono na sinoćnjoj generalnoj probi, to bogatstvo zvuka,
moć orkestra i zbora, solista, takav vizuelni efekt, nešto je što se ne
doživljava često. Drago mi je što je baš ovo posljednja premijerna izvedba u
kojoj ću sudjelovati jer odlično zvuči i izgleda i publika će je sigurno dugo
pamtiti. – izjavio je bas Ivica Šarić, koji tumači ulogu poljičkog kneza,
Milinog oca Ivana Gojsalića.
Nakon mojih 49 godina na sceni teško mi je tu doživjeti iznenađenje i
oduševljenje. No, sve ono na sinoćnjoj generalnoj probi, to bogatstvo zvuka,
moć orkestra i zbora, solista, takav vizuelni efekt, nešto je što se ne
doživljava često. Drago mi je što je baš ovo posljednja premijerna izvedba u
kojoj ću sudjelovati jer odlično zvuči i izgleda i publika će je sigurno dugo
pamtiti. – izjavio je bas Ivica Šarić, koji tumači ulogu poljičkog kneza,
Milinog oca Ivana Gojsalića.
Tenor Domagoj Dorotić, u ulozi Petra Kulišića,
Milina zaručnika, rekao je:
Milina zaručnika, rekao je:
– Pristup ovoj produkciji glazbeno je i vizuelno pročistio
zamisao Jakova Gotovca. Izuzetno sam zahvalan vodstvu splitskog kazališta što
me pozvalo, kao i vodstvu mog HNK u Zagrebu koje mi je omogućilo da gostujem u Splitu.
zamisao Jakova Gotovca. Izuzetno sam zahvalan vodstvu splitskog kazališta što
me pozvalo, kao i vodstvu mog HNK u Zagrebu koje mi je omogućilo da gostujem u Splitu.
Koreografkinja Maja Huber:
– Mislim da smo uspjeli zadržati tradicijske motive
legende o Mili ali ih i transponirati u vrijeme koje korespondira s današnjom
publikom.
legende o Mili ali ih i transponirati u vrijeme koje korespondira s današnjom
publikom.
Nakon premijerne izvedbe u petak 10. ožujka s
početkom u 20 sati, prve reprizne izvedbe na programu su 12. ožujka u 18, te
14. ožujka u 19.30h.
početkom u 20 sati, prve reprizne izvedbe na programu su 12. ožujka u 18, te
14. ožujka u 19.30h.