Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru u drugo čitanje
poslala konačni prijedlog izmijenjenog Zakona o trgovini koji regulira
neradnu nedjelju, a promjene su i više nego značajne u odnosu na prvu
verziju, piše Jutarnji list.
Naime, Vlada se odlučila skroz zabraniti rad pekarnica nedjeljom i
blagdanima. U prvoj verziji koja je prošla saborsku raspravu,
specijaliziranim trgovinama kruha i pekarskih proizvoda bilo je
dopušteno nedjeljom i blagdanima raditi od sedam do 13 sati, a sada je
ta iznimka maknuta iz konačnog prijedloga zakona, pa će i pekarnice u
pravilu biti zatvorene nedjeljom. Odnosno, moći će raditi kao i druge
trgovine 16 nedjelja u godini po svom izboru.
Ono što je također značajno za Vladin projekt neradne nedjelje jest i
to što će zakon na snagu stupiti tek 1. srpnja, a sve dosadašnje radne
nedjelje trgovaca neće se uračunavati u ovih 16 dopuštenih radnih
nedjelja.
Tako da će trgovci u ovoj godini imati tek 11 neradnih nedjelja, odnosno
moći će raditi cijelu turističku špicu sezone i postsezonu, te za
blagdane u povodu Božića.
– Zbog potrebe opskrbe stanovništva predvidjeli smo iznimke, no u
drugo čitanje ide zakon gdje su maknute pekarnice jer smo uzeli u obzir
sve ono što se raspravljalo na matičnim odborima. Predlaže se i da zakon
stupi na snagu 1. srpnja radi prilagodbe poslovnih subjekata, u ovoj
godini u 16 radnih nedjelja neće se ubrajati i one koje su do stupanja
na snagu zakona bile radne – pojasnio je ministar gospodarstva Davor Filipović.
Iz prve verzije zakona ostale su pak osnovne odredbe. Radno vrijeme
prodajnih objekata određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do
subote u ukupnom trajanju do 90 sati tjedno, a koje trgovac samostalno
raspoređuje.
Prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom i u dane blagdana, a trgovac
može samostalno 16 nedjelja u godini odrediti kao radne s time da se
trajanju radnog vremena prodajnih objekata dodaje 15 sati koje
raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje.
Iznimno, neradna nedjelja ne primjenjuju se na prodajne objekte koji se
nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih
kolodvora, zračnih luka, luka otvorenih za javni promet, luka unutarnje
plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila,
benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih
ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje
odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova,
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proglašenih zaštićenih
područja prirode u skladu s posebnim propisima.
Neradna nedjelja ne primjenjuje se ni na otkup primarnih
poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda
na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih
poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na
veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju
putem automata i prodaju na daljinu.
Kiosci nedjeljom mogu raditi od sedam do 13 sati, piše Jutarnji list.